GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

Transkript

1 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * ISSN: Ćamil Duraković: Izbori u Srebrenici nisu samo klasična politička borba za vlast, već i borba za opstanak na ovim prostorima DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 1

2 2 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

3 BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * SADRŠAJ Z Po{tovani ~itaoci, Mjesec novembar je oduvijek bio pun aktivnosti, a posebno obilje avanja raznih datuma iz na{e historije. Tako je obilje en i 25. novembar, Dan dr avnosti na{e domovine Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu organizovano je vi{e manifestacija, uglavnom lokalnog karaktera, ali je sigurno da je BH Glas tom prazniku, koji simboli{e na{u dr avnost, posvetio posebnu pa nju. To se prije svega odnosi na Prvu smotru folklora i sevdalinke BH dijaspore u Danskoj koja je 16. novembra odr ana u Randersu. Bila je to prilika da bosanskohercegova~ka mladost poka e da je spremna podr avati kulturu, tradicije i obi~aje zemlje porijekla njihovih roditelja te time od nezaborava spasiti na{e najve}e kulturno blago u uslovima kakvi vladaju ovdje, daleko od domovine. Pored te Prve smotre folklora BH dijaspore u Danskoj, odr ano je i mnogo drugih manifestacija, od promocije knjiga bosanskohercegova~kih autora do zabavnih ve~eri izlo bi slika i drugih oblika kulturnog i zabavnog izra avanja, a sve u ~ast Dana dr avnosti. O ve}ini tih manifestacija donosimo kratke izvje{taje popra}ene odgovaraju}im fotografijama. Na{ sagovornik u ovom broju je ]amil Durakovi}, li~nost koja sigurno obilje ava po~etak jednog novog, nadamo se mnogo boljeg vremena za ovu ratom opusto{enu i stradalu op{tinu, Srebrenicu, mjesto planetarnog stradanja Bo{njaka. Posebnu pa nju skre}emo na{im ~itaocima na ~lanak Idriza Hod i}a o predstoje}em popisu stanovni{tva. U tom tekstu daje se odgovor na pitanje {ta }e se desiti sa Bo{njacima, ako se pravilno ne popi{u. Bit }e to klasi~an dovr{etak zamisli ratnih zlo~inaca da sa etni~ke karte i slike na{e domovine izbri{u cijeli jedan narod, zavr{e etni~ko ~i{}enje i Bo{njake otjeraju u grupu nacionalnih manjina svrstav{i ih me u ostale. Na{i novinari Sabrija Ov~ina i Arben Deliu ukazuju nam na pravce dalje politike danske vlade kroz prizmu pravilnog tuma~enja, shvatanja i registrovanja poreza, a te obrasce su dobili svi gra ani Danske, te o aktivnostima Vlade i parlamenta vezanim za ekonomske projekcije za narednu i slijede}ih 10 godina. U ovom jubilarnom broju BH Glasa na}i }e te sve one zanimljive informacije i savjete na koje ste ve} navikli, a nalaze sa na svojim uobi~ajenim mjestima. Ugodno ~itanje! REDAKCIJA AKTUELNOSTI 4/5/6/7/9/10 AKTUELNO 4 Ratne traume se vra}aju DANSKA POLITIKA 5 Kako pokrenuti dansku ekonomiju? AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA 6/7 RAZGOVOR S POVODOM 8 Arne Sigtenbjerggaar: Otvoreni smo za sve oblike saradnje sa onima koji to `ele ZAKONODAVSTVO 9 Predra~un preliminarnog poreza i Poreska kartica BOSANCI U DANSKOJ 10 Bosanski cvijet procvjetao u Kopenhagenu AKTUELNO 12/13 Izjasniti se u korist, a ne na {tetu etni~kog ili nacionalnog identiteta INTERVIEW 12/13 ]amil Durakovi}: Izbori u Srebrenici nisu samo klasi~na politi~ka borba za vlast, ve} i broba za opstanak na ovim prostorima! FOTOGALERIJA 14/15 ZDRAVLJE 16 Kako izbje}i gripu? ZENSKI KUTAK 17 Ko`a u zimskom periodu SPORT 18 Usponi i padovi bh. rukometa BH SPORTISTI U DK 19 Sportista rasko{nog talenta DIJASPORA 20 Odnos vlasti BiH prema njenoj dijaspori, treba biti mnogo bolji, intezivniji i konkretniji HISTORIJA godina nepravednog mira BH GLAS Ćamil Duraković: Izbori u Srebrenici nisu samo klasična politička borba za vlast, već i borba za opstanak na ovim prostorima Foto sa naslovne strane: TVUSK ISSN: BH Glas /Bosnisk nyhedsblad ISSN: Broj/Nummer: 30 Godina/Årgang: 3 DECEMBAR Izdava~/Udgiver: Foreningen BH Glas Nørremarken 6 DK Brande Telefon: (45) /(45) Redakcija/Redaktion: Vezuv Ba{i} Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Sabrija Ov~ina Saradnici/Korrespondenter: Benjamin Daji} Arben Deliu Idriz Hod i} (Sarajevo) Amila Smajlagi} D enana [e~i} Almira [i{i} Bahrija [i{i} Bank-konto broj/nummer.: [email protected] [email protected] Web stranica/hjemmeside: [tampa/tryk: [tamparija Fojnica d.d. Fojnica, BiH Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Sado Breko Mirsad Dervi{evi} Meho Kasumovi} Hivzo Nikontovi} Emir Solak DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 3

4 AKTUELNOSTI Mladi}eva odbrana izazivala Birte Weiss Branitelj srpskog generala za vrijeme rata u Bosni od do je nekoliko puta na zadnjem saslu{anju pri slu~aju za ratne zlo~ine spominjao sumnju u to {ta danska novinarka i biv{a ministrica unutra{njih poslova uop{te radi kao svjedok u slu~aju. Dok je optu eni za ratne zlo~ine Ratko Mladi} pa ljivo pratio {ta se doga a u slu~aju i sa laganim osmjehom ~esto slao male zabilje{ke svojim srbijanskim braniteljima, sudija Alphons Orie je vi{e puta ukorio tu ila{tvo zbog kori- {tenja Weissove kao svjedoka. Razmjena rije~i je nekoliko puta bila tako o{tra da je sudija na{ao povod da podvu- ~e da se svjedoci na sudu ne smiju koristiti za davanje informacija iz tre}e ruke. Ali je na{ao i povod da se izvine Birthe Weiss: - Ovo nije nikako kritika Vas, gospo o Weiss. Upu}ena je gospodinu Jeremyju (pomo- }ni tu`itelj Edward Jeremy). Cijenim Va{ rad i Vi odgovarate na pitanje najbolje {to mo`ete, rekao je sudija Orie. U jednom trenutku je sudija tako e rekao Weissovoj da se ovakvi sporovi obi~no ne de{avaju u njegovoj sudnici, po{to je posljednje saslu{anje bilo obilje eno problemima sa jezikom, prevodiocima i sporednim stranicama u pisanim dokaznim materijalima. Weissova je svjedo~ila o tome {ta je vidjela kada je kao ministrica unutra{njih poslova pomalo slu~ajno prisustvovala iskopavanju masovne grobnice i prate}em identifikovanju djelimi~no raspadnutih le{eva iz sela Biljani. Bila je tako e detaljno ispitivana o svom istra ivanju za knjigu Vanviddets Vidner (Svjedoci ludila) kada je pra- }ena filmskom ekipom iz Danmarks Radio-a izme u ostalog do{la na trag lokalnog srpskog komandanta i u~itelja, Marka Samard ije, kojeg su lokalni muslimani ozna~ili odgovo- AKTUELNO Bh. gra ani u Danskoj: 17 godina nakon zavr{etka rata u BiH Ratne traume se vra}aju Premda se smatraju najbolje integrisanim od svih izbjeglica i doseljenika u danskom dru{tvu, {to statist~ki podaci i potvrdjuju jer vi{e od 50 % svih radno sposobnih gra ana b-h porijekla je zaposleno, sve je ve}i broj onih, koji 17 godina nakon zavr{etka rata i agresije na BiH, stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih problema, koji su iznenada, ponovo iskrsli Pi{e: Sabrija OV^INA [email protected] Prve bosansko-hercegova~ke izbjeglice, ogromnom ve}inom Bo{njaci, dolaze u Dansku 1992 godine kada je otpo~ela agresija na na{u suverenu, nezavisnu i me unarodno priznatu domovinu. Oko Bosanaca i Hercegovaca dolazi u Dansku, a prve boravi{ne i radne dozvole dobivaju tek 1995 godine, nakon 3 godine ~ekanja u izbjegli~kim centrima. U Danskoj trenutno ivi gra ana koji imaju bosanskohercegova~ko porijeklo, od kojih oko 14 % ivi u 2 najve}a danska grada, Kopenhagen-u i Odense-u. Dostupni podaci pokazuju da je par hiljada dobilo dansko dr avljanstvo ali i zadr alo bosnko-hercegova~ko dr avljanstvo, jer uslov za dobijanje danskog dr avljanstva nije bio odricanje od bh dr avljanstva. Vi{e od 50 % svih radno sposobnih gra ana koji imaju bh. porijeklo je zaposleno u Danskoj, pla}a porez, i na taj na~in najbolje doprinosi razvoju danskog dru- {tva. Gotovo svi danski politi~ari se sla u, bez obzira iz koje politi- ~ke grupacije dolaze, da su bh. izbjeglice blistav, ali i jedini, primjer dobre i uspje{ne integracije u Danskoj. Statisti~ki podaci nesumnjivo pokazuju, da je broj zaposlenih, u odnosu na primjerice doseljenike iz Pakistana, Turske ili Srbije, a posebno u odnosu na Sve je ve}i broj bh. izbjeglica u Danskoj stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih problema (foto: Politiken.dk) izbjeglice i doseljenike iz arapskih i afri~kih zemalja, procentualno znatno ve}i, u nekim slu~ajevima, i duplo ve}i. Validnih statisti~kih podataka, kada je u pitanju zapo- {ljavanje na{e omladine, jo{ uvijek nema. Procjene, o broju zaposlenih mladih ispod 30 godina, su jo{ bolje, u odnosu na cjelokupnu sliku zaposlenosti gra na bh. porijekla u Danskoj. Postoji vi{e polu-zvani~nih teorija i obja{njenja, za{to su bosansko-hercegova~ke izbjeglice najbolje integrisane u dansko dru- {tvo. Najbli a istini jeste teorija, da su Bosanci i Hercegovci autohtoni evropski narod sa visokim stepenom obrazovanja, i genetskim kodom koji se uspijeva adaptirati na razne situacije. Ipak, iako se smatraju najbolje integrisanim izbjeglicama u danskom dru{tvu, sve je ve}i broj bh. izbjeglica koji tek sada,17 godina od zavr{etka rata i agresije na na{u domovinu, stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih problema. Na osnovu informacija iz centara za rehabilitaciju i rtve torture (RCT) iz Kopenhagen-a i Haderslev-a, gdje se veliki broj na{ih zemljaka upu}uje na lije~enje, liste ~ekanja su sve du e i du e. Psiholozi, koji rade u pomenutim centrima su mi{ljenja, da je ogroman broj bh. izbjeglica izabrao integraciju, odnosno u~enje i zaposlenje, kao jednu vrstu odbrambene strategije, koja im je slu ila za savladavanje psihi~kih pote- {ko}a i probema u datom momentu. Ali takva strategija, po njihovom mi{ljenju, nije bila potpuno i dugoro~no odr iva, {to stvarnost i pokazuje. Ukoliko se dobije otkaz na poslu, do ivi povreda ili nesre}a, ako nastanu porodi~ni problemi i razvod braka vrlo brzo puca tanka nit odr ivosti ove strategije, i svi prija{nji psihi~ki problemi, koje smo bili privremeno parkirali negdje u podsvjesti, isplivaju na povr{inu. Profesor psihologije na Univerizetu u Århus-u Ask Elklit, obja{njava to na ovaj na~in: To je op{te poznati, generalni fenomen. Nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, trebalo je pro}i godina, kada su prvi policajci i danski zatvorenici, koji su bili u nacisti~kim logorima, psihi~ki potpuno kolapsali i nisu mogli vi{e. Takav slu~aj tvrdi ovaj profesor psihologije - vidimo sada kod bosansko-hrcegova~kih izbjeglica, koji su bili potpuno integrisani u dansko dru{tvo. I oni, nakon godina, po~inju posustajati ka e uva eni profesor. Bez obzira na ove sumorne psilolo{ke prognoze, raduje nas ~injenica, da jo{ uvijek slovimo kao najbolje integrisana etni~ka grupa u Danskoj. 4 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

5 Reforme ekonomskog sistema u Danskoj DANSKA POLITIKA Kako pokrenuti dansku ekonomiju? Najzna~ajniji doga aji u Danskoj, u posljednjih mjesec dana, svakako su novi Zakon o finansijama i reforma poreza. Sve to mora se posmatrati i kroz izjavu lidera partije Venstre da plate u Danskoj trebaju da spadnu na nivo njema~kih plata, a da porezi budu na nivou {vedskog poreza Da li }e najnoviji Zakon o finansijama i reforma poreza pridonijeti pobolj{anju ekonomske situacije u Danskoj? (Foto: Colourbox) AKTUELNOSTI rnim za masakr nad najmanje 140 muslimanske djece i mu- {karaca u julu Veliki dio saslu{anja je bio usmjeren na dokumente koje je Weissova dobila poslije rata u lokalnoj policijskoj stanici, a sa Samard ijinim potpisom, kao i na opasku u pomenutoj knjizi o Samard ijinom motivu osvete i cilju stvaranja Velike Srbije i postizanju potpunog ~i{}enja ne-srpskog stanovni{tva. Weissova je rekla da je to vi{e bio generalni utisak, zbir informacija koje su tada dobili. Nijedan dio njenog svjedo~enja koje je trajalo dva i po sata nije se direktno odnosio na optu- enog Ratka Mladi}a. Pi{e: Arben DELIU [email protected] Glavne ta~ke Zakona o finansijama svakako su rije{avanje pitanja ljudi koji gube pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, obzirom da se rok prava na dagpenge spustio sa ~etiri na dvije godine. Vlada }e ulo`iti 480 miliona kruna na obrazovanje onih kojima rok primanja naknade za nezaposlenost isti~e u prvoj polovini godine. Vlada i Ujedinjena lista su poo{trile mjere protiv ekonomskog kriminala, posebno onog u vi{im slojevima danskog dru{tva. [pekulacije na berzi i poku{aji da se dr ava prevari za porez, bit }e o{trije ka njavani, a policija }e imati ve}e zakonske mogu}nosti, ovla{tenja i resurse da se usmjeri na ovo polje. Za oblast kulture izdvojit }e se 20 miliona kruna. Neke osnovne ivotne namirnice bit }e oslobo ene poreza, {to zna~i da }e se cijena ovih namirnica sniziti. Pored toga, smanjit }e se porez na elektri~nu energiju firmama kao i porezni tro{kovi vezani za administraciju. [to se ti~e rje{avanja socijalnih pitanja, Vlada je napravila socijalni paket koji ima bud et od 1,1 milijardi kruna, a koji }e se slijede- }e ~etri godine koristiti za ekonomski i socijalno lo{e stoje}e gra- ane. Vlada eli stvoriti flex poslova, koji nisu stalni, ali pru aju mogu}nost da se nezaposleni aktiviraju te da se osje}aju kao korisni ~lanovi dru{tva. Na polju {kolovanja oja~at }e se tehni~ke {kole, a univerziteti }e dobiti 770 miliona za inovacije i istra ivanja. Poenta zakona o finasijama je da se ponovo pokrene danska ekonomija kroz investiranje u dr avni sektor i istrovremeno da se stvori svijest me u nezaposlenima, da ako ne mogu da na u posao da se onda {koluju i na taj na~in pobolj{aju mogu}nost za zaposlenje. Mo e se re}i da Vlada zahtjeva manje nezaposlenih, ali i manje zaposlenih sa niskim nivoom obrazovanja i plata, dok se istrovremeno uklanja maksimum na primanje socijalne pomo}i, tako da familije mogu dobijati odgovaraju}u socijalnu pomo}. To opet ne zna~i da }e socijalna pomo} znatno porasti, obzirom da je stav Vlade da se mora osjetiti razlika izme u onih koji rade i onih koji primaju socijalnu pomo}. Ovo iz razloga da bi se ljudi motivisali da rade. Istovremeno se, na primjer, uklanja zahtjev za samopla}anje vje{ta~ke oplodnje i kori{tenje prevodilaca. Pored zakona o finansijama, Vlada je provela i reformu poreza koja izme u ostaloga zna~i da }e se takozvani topskat (najvi{i porez i dodatni porez od 15%) pomaknuti sa sada{njih cirka kruna na kruna u godini, sa kranjim ciljem od kruna u godini. Dje~iji dodatak }e se postepono ukloniti onima koji zara uju vi{e od kr godi- {nje. Zaposleni koji zara uju do kruna }e ostvariti povi{eni neoporezivi dio, dok }e samohrane majke ili o~evi koji zara uju do kruna ostvariti jo{ ve}i neoporezivi dio. Penzioneri sa niskim privatnim penzijama }e dobiti ve}i dodatak, dok penzioneri sa dobro u{te enim privatnim penzijama, tipi~no oni koji su visokoobrazovani ili koji su dobro zara ivali, morat }e se zadovoljiti sa manjom narodnom penzijom. Tako e se smanjuje neoporezivi dio za prevoz na posao i sa posla. Razlog tome, iako to djeluje neshvatljivo u doba krize, su strani radnici koji to pravo zloupotrebljavaju. Pored promjena u finasnijama i porezu u Danskoj, Venstre je nedavno izjavila da ako Danska eli efektivno konkurisati susjedima, onda se porez mora smanjiti na {vedski nivo (26-36 %), a plate moraju biti na nivou Njema~ke. To zna~i da bi, naprimjer, jedan zanatlija zara- ivao duplo manje. Ovakve promjene bi mo da dobro do{le privredi ali bi zato predstavljale kraj Danske kao socijalne dr ave koja socijalno izjedna~ava one koji zara uju puno i one koji zara uju malo. Smanjenje plata na nivo Njema~ke bi zna~ile da bi se mnogima koji zara uju ispod kruna godi{nje plate prepolovile, a sa danskim cijenama to bi bilo katastrofalno. To bi tako er zna~ilo da bi kupovna mo} tih ljudi pala, tako da je nejasno kako je to dobro za ekonomiju. To je samo jo{ jedan dokaz da desnica eli napraviti razlike u danskome dru{tvu po{to ideologija koju prate smatra da je velika ekonomska razlika u dru{tvu dobra za dru{tvo. Nadajmo se da }e sada{njoj Vladi, kakva god da je, do}i bolji dani obzirom da se crna vremena pribli avaju sa politikom koju desnica eli provesti. Sada{nji finansijski zakon i reforma poreza poma u slabe u dru{tvu, dok bi prijedlog Venstre partije pomagao samo onima koji su visoko obrazovani i koji dobro zara uju. Muslimani: Odbor bi trebao ponovo razmotriti bo i}nu jelku Islamsko vjerska zajednica (Islamisk Trossamfund) je primila prijetnje nakon slu~aja o bo i}noj jelci u stambenoj zadruzi u Kokkedalu. Odbor u stambenoj zadruzi Egedalsvænge u Kokkedalu bi trebao ponovo razmotriti odluku muslimanske ve}ine o odbacivanju plana o kupovini tradicionalne bo i}ne jelke za stambenu zadrugu. To misli Imran Shah, glasnogovornik Islamske vjerske zajednice u Danskoj. - Mora biti mjesta za nemuslimane da sprovode svoju vjersku praksu bez obzira gdje to bilo u svijetu. Postoji saglasnost o tome me u muslimanskim vjerskim u~enjacima, ka`e Imran Shah. - Kada to uzmete kao principijelnu polaznu ta~ku i prenesete je na konkretni slu~aj, osta}e vam pomisao da bi vrijedilo ponovo razmotriti pomenutu odluku. Danska narodna partija (Dansk Folkeparti) i Konzervativna stranka (De Konservative) su kritikovali odluku stambene zadruge. Martin Henriksen, koji je govornik Danske narodne partije za pitanja integracije, nazvao je odluku pravim prljavim trikom prema dru{tvu. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 5

6 AKTUELNOSTI - Izgleda kao da se politi~ari igraju sa ovim slu~ajem i to je veoma tu`no. Svi se sla`u da je to nesretan slu~aj, a politi~ari nisu bili tu da rije{e problem, ka`e glasnogovornik Islamske vjerske zajednice. Islamska vjerska zajednica je zbog ovog slu~aja primila prijetnje. - Nepoznate osobe nas zovu i `estoko pljuju po nama iako mi sa ovim slu~ajem nemamo nikakve veze. Sramota je da se muslimani u zemlji na ovaj na~in iskori{tavaju u ovom slu~aju, ka`e Shah. Odbor stambene zadruge se ne sla e sa pozadinom za odluku o nekupovanju bo i}ne jelke. Prema rije~ima Ismaila Mestafija, ~lana odbora, nije bilo nikog a ko bi se prihvatio zadatka kupovine jelke. Predsjednica Karin Leegaard Hansen to me utim opovrgava. Danci izoluju strance Danska bi trebala u narednih 30 godina primati stranu radnu snagu kako bi bila u mogu}nosti izdr avati pola miliona ljudi starijih od 65 godina broj koji se o~ekuje u godini. Analiza iz Rambølla pokazuje da }e se ustvari takozvani stara~ki teret izjedna~iti ako svake godine u Dansku bude dolazilo imigranata u radnoj dobi. Ali da bi do{lo do toga, Danci se moraju potruditi da malo bolje i otvorenije primaju strance u svoju svakodnevnicu. Mada su Danci ljubazni i susretljivi, oni su tako e i distancirani. Mi ih, strance, ne pozivamo u na{ krug prijatelja, kazao je Steen Donner, direktor istra`iva~kog parka Scion DTU, gdje je uku}eno oko 200 preduze}a. Gdin Donner je na~uo o dragocjenim stranim radnicima, koji se te{ko navikavaju u Danskoj. Prema Trine Lund Thomsen, profesorici migracijskih studija na Univerzitetu u Aalborgu, realno gledaju}i, ono {to nedostaje strancima u 6 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: Debata povodom Dana dr avnosti BiH U BKC Kopenhagen, u organizaciji Udru enja ena, organizovana je promocija knjiga bosan-skohercegova~kih pisaca i novinara BH Glasa Vezuva Ba{i}a i Idriza Hod i}a. D enana [e~i} je veoma uspje{no moderirala ovu manifestaciju. Vezuv Ba{i} Ba{o promovisao je svoje dvije knjige i to: U predvorju smrti i Pri~e iz Avnstrupa, a Idriz Vejle: Organizovana privredno-kulturna manifestacija Komuna Vejle je u dane 5. i 6. novembra ove godine veoma uspje- {no pripremila i organizovala zna~ajnu privredno-kulturnu manifestaciju u Spinderihallerne u Vejleu. Radi se o aran iranju susreta danskih privrednika sa privrednicima sa podru~ja Balkana sa ciljem uspostavljanja prije svega privredne i kulturne, ali i svakog drugog oblika saradnje dva veoma udaljena geografska podru~ja. Pozvane su i pozivu se odazvale tri zemlje nastale raspadom biv{e Jugoslavije, Makedonija Srbija i Bosna i Hercegovina. Predstavljali su ih njihovi ambasadori akreditovani u Danskoj. Skupu je prisustvovao i ministar za razvoj Evropske unije, {to nedvosmisleno govori o zna~aju ovog skupa. Organizator ovog skupa bila je ekipa Vejle komune na ~elu sa Biljanom Lozo, Bosankom iz Mostara. Manifestacija je Udru enje bosansko-hercegova- ~kih studenata u Danskoj na ~elu sa predsjednicom Sabrijom Ti-rak i podpredsjednikom Arminom O}uzom organizirali su debatu u Svjetskom kulturnom centru u Kopenhagenu povodom 25. novembra, Dana dr avnosti BiH. U sali ispunjenoj do posljednjeg mjesta prete no mla om publikom govorili su Bo Jessen, danski ekspert za BiH, Tea Sindbæk sa Instituta za me ukulturalne i religijske studije i Ismar Dedovi}, kandidat predmeta Historije i balkanskih studija. Bo Jessen je odr ao predavanje o etni~koj identifikaciji ljudi u BiH i zaklju~io da se mo e imati vi{e identiteta istovremeno i naveo primjer da se u isto vrijeme osoba mo e osje}ati i kao Srbin i kao Bosanac, jer su se do 18. st. zapravo svi stanovnici Bosne i izja{njavali kao Bo- {njaci, neovisno o religijskoj pripadnosti. Tea Sindbæk je istakla historiju kao faktor koji nosi i doprinosi kontinuitetu identiteta jednog naroda, a Bosna to ima od Kulina bana, preko Turaka i Austro-Ugarske do danas. Posebno je stavila akcenat na ~injenicu da se kroz povijest de{avaju i ru ne stvari, ali da ih treba zaboraviti u ime Hod`i} svoju najnoviju knjigu: [apati otvorenih ~esama. Oba knji`evnika su izrazili zadovoljstvo {to se prva promocija njihovih knjga odr`ava upravo na ovom mjestu u BKC Kopenhagen. Nakon polusatne promocije, Vezuv Ba{i} se osvrnuo i na svoju tre}u knjigu dje~ije Ovdje je zna~ajno navesti da je pisac ~ist prihod ove knjige namijenio u humanitarne svr- odr ana pod slikom mostarskog Starog mosta i geslom: Most izme u Danske i Balkana. U dva radna dana prezentirane su do sada realizovane aktivnosti na polju privredne i kulturne saradnje Danske i zemalja Balkana. U okviru dvije stru~ne radionice poku{ao se na}i odgovor kako dalje ili bolje re}i poku{ali su se utvrditi pravci i putevi dalje uspje{ne saradnje. Goste je primio bolje budu}nosti. Na kraju, debatu je zaokru io Ismar Dedovi} iscrpnim i detaljnim opisom ekonomskofinansijskog stanja BiH. Publika je bila jako znati eljna i aktivno u~estvovala u postavljanju pitanja i nu enju odgovora, ali niko nije imao kona~no ili realno rje{enje na mnoga komplicirana pitanja u BiH. D enana [E^I] Odr ano uspje{no knji evno ve~e u BKC Kopenhagen he. Nakon ovoga je Idriz Hod`i}, osebujnim opisima predstavio svoju knjige [apat otvorenih ~esama. Pored toga govorio je i o svojoj prethodnoj knjizi Grom u njedrima Igmana koju je promovisao pro{le godine, na ovom istom mjestu. Op}i dojam knji evne ve~eri je jako pozitivan. Ljubitelji pisane bosanske rije~i su s u ivanjem pratili kvalitetna predstavljanja knjiga, a pisci su se potrudili svim snagama da {to vi{e do~araju ljepotu bosanske rije~i i na najbolji na~in predstave djeli}e bosanske stvarnosti i postojanosti kroz razli~ite ljudske sudbine u razli- ~itim periodima ivota i na razli~itim mjestima. Bosanska pri~a se nastavlja, a posebno je bitno pri~ati i pisati o Bosni na njenom jeziku i o njenim ljudima, nama dijaspori i na{oj djeci. D enana [E^I] i pozdravio gradona~elnik Vejlea i za elio im ugodan boravak i uspje{an rad na ovom izuzetno zna~ajnom skupu. Po zavr{etku ove privrednokulturne manifestacije odr an je konzularni dan gdje su radnici i saradnici BiH Ambasade iz Kopenhagena savjetodavno ali i konkretno radili po pitanjima gra ana. Vezuv BA[I]

7 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Herning: Obilje en Dan dr avnosti Bosne i Hercegovine UHerningu je, 24. novembra ove godine, organizovano obilje avanje 25. novembra Dana dr avnosti BiH prigodnim kulturnozabavnim programom. Sve~anost je odr ana u prostorijama Kulturama u Herningu, a prisustvovalo joj je oko 50 na{ih gra ana. Bila je to prilika da se javnosti predstave bosanskohercegova~ki slikari i knji evnici koji ive i djeluju u Danskoj, a prisustvovao je i Idriz Hod i}, jedini dopisnik BH Glasa iz na{e domovine, koji je predstavio svoju najnoviju knjigu. Nakon {to je intonirana himna na{e domovine, publici su se prvo predstavili likovni umjetnici D ana i Nijaz Kapetanovi}, a zatim i Radmila i Drago Luki} - Bardak. Svih ~etvoro likovnih umjetnika izlo ilo je svoje likovne radove, a zatim se svako od njih predstavio i objasnio gdje nalaze motive i inspiracije za svoje radove. Osniva~ka i izborna skupt{ina Saveza bh udru enja UHerningu je 18.novembra ove godine odr ana osniva~ka skup{tina Saveza BH. udru enja u Danskoj. Ovoj skup{tini prethodio je pripremni i inicijativni skup u septembru mjesecu u Hobru, na kojem je i zakazana osniva~ka, a zatim i izborna skup{tina. Pozivu na osniva~ku skup{tinu odazvalo se ukupno sedam udru enja registrovanih po U Hammelevu, malom mjestu nedaleko od Grene, organizovana je sve~anost posve}ena prikupljanju humanitarne pomo}i. D emat Randers je uz pomo} entuzijaste iz Grene Bajre Ba{i}a organizovaop ovu sve~anost i cijeli prihod namijenio akciji koju je pokrenuo BH Glas u svrhu prikupljanja sredstava za transport velikog konvoja humanitarne pomo}i instituciji za mentalno i fizi~ki hendikepirana lica Drin iz Fojnice. Sve~anosti je prisustvovao veliki broj gra ana tako da je sala Doma kulture u ovom malom mjestu bila tijesna da primi sve koji su eljeli dati svoj doprinos ovoj humanoj akciji. U programu su u~estvovali muzi~ari i folklor iz Randersa. Uz dobru muziku i fantasti~nu igru mladih va e}im propisima Danske, uglavnom sa podru~ja Jyllanda, a prisustvovao joj je i predstavnik Saveza penzionera i starih lica iz Frederiksberga te Sekretar Saveza SSDD iz Kopenhagena. Na osniva~koj skup{tini verifikovani su mandati u~esnika, provedena rasprava o dokumentima Saveza i na kraju, nakon trosatne rasprave usvojen je Statut Sa- Grena: Odr ana velika humanitarna sve~anost Nakon slikara predstavili su se i knji evnici i to Radmila Luki} Bardak knjigom: Preko mosta, Nijaz Kapetanovi} knjigom: Mutne rijeke Novljana, Vezuv Ba{i} knjigama: U predvorju smrti i Pri~e iz Avnstrupa te Idriz Hod i} knjigom: [apati otvorenih ~esama. Pored toga promovisana je i knjiga dje~ije autora Vezuva Ba{i}a koji je cjelokupan ~ist prihod od knjige namijenio za prevoz humanitarne pomo}i za Drin instituciju za mentalno i fizi~ki hendikepirana lica iz Fojnice u BiH. Izuzetno uspje{an organizator obilje avanja Dana dr avnosti BiH bilo je Bosansko-dansko udru- enje iz Herninga, a [e}erbegovi} uspje{no je vodila cijeli program. U toku pauze pripremljen je koktel za sve goste gdje su slu eni izuzetno ukusni apetisani uz bezalkoholna pi}a. Vezuv BA[I] veza. Nakon pauze odr ana je izborna skup{tina Saveza na kojoj je za Predsjednika skup{tine izabran Rufad [e}erbegovi}. Na kraju je izabran i Glavni odbor Saveza koji ima klju~nu ulogu u budu}em radu. Glavni odbor odmah je odr ao konstituiraju}u sjednicu na koj je za predsjednika jednoglasno izabran Edin Hajder iz Hobra. Pozvana su i druga udru enja koja imaju sli~ne programske ciljeve da se pridru e ovom Savezu. Mo da su u formiranju novog saveza u~injeni neki propusti formalne prirode, ali je sigurno da su primjetne elja i volja u~esnika skupa da o ive zajedni~ke projekte koje bi trebale koordinirati aktivnosti od zajedni~kog interesa na {to {irem podru~ju. Vezuv BA[I] djevojaka iz Randersa program je tekao kao na filmskoj vrpci. Prisutni su ~estim aplauzima nagra ivali izvo a~e muzike i narodnih kola. Pored na{ih ljudi u sali se na{lo i nekoliko Danaca koji su bili odu{evljeni onim {to se na otvorenoj sceni de{avalo. Program je trajao do duboko u no}, a ve}ina prisutnih izrazila se pozitivno o ovakvom aran manu sa prijedlogom da se ubrzo ponovi, ali i da se organizuje i na drugim mjestima. Cjelokupan ~ist prihod od ove manifestacije usmjeren je za tro{kove nabavke traktora i pla}anje transporta za Zavod za mentalno i fizi~ki retardirana lica Drin iz Fojnice. AKTUELNOSTI svemu tome su prijatelji. Mnogi od njih se iz tog razloga vra}aju u svoju domovinu, a ne zbog nedostatka profesionalnih izazova ili zbog ne ispunjenih o~ekivanja u vezi finansijske situacije, izjavila je Trine Lund Thomsen za ABC News. Nijemac Steven Griffin, koji radi u danskoj farmaceutskoj firmi ALK u Hørsholmu, ima li~no iskustvo u vezi pote{ko}a sklapanja prijateljskih veza sa Dancima. - Naravno da imam svoj posao i dobre kolege. Ali nakon posla, moje kolege imaju svoje danske porodice i prijatelje, a ja nemam, ka`e Steven Griffin. On smatra da mnogi Danci ve} imaju te prijatelje koji su im potrebni. Vjerovatno razmi{ljaju tako {to misle da nije potrebno da nas upu{taju u svoje dru- {tvo, ali bi bilo lijepo da je obrnuto, rekao je Steven Griffin. I istra`iva~ki park Scion DTU i Steven Griffin smatraju da bi ve}i broj preduze}a/kompanija trebao ulo`iti napor da se stvori povezanost izme u danskih i stranih radnika. Biblioteku najvi{e koriste imigranti Kad ste zadnji put bili u biblioteci? Ako ste odgovorili da to nije bilo ba{ skoro, onda spadate u grupu sa tri ~etvrtine Danaca. Osim ako ste imigrant, onda je puno vjerovatnije da ste u biblioteci bili u posljednjih mjesec dana, {to pokazuje veliki studij od 400 stranica, koji se bazira na temu [ta Danci rade u slobodno vrijeme i koliko ula`u u li~ni kulturni razvoj. Laura Mbange je iz Kameruna, te u Danskoj `ivi tri godine. Ona posje}uje biblioteku u Viborgu svake sedmice. Dala je veoma jednostavan odgovor na pitanje reportera Larsa Fjorda, za{to vi{e stranaca/imigranata ide u biblioteku nego Danaca: - U biblioteci se mo`e prona}i mnogo razli~itih stvari koje mogu pomo}i pri u~enju danskog jezika, rekla je Laura Mbange. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 7

8 RAZGOVOR S POVODOM Gospodin Arne Sigtenbjerggaard, gradona~elnik komune Vejle: Otvoreni smo za sve oblike saradnje sa onima koji to `ele Razgovarao: Vezuv BA[I] [email protected] UVejleu je 5. i 6. novembra ove godine, odr ana izuzetno zna~ajna privredno-kulturna manifestacija pod nazivom Most za Balkan region. Komuna Vejle, ve} dugi niz godina, pokazuje veliki interes za zemlje Balkana te ~ini sve da se uspostavi {to tje{nja saradnja sa ovim, za danske prilike udljenim podru~jem. O zna~aju koji je ova manifestacija poprimila govori veoma jasno prisustvo visokih i cijenjenih gostiju kao {to su: Nicolai Wamen, ministra za razvoj EU, ambasador Republike Makedonije gospodin Asaf Ademi, ambasador Bosne i Hercegovine gospodin Kemal Mufti}, ambasador Srbije gospo a Vida Ognjenovi} te pokrajinski sekretar u vladi Vojvodine gospodin Branislav Bugarski. U radu skupa u~estvovali su i drugi radnici i saradnici ambasada u~esnica te privredni predstavnici nekih firmi sa podru- ~ja biv{e Jugoslavije. Pored njih, na poziv doma}ina ovom skupu se odazvalo vi{e predstavnika, uglavnom najodgovornijih ljudi iz danskih firmi, koje su izrazile interes da investiraju i poma u privredni razvoj i privrednu saradnju sa zemljama Balkana. Sve to je bilo dovoljan povod da posjetimo gradona~elnika komune Vejle, gospodina Arne Sigtenbjerggaarda i sa njim obavimo razgovor. Gospodine Sigtenbjerggaard, odakle poti~e ideja da se odr i jedna ovakva manifestacija u gradu ~iji ste Vi gradona~elnik? SIGTENBJERGGAARD: Ve} du i niz godina mi imamo izrazito dobru saradnju sa zemljama {irom svijeta, a posebno sa zemljama Balkana, gdje se nalazi i va{a zemlja, Bosna i Hercegovina. Namjera nam je da se ta saradnja pro- {iruje u oba smjera, prije svega u razmjeni roba, a zatim i kori{tenju privrednih resursa i mogu}nosti zajedni~ke proizvodnje. Na tom 8 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 planu su postignuti neki, uglavnom po~etni, rezultati, ali mi smatramo da nisu dovoljni jer su mogu}nosti mnogo ve}e. Radi toga smo i eljeli da se sastanemo, razmjenimo iskustva i dogovorimo kako dalje. Manifestacija je odr ana sa velikom slikom Starog mosta u Mostaru u pozadini. Ima li za to neki poseban razlog? SIGTENBJERGGAARD: U fazi pripreme mi smo donijeli odluku da se ova manifestacija nazove Most za Balkan region. Bilo je to prirodno jer je i na{a saradnja jedna vrsta mosta koja nas povezuje sa podru~jem Balkana. Ideja poti~e od gospo e Biljane Lozo, na{eg saradnika u Vejle komuni, a odmah nam se dopala. Moram priznati da je ova Bosanka ili bolje re}i Mostarka bila i glavni organizator ove manifestacije. Zahvaljuju}i njoj sve je proteklo na najbolji mogu}i na~in. Vejle nije veliki grad, ali je mo da jedan od rijetkih gradova koji ima veze sa mnogim drugim gradovima {irom svijeta. Odakle dolazi ta velika elja za daljom saradnjom? SIGTENBJERGGAARD: U svjetskim razmjerama Vejle jeste mali grad, ali je to ipak {esti po veli~ini grad u Danskoj. Ono {to je va no to je da je ovaj grad ve} poodavno postao grad koji ima otvorenu sardnju sa mnogo balkanskih gradova, a me u njima i nekoliko sa podru~ja Bosne i Hercegovine. Ponosan sam {to mogu ista}i da je Vejle jedan od najve}ih konferencijskih gradova i veliki trgovinski i industrijski centar. Zaposlenost u Vejle komuni, ali i {iroj okolini je jako velika. Tu je koncentrisano mnogo privrednih i drugih subjekata. Kada bi ~ovjek napravio put od samo jednog sata vo nje u svim pravcima oko grada nabrojao bi oko radnih mjesta i isto toliko zaposlenih. I dalje smo otvoren grad za sve koji ele raditi i ovdje ivjeti. Povod za na{ razgovor je manifestacija o kojoj smo ve} govorili. Kakve su perspektive privredne politike Vejlea u budu}nosti? SIGTENBJERGGAARD: Politika gradske vlade usmjerena je na pro{irenje saradnje sa zemljama Balkana, a skup koji smo organizovali je odli~na platforma za tako ne{to. Moj interes za Bosnu i Hercegovinu poti~e jo{ iz vremena zimske olimpijade u Sarajevu godine. Posebno sam bio zadivljen njenom dobrom organizacijom i to me je navelo da posjetim Bosnu i Hercegovinu vi{e puta. Komuna Vejle eli biti u prijateljskim odnosima sa svim zemljama da ti odnosi idu dvosmjernim putevima, na zadovoljstvo i jednih i drugih. Ranije se sva saradnja zasnivala na pru anju humanitarne pomo}i, a sada ona treba da poprimi sasvim druga~ije i pozitivnije osobine. Na kraju, {ta nam mo ete re}i o na~inu rada ovog skupa i postignutim rezultatima? SIGTENBJERGGAARD: Skup je po~eo radom u plenumu, a nastavio se u dvije odvojene radionice, gdje se razgovaralo o mogu- }im vidovima saradnje i putevima kojima se mora pro}i da bi se ta saradnja i ostvarila u praksi. Na ovaj na~in pru ena je mogu}nost svim prisutnim da izraze svoje mi- {ljenje i vi enje dalje perspektive u realizaciji na{e saradnje. Krajnji cilj je postignut, a utvr eni zaklju~ci }e nam pomo}i da sve budu}e aktivnosti budu usmjerene ka pravom cilju, a to je kori{tenje kapaciteta i privredno-trgovinskih resursa na zadovoljstvo svih nas. Time bi most prema Balkanu bio sagra en i siguran sam da bi odoljevao i ljudima i vremenu ba{ kao i va{ Stari most u Mostaru.

9 Pi{e: Sabrija OV^INA Danski propisi u praksi (19) ZAKONODAVSTVO Predra~un preliminarnog poreza i Poreska kartica (forskudsopgørelse og skattekort) Od 7.novembra ove godine Poreska uprava(skat) ima na svojoj web-stranici TastSelv.Skat.Dk procjenu, koliko trebamo platiti na ime poreza u narednoj 2013 godini. Procjena je zasnovana na ekonomskim pokazateljima koje Poreska uprava ima o na{em prihodu iz prethdne poreske godine, a du`nost svakog pojedinca je, da kontrolira i po potrebi koriguje predlo`enu procjenu Una{oj rubrici Danski propisi u praksi, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo, izme- u ostalog, o naknadi za bolovanje(sygedagepenge), rehabilitaciji(revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih, o potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo- }i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, o likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, a ovoga puta je fokus na predra~unu preliminarnog poreza i poreskoj kartici (forskudsopgørelse og skattekort). Predra~un preliminarnog poreza sadr`i veoma bitne informacije o na{oj ekonomskoj situaciji u narednoj godini, onako kako je vidi Poreska uprava, prora~unato na osnovu pokazatelja koje uprava ima iz prethodne poreske godine. Predra~un preliminarnog poreza procjenjuje prevashodno na{u bruto zaradu u slijede}oj godini, poreski procenat (trækprocent) i poresko izuze}e (fradrag) koji zapravo odre- uju koliko trebamo platiti na ime poreza u narednoj godini, odnosno na koji dio zarade smo oslobo eni pla}anja poreza. Poreska kartica je sastavni dio predra~una preliminarnog poreza. Postoje 3 vrste poreskih kartica: glavna (hovedkort), b- kartica (bikort) i poreska kartica na osovu koje se ne pla}a porez na odre eni dio zarade (frikort). Glavna kartica se automatski {alje va- {em poslodavcu ili op{tini koja vam ispla}uje osnovnu zaradu. B- kartica stoji vam na raspolaganju za pla}anje poreza na zaradu za sporedne i dodatne poslove koje obavljamo pored osnovnog posla. Poreska kartica na osnovu koje se ne pla}a porez na zaradu (frikort) otvara mogu}nost zarade do DKK za 2013 godinu, i aktuelna je prevashodno za mlade osobe ispod 18 godina, koji zara- uju novac npr. u trgovinama ili dijele}i reklame i novine. Veoma je bitno uskladiti predlo`eni predra- ~un Poreske uprave sa fakti~kim stanjem u kojem se nalazete, ili u kojem }e te se nalaziti u slijede}oj godini, ukoliko te podatke imate u ovom momentu, npr. ako ste na bolovanju, ili ako ste dobili otkaz na poslu i prelazite na primanja iz a-kase, odlazite u penziju i sli~no. Naj~e{}e situacije u kojima je potrebno korigovati predlo`eni predra~un preliminarnog preza su slijede}e: Zna~ajnija promjena primanja, manja ili ve}a primanja (lønændringer) Promjena kamatne stope (renteændringer) Kupovina ili prodaja ku}e ili stana (køb og salg af ejendom) Promjena du ine putovanja od mjesta stanovanja do posla (ændret kørsel/befordring). Vi{e informacija o svemu ovome mo ete dobiti kod Poreske uprave ili od va{ih socijalnih savjetnika, u op{tinama u kojima ivite. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 9

10 AKTUELNOSTI Nakon opomene direktorice {kole: [kola na Fynu }e napraviti razrede za danske u~enike Ejerslykkeskolen u Odenseu je zatra ila dozvolu da podijeli razrede na one sa dvojezi~nim u~enicima i one sa etni~kim Dancima. Nedavno je direktorica {kole, Birgitte Sonsby, bila kritikovana jer je bila ukorila jednu grupu muslimanskih u~enika da ne doprinose pozitivno nastavi. Navodno je bila rekla: Preko glave mi je vas muslimana koji ometaju nastavu. Jedan od roditelja u~enika ju je prijavio za rasizam i direktorica je dobila profesionalnu opomenu nakon du eg sastanka sa {efom za {kole pri Odense Kommuni, Poulom Anthoniussenom. Ejerslykkeskolen trenutno ima 55% dvojezi~nih u~enika. Sa tom polaznom ta~kom, prema mi{ljenju predsjednika {kolskog odbora, Petera Juliusa, podjela u~enika bi bila dobitak na stru~nom polju i u {kolskoj svakodnevnici. - Imamo potrebu da zapo~nemo dijalog i diskusiju o osnivanju razreda u kojima imamo bolje mogu}nosti za stvaranje jakih odjeljenja i osiguranje integracije. U nekim godi{tima nemamo mnogo danskih familija i bar u nekima od njih bi bilo razumno imati ~iste dvojezi~ne razrede, ka`e Peter Julius. Politi~ari su zatra ili bolje obja{njenje od {kole i eventualnu dokumentaciju koja bi pokazala da bi podjela u~enika dala bolje {kolovanje. Predsjednik {kolskog odbora priznaje da {kola trenutno ne posjeduje takvu dokumentaciju, ali ka e da i{~ekuje daljnju diskusiju sa politi~arima: Veoma se radujemo diskusiji i rado pristajemo na iznijeti neka od iskustava koja smo do sada imali. BOSANCI U DANSKOJ Pi{e: D enana [E^I] [email protected] Pri~e o obi~nim ljudima: Iris Popari} Bosanski cvijet procvjetao u Kopenhagenu Mnogo je muzi~kih talenata koji bljesnu na estradnom nebu svijeta, a ubrzo nakon toga iza njih ostane trag koji se poput traga zvijezde repatice izgubi u prostoru i vremenu. Godine U Kopenhagenu je ro ena Iris Popari}. Njen rasko{an talenat, pokazan ve} u prvoj godini ivot razvijao se bri no usmjeravan od strane njenih roditelja, oca Banjalu~anina i majke Sarajke. Ime Iris dobila je po muzi~koj grupi ~iji je ~lan bio njen otac jo{ u srednjoj {koli. U muzi~ku {kolu u Frederiksbergu krenula je sa svega 1,5 godinu starosti, prvo na ritmi~ku sekciju, a zatim sekciju klavira i pjevanja. U tom periodu se i rodila njena ljubav prema klaviru, te je imala nekoliko zapa enih nastupa na tom instrumentu. Sa svega 4 godine krenula je na balet u Det Kongelige balet. Sa 9 godina se po~ela baviti hip-hopom u plesnoj {koli Alletiders dans {to je usmjerilo cijeli njen umjetni~ki ivot. Do danas je u toj oblasti u~estvovala na oko 50 takmi~enja osvojiv{i pri tome mnogo nagrada i medalja. Danas je ona aktuelni prvak Danske u hip-hopu u juniorskoj konkurenciji. Pred preko gledalaca i sudijama koje su do{le iz razli~itih zemalja Evrope, rasko{ni talenat mlade Bosanke bljesnuo je u svoj svojoj ljepoti i nikoga nije ostavio ravnodu{nim. Kada je sve to po- ~elo, Iris je uhvatila ogromna trema. Mislila je da se ne}e mo}i ni pokrenuti. Plesala je i ranije pred mnogobrojnom publikom, ali nikada ovako brojnom i nikada pred o~ima stru~njaka iz cijele Iris Popari} Evrope koji su trebali dati svoj sud o njenoj umjetnosti. A onda je sve krenulo kako treba. Iris se koncentrisala na ples, potisnula tremu i misli o rezultatima i samo u ivala. Plesala je za sebe i svoje roditelje, plesala je za sve dobre ljude na ovom svijetu i ni~ega se nije bojala. Kada je zavr{ila bila je svjesna jedino toga da je dala svo svoje umije}e i sve svoje godine mladog ivota da poka e svijetu ono {to zna, umije i voli. Uvijek isti~e da muzika i ples daju smisao njenom ivotu i to ju je vodilo kroz period odrastanja i stasanja u prvakinju zemlje u kojoj je ro- ena i u kojoj ivi. To ju je vodilo i te ve~eri, jedne od najzna~ajnijih u njenom ivotu. Iris u iva u ovome {to radi. Na sceni se osje}a sjajno, bez obzira pjeva li ili repa, a osje}a se oslobo- ena svih okova koji ste u ljude, pa i mlade njenih godina, u svakodnevnom ivotu. Obi~no nastupa sa plesnom hip-hop grupom, ali i kao individualni solista sa pjesmom ili rapom. Mnogo je ljudi koji imaju odre ene predrasude o hip-hopu i rapu. Iris sve to do ivljava kao ~istu umjetnost i pravac sa mnogo mogu}nosti sopstvenog izra avanja. Smatra da je svaka pjesma jedna pri~a i ivotna filozofija ispunjena najdubljim razmi- Adis sa Ocem Hazimom {ljanjima i osje}anjima. Ona pi{e pri~e o ljubavi, prijateljstvu, snovima, budu}nosti, predrasudama, ljubomori, ljubavi prema muzici i o jo{ mnogo toga. Ona nikada ne staje i nikada ne misli da je u~inila dovoljno. Misli da se umjetnost mora pokazivati. Radi toga u~estvuje u svim oblicima predstavljanja javnosti putem workshopova, muzi~kih predstava i u svemu {to je povezano sa muzikom i plesom. Na kraju rije~ dvije o njoj privatno. Iris poha a osmi razred narodne {kole i uspijeva uskladiti {kolske obaveze sa savojim ljubavima, muzikom i plesom. Ima svesrdnu podr{ku i pomo} roditelja, ali i svojih nastavnika. Stigne uraditi sve svoje {kolske zada}e i obaveze prema {koli te na}i dovoljno vremena i prostora za ono {to voli. Ponekada osjeti da je dan isuvi{e kratak, a njoj nije dosta muzike i igre. Svojim vr{njacima, tinejd erima poru~uje da samo talenat i ljubav za umjetno{}u, sportom, naukom kulturom i svim drugim oblastima ivota nije dovoljna ako sve to ne prati disciplina i naporan rad. Kada neko ima talenat, ako ga podr i treningom i uporno- {}u na pravom je putu ka uspjehu. Po elimo ovom bosanskoherecgova~kom cvijetu svu sre}u u ivotu i neka je njeno ime, poput stvarnog cvijeta prati na svakom koraku i putu ka uspjesima. 10 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

11 Popis stanovni{tva u BiH godine: Izja{njavanje o nacionalnoj pripadnosti klju~no je pitanje Izjasniti se u korist, a ne na {tetu etni~kog ili nacionalnog identiteta Pi{e: Idriz HOD@I] [email protected] UBosni i Hercegovini, ali i u bh. dijaspori, veoma je aktuelna tema vezana za popis stanovni{tva godine. Mi{ljenja gra ana, o nekim klju- ~nim pitanjima o kojima }e se izja{njavati na predstoje}em popisu, su podijeljena. Ipak, uo~ljivo je da se naj{ire rasprave vode o pitanju etni~ke ili nacionalne identifikacije Bo{njaka. Upravo zbog toga je i pokrenuta kampanja Bitno je biti Bo{njak. Na nedavno odr`anoj tribini u Sarajevu o ovoj temi govorio je akademik Muhamed Filipovi}. On je, uz ostalo, kazao: Bo{nja~ka nacija je bitna za postojanje Bosne i Hercegovine kao zemlje i dr`ave, jer ako ne bi bilo Bo{njaka onda u BiH nema historijskog i konstitutivnog naroda, osim Srba i Hrvata, te naglasio da se Bo{njacima ponovo podme}e upitnost njihovog bo{nja- ~kog nacionalnog identiteta, s tendencijom nametanja dileme da li su nacija, etni~ka ili regilijska grupa. Prema Zakonu o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u Bosni i Hercegovini godine, popis }e se provesti u vremenu od 1. do 15. aprila godine, sa stanjem na dan godine. Popisom }e biti obuhva}eni i dr avljani BiH koji ive u inozemstvu, a imaju pre- bivali{te u BiH i odsutni su du e od 12 mjeseci, a {to je regulisano ~lanom 40. Zakona o popisu. Predstoje}i popis, u odnosu na onaj iz godine, ima izvjesnih razlika i specifi~nosti, na koje elimo ukazati. Kod popisa stanovni{tva iz godine, najbrojniji su bili Muslimani (43,47%), zatim Srbi (31,21%), Hrvati (17,21%), Jugoslaveni (5,54%) dok su pripadnici ostalih naroda i narodnosti ili osobe s nepoznatom nacionalnom pripadno{}u ~inili veoma mali procenat. Modalitet Musliman, kao nacionalno ili etni~ko izja{njenje tada je kori{teno na temelju Ustava biv{e SFRJ iz godine, kada je dr`avljanima SFRJ koji su se izja{njavali kao muslimani, priznat nacionalni identitet pod imenom Musliman, sa velikim slovom M, da bi ih u~inili ravnopravnim sa ostalim narodima biv{e SFRJ. Ne ulaze}i u dru{tveno politi- ~ke i historijske okolnosti tog ~ina, razvoj doga aja koji su obilje ili vrijeme od godine pa nadalje (disolucija biv{e SFRJ, agresija na RBiH, postdejtonsko ustrojstvo BiH i dr.), doveli su do radikalnih promjena demografske slike stanovni{tva u BiH. Tokom agresije na RBiH veliki broj gra ana je poginuo ili nestao, ve}i broj je izbjegao u druge zemlje ili je raseljen unutar BiH, {to je u zna- ~ajnoj mjeri izmijenilo sliku nacionalnog sastava stanavni{tva u pojedinim gradovima i naseljima u BiH. Stoga je i razumljivo o~ekivati mnogo druga~ije brojke i statisti~ke podatke na popisu 2013., u odnosu na popos iz godine. Ne ele}i se detaljnije upu{tati u sadr aj popisnih obrazaca, elimo da uka emo samo na neka klju~na pitanja i na mogu}e odgovore na njih. U prvom redu osvrnu}emo se na etni~ko ili nacionalno izja{njavanje. Uz pitanje koje se odnosi na ETNI^KO ILI NACIONALNO IZJA[NJAVANJE, mogu}e je da }e biti vi{e opcija za izja{njavanje, koje popisiva~i ne}e saop{tavati gra anima prije nego {to se sami izjasne, ve} }e upisivati ono {to oni u svom odgovoru ka u. Iako zakon dozvoljava da se AKTUELNO gra ani o ovom pitanju nisu obavezni izja{njavati, logi~no je o~ekivati da }e se mo}i izjasniti za jednu od sljede}ih opcija: BO- [NJAK-SRBIN-HRVAT-OSTALI I NE IZJA[NJAVA SE. Kako smo u uvodu konstatirali, kod jednog broja Bo{njaka prisutna je dilema ili nerazumijevanje u pogledu izja{njenja na ovo pitanje. Mnogi misle da je ispravno da se izjasne kao Bosanac, Hercegovac ili kao Musliman. Oni koji tako misle treba da znaju da njihovo izja{njavanje kao Bosanac, Hercegovac ili Musliman ne predstavlja njihov ni nacionalni ni etni~ki identitet. Ime Musliman, na primjer, je univerzalna vjerska i duhovna vrijednost koja pripada muslimanima iz svih etni~kih i nacionalnih zajednica {irom svijeta. Iz tih razloga Bo{njaci nemaju pravo svojatati i upotrebljavati ime Musliman za svoje uske nacionalne interese. Svi oni koji navode Bo{njake da se na narednom popisu stanovni- {tva u BiH pi{u nacionalno Musliman, Bosanac ili Hercegovac, treba da znaju da time direktno ili indirektno rade na etni- ~kom ~is}enju Bo{njaka i doprinose svo enju Bo{njaka na OSTALE, odnosno na nivo nacionalne manjine u vlastitoj dr`avi. Bilo bi pogre{no to dopustiti, jer Bo{njacima je prvi put dozvoljeno da se, nakon stotinu godina, na predstoje}em popisu stanovni{tva izjasne kao Bo{njaci. Pitanje izja{njavanja po pitanju religiozne pripadnosti i jezika kojim govore nema ozbiljniji uticaj na popis koliko to ima izja{njavanje o nacionalnoj pripadnosti. Svako ima pravo da se izjasni kako eli. Na vama je po{tovani gra ani dr avljani Bosne i Hercegvoine da se na narednom po- pisu stanovni{tva u BiH godine izjasnite u korist, a ne na {tetu va{eg etni~kog ili nacionalnog identiteta, va{e vjero- ispovijesti i va{eg maternjeg jezika. AKTUELNOSTI Direktori {kola prave razliku izme u danske i muslimanske djece Preko glave mi je vas muslimana, koji ometaju nastavu, rekla je direktorica {kole, Birgitte Sonsby, u svojoj kancelariji u Ejerslykkeskolen u Odense prije 14 dana kada je kritikovala grupu dje~aka koji su ometali nastavu u razredu. Otac jednog od dje~aka iz grupe, Shaib Mansoor, smatra da se direktorici to nije tek tako omaknulo nego da je to odraz generalnog stava, navodi se u DR Fyn. Sutradan kada se direktorica izvinula Shaib Mansooru zbog rije~i koje je upotrijebila, zamjenik {efa, Jan Beck-Larsen, je potvrdio da {kola generalno ima problem sa muslimanskim dje~acima koji ometaju nastavu. - U po razgovora spominju muslimansku djecu i dansku djecu. To zna~i da oni imaju takvu vrstu sortiranja u {koli, ka`e Shaib Mansoor za DR Fyn. On je snimio cijeli sastanak sa Larsenom i pustio ga za DR. Na snimku izjavljuje Larsen da {kola uop{teno ima problem sa muslimanskom djecom, koja koriste na{e danske standarde kako bi zata- {kali stvari i skrenuli pa`nju sa nastave. Larsen obja{njava da takvu vrstu problema nikad nisu imali sa danskom djecom i dodaje da to vjerovatno ima veze s tim {to u {koli ima mnogo muslimanske djece. Obja{njenja od strane zamjenika {efa, Jan Beck-Larsen, na temu direktoricine izjave, samo potvr uje Shaib Mansooru da ona to nije rekla iz revolta. Zato ju je Mansoor prijavio policiji zbog rasizma, na {to Larsen nije pristao da prokomentari{e za vijesti DR Fyna. Prevela i priredila: Almira [I[I] [email protected] DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 11

12 INTERVIEW ]amil Durakovi}, novoizabrani na~elnik Op{tine Srebrenica: Izbori u Srebrenici nisu samo klasi~na politi~ka borba za vlast, ve} i borba za opstanak na ovim prostorima Razgovarao: Idriz HOD@I] [email protected] ]amil Durakovi} je ro en godine u Srebrenici. Nakon {to je pre ivio genocid u Srebrenici, kao {esnaestogodi{nji dje~ak je mar{om smrti stigao na slobodnu teritoriju u Tuzli, a odatle u statusu izbjeglice oti{ao u Ameriku i spojio se s ostatkom porodice. Tokom boravka u Americi, zavr{io je Fakultet Pravosudne uprave i Savjetne psihologije (oblast porodi~nog nasilja), godine. U Americi je stekao petogodi{nje radno iskustvo iz oblasti Pravosudne uprave. U aprilu godine vratio se u Srebrenicu, gdje i sada ivi. Radio je u op{tinskoj administraciji u Srebrenici na du nostima menad era centra za pru anje usluga gra anima i savjetnika na~elnika za odnose sa me unarodnom zajednicom, a potom je obna{ao i du nost zamjenika na~elnika Op{tine Srebrenica. Na Lokalnim izborima godine izabran je za na~elnika Op{tine Srebrenica, kao nezavisni kandidat. Te~no govori, pi{e i ~ita engleski jezik Gospodine Durakovi}u, u ime Redakcije BH Glasa i svoje li- ~no, ~estitam Vam na izboru za na~elnika Op{tine Srebrenica. Mo`ete li s ~itateljstvom BH Glasa u Danskoj podijeliti {ta za Vas, za Bo{njake i druge gra- ane Srebrenice i za BiH zna~i taj izbor? DURAKOVI]: Hvala na ~estitkama. Na po~etku moram re}i da izbori u Srebrenici nisu samo klasi~na politi~ka borba za vlast, ve} i borba za opstanak Bo{njaka na ovim prostorima sa kojih su 12 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 genocidom protjerani. Va nost ove pobjede zasniva se na ~injenici da sve srpske politi~ke stranke u Srebrenici jo{ uvijek javno i otvoreno negiraju genocid. Moja pobjeda nije samo pobjeda Bo- {njaka, nego pobjeda svih normalnih ljudi koji ne negiraju genocid u Srebrenici. Pre ivjeli ste genocid nad Srebreni~anima godine, koji ima planetarne razmjere, kao najve}i genocid u Evropi, poslije Drugog svjetskog rata. [ta nam mo ete re}i o tom te{kom i mu~nom vremenu zla iz dana{nje perspektive? DURAKOVI]: Sramotno je da je nekih 40 minuta leta avionom iz Be~a do Srebrenice, a ta ista Evropa je nijemo gledala {ta se u julu doga alo u i oko Srebrenice. Danas, nakon velike sramote cijeloga svijeta, ne postoji namjera, ali jasna i iskrena namjera, da se Srebrenici su{tinski pomogne kako bi pre ivjele rtve genocida dobile bar malu satisfakciju za ono {to se dogodilo. Na trnovitom i neizvjesnom putu, mar{em smrti, obuzimala su Vas razli~ita osje}anja. Mo`ete li ta Va{a osje}anja opisati u kra}im crtama? DURAKOVI]: Ja sam tada imao 16 godina, i nesre}u, a mo da i sre}u, da sam sam i{ao mar{em smrti. Majka, otac i brat su bili na prostoru za{ti}ene u mjestu Luka, odakle su moji roditelji porijeklom, dok sam ja bio u Srebrenici i poha ao ratnu {kolu. Uglavnom, bio sam usamljen i to mi je te{ko padalo, ali kada sam vidio da neki ljudi ostaju u {umi sa svojom bra}om i o~evima koji su ranjeni ili ve} mrtvi, onda mi je bilo lak{e jer ne bih e-

13 lio da moj otac i brat ostanu zbog mene ili ja zbog njih. Uglavnom sam pratio ~elo kolone i nisam zaostajao, niti se obazirao. Bilo je situacija gdje sam htio odustati i predati se, ali neka snaga koja mi je dolazila, nije mi to dozvolila. Pre{ao sam na slobodnu teritoriju u Nezuku, u prvoj grupi koja je sedmi dan pre{la na slobodnu teritoriju. Kako ste Vi osobno i kako su ostale izbjeglice iz Srebrenice tada primljeni u Tuzli? DURAKOVI]: [ta re}i? Nakon 7 dana pakla bilo je dovoljno ugledati na{ narod u Nezuku. Pored pomo}i u hrani, pi}u i drugim potrebama, narod je bio veoma gostoprimljiv. Sje}am se, jedna tetka je donijela pitu sirnicu ~iji miris i danas osje}am. Prijem je bio, jednostavno re~eno, bratski... Na koji na~in i kojim putevima ste stigli u Ameriku i spojili se s ostatkom svoje porodice? DURAKOVI]: Po prelasku u Tuzlu spojio sam se sa svojim najstarijim bratom koji je, godine, iz Srebrenice preba~en u Tuzlu kao te{ki ranjenik. Iz Tuzle smo, nakon {to smo se spojili s majkom, nakon reintegracije Sarajeva, oti{li u Vogo{}u. Tu smo bili sve do odlaska u Ameriku, gdje smo se spojili sa ocem i bratom, koji su iz koncentracinog logora, iz Srbije, preba~eni u Ameriku. Mo ete li nam re}i vi{e detalja o Va{em boravku, {kolovanju i sticanju prvog radnog iskustva u Americi? DURAKOVI]: U Americi sam, odmah po dolasku, krenuo u Srednju {kolu, jer po zakonu u Americi mo ete i}i u srednju {kolu samo do navr{enih 18 godina. Uspio sam s dobrim uspjehom zavr{iti srednju {kolu i iste godine krenuo na fakultet, koji sam u roku zavr{io godine. Nakon toga dvije godine sam radio u op}inskoj upravi grada Manchestera i godine sam se odlu~io vratiti u BiH. Tokom {kolovanja radio sam na sudu, uglavnom, na administrativnim poslovima i poslovima prevo enja... Tako da svo moje radno iskustvo je, uglavnom, iz oblasti pravosudne uprave, a moja diploma i jeste Pravosudna uprava. Molim Vas, opi{ite nam Va{ povratak u Srebrenicu godine? DURAKOVI]: Do{ao sam u Srebrenicu s namjerom da ivim i radim i da na taj na~in doprinesem oporavku svog rodnog grada koji je mnogo stradao u periodu godine. Ubrzo po mom dolasku tada{nji na~elnik Malki} me primio da radim u op}inskoj administraciji, gdje sam ostao do danas, na razli~itim pozicijama. Na ~emu ste se posebno anga irali kao zamjenik na~elnika, a koji su Va{i prioriteti kao na~elnika Op{tine Srebrenica? DURAKOVI]: Prije svega funkcija zamjenika na~elnika nije toliko uticajna kao funkcija na~elnika, dakle ne kreirate svoj program rada, svoj bud et i svoju viziju. Ali, kroz svoje politi~ko djelovanje, uvijek sam se zalagao da oni koji ive u Srebrenici imaju prednost nad onima koji dolaze u nju samo da rade, a svoje plate odnose negdje drugo da tro{e. Uvijek sam se trudio da poma em mladim bra~nim parovima, u odnosu na starije, jer su upravo oni budu}nost i stub opstojnosti Bo{njaka na ovim prostorima. Primarni mi je cilj za{tita digniteta i prava rtava genocida i njihovih porodica koje su pre ivjele genocid. Mo ete li nam re}i ne{to vi{e o etni~koj strukturi stanovni{tva, me unacionalnim odnosima u samom gradu i na podru~ju op{tine Srebrenica? DURAKOVI]: Od prijeratnih stanovnika Srebrenice (Bo{njaka 78%, 22% Srba i drugih), sada u Srebrenici ivi negdje oko 7000 stanovnika, od toga 50% su Bo{njaci, a 50% Srbi. Uglavnom, u Srebrenici nisu ostali oni Srbi koji su na bilo koji na~in ukaljali ruke u genocidu, tako da su ivot i nije lo{, ako uzmemo u obzir ~injenicu da do sada nije bilo niti jednog fizi~kog obra~una me u etni~kim grupama zbog osvete i sli~no. Problemi koji nastaju ponekad su uzrokovani tenzijama na vi{im politi~kim nivoima, a koje imaju svoj odraz i na ivot ljudi ovdje u Srebrenici. Koliko iznose ulaganja RS-a u razvoj Op{tine i jeste li zadovoljni s tim? DURAKOVI]: Vlada RS-a ula e onoliko koliko mora, dakle, nema nekih posebnih izdvajanja za Srebrenicu, unato~ odluci iz godine o posebnom socioekonomskom tretmanu Srebrenice. Re}i }u vam da smo u pro{loj godini dobili nekih ,00 KM. Naravno da nismo zadovoljni sa ovakvim ma}ehinskim odnosom. Bili ste predsjednik Inicijativnog odbora za poseban status Srebrenice. [ta mislite o tom pitanju kao novoizabrani na~elnik Op{tine Srebrenica? DURAKOVI]: Jo{ uvijek sam na stanovi{tu da jedino trajno i odr ivo rje{enje za Srebrenicu je njen poseban status u okviru dr ave BiH. Sve drugo }e Srebrenicu u~initi poligonom za dnevno politi~ka prepucavanja. Svakako, razgovarat }u sa svim politi~kim partnerima o mogu}em modalitetu posebnosti Srebrenice. Da li se, u kojoj mjeri i od koga politizira srebreni~ka tragedija Bo{njaka? DURAKOVI]: Naravno, upravo zato sam i rekao da Srebrenicu traba osloboditi svih politi~kih previranja, kako bi ona mogla nesmetano i}i naprijed. Mo ete li nam re}i ne{to o me- INTERVIEW uop{tinskoj saradnji Srebrenice sa drugim lokalnim zajednicama u BiH i eventualno u inostranstvu? DURAKOVI]: Do sada nisam zadovoljan saradnjom Srebrenice sa drugim lokalnim zajednicama. Smatram da Srebrenica, zbog svoje pro{losti, ima mnogo ve}u {ansu za saradnju nego neke druge op{tine, ali to na alost nije iskori{teno. U svom novom mandatu }u i te kako raditi na tome. BH Glas svojim tekstovima i gra ani BiH u Danskoj organiziranjem prigodnih manifestacija, njeguju sje}anje na `rtve genocida u li im uputiti neku poruku, u vezi s tim? DURAKOVI]: Dolazak u Memorijalni centar u Poto~arima, gdje su ukopane do sada identifikovane rtve genocida u Srebrenici, sveta je obaveza za sve Bo- {njake, ma gdje da ive, a dobrodo{li su i svi drugi dobronamjerni ljudi iz cijelog svijeta, da {ire istinu o genocidu u Srebrenici, a ne da ga negiraju. Jedino na taj na~in, tj. ivim sje}anjem, ne}emo dozvoliti da rtve genocida budu zaboravljene i da na{i izgra eni spomenici, kao sje}anje na te rtve, zarastu u {ipra je. Bo{njacima u BH dijaspori poru~ujem: Iako ste integrisani u nova dru{tva va{e pravo, a i obaveza je da, kada do ete na odmor u BiH, izvadite li~ne karte u mjestima u kojim ste ro eni, jer na taj na~in spa{avate dr avu BiH. A mi druge nemamo. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 13

14 FOTO REPORTAZA Prva smotra folklora bh. dijaspore u Danskoj U Randersu je 17. novembra ove godine odr ana Prva smotra folklora i sevdalinki BH dijaspore u Danskoj. Uspje{an organizator ove zaista zna~ajne sve~anosti bio je BH Glas. Nastupile su ~etiri folklorne grupe koje gaje tradicije kulturu i obi~aje na{ih naroda i narodnosti sa podru~ja na{e domovine. Bile su to folklorne grupe iz Odense, Randersa i dvije grupe iz Rinkobinga. Kompletan program je pripremljen i izveden u ~ast 25. novembra Dana dr avnosti BiH. Cilj ove smotre je bio da se prika e autenti~na slika na{e narodne umjetnosti koju njeguju folklorne grupe i dru{tva u Danskoj, takmi~arski karakter. Sala Doma kulture u Randersu bila je puna. Sitni tehni~ki propusti, poneka nespretnost ili neuvje banost ostali su primje}eni, ali ni najmanje nisu umanjili op{ti utisak o uspje{nosti i zna~aju ove prve smotre folklora bh. dijaspore u Danskoj. Svim u~esnicima uru~ene su zahvalnice BH Glasa kao uspomena na ovaj izuzetno uspje{an program. Voditeljski par Senida Zaklan i Mensur Graca iz Odense, vodili su program veoma uspje{no. Muzi~ku i tehni~ku podr{ku kompletnog programa obezbijedio je Besim Haji} Besko. Fredericia Svi oni, sa veoma dobrom publikom ~inili su veoma dobru cjelinu iz koje je izviralo na{e zajedni{tvo, ali i nostalgija za domovinom. oslanjaju}i se na kulturu i tradiciju naroda u BiH. Na ovaj na~in ove folklorne grupe predstavljaju najbolji i najvrijedniji most sa domovinom, Bosnom i Hercegovinom, te njihovo djelovanje ima izuzetno veliki zna~aj. Sve zajedno, one sa~injavaju op{tu riznicu nacionalne kulture i umjetni~ke ba{tine, jer od zaborava otimaju ono {to je osobenost zajedni~kog ivota svakog naroda na prostorima BiH. Pored narodnih igara, u programu je u~estvovalo i 5 izvo a~a sevdalinki. Smotru folklora bh. dijaspore u Danskoj, otvorio je Idriz Hod i}. U svom kratkom obra}anju ukazao je na osnovni cilj koji se smotrom elio posti}i, naglasio zna~aj ovakvih susreta koji spa{avaju obi~aje, tradiciju i kulturu na{ih naroda od zaborava te istakao da smotra nema 14 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

15 FOTO REPORTAZA V DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 15

16 ZDRAVLJE Savjeti za prevenciju od prehlade i gripe Kako izbje}i gripu? Pravilnim i zdravim stilom ivota ove godine mo ete izbje}i napornu gripu. Savjete koje vam donosimo po~nite prakticirati {to prije, jer je sezona gripe blizu Sezona gripe je na vratima. Ako je elite izbje}i, sada je pravo vrijeme da po~nete djelovati preventivno. Najva nije je da oja~ate imunitet {to }e pove- }ati otpornost na infekcije. I iako nema ~vrstih garancija da }ete gripu izbje}i, savjeti stru~njaka koje vam donosimo svakako }e pridonijeti smanjenju rizika od gripe. Prehrana Ako elite jak imunitet, povedite ra~una o prehrani. Ona mora obilovati vo}em i povr}em i to posebno onim plodovima koji su poznati kao bogati izvor vitamina C. Neka se na va{em jelovniku na u limun, grejp, naran~a, brusnice, jabuke Dobro je poja~ati i konzumiranje jogurta, posebno probiotika jer istra ivanja pokazuju da probiotici ja~aju imu- nitet. Odmor Op}e je poznato da stres slabi imunitet i zato su ljudi pod stresom skloniji raznim bolestima pa tako i gripi. Oduprite se stresu kvalitetnim odmorom. Spavajte sedam-osam sati tokom no}i, odnosno lije ite najkasnije u 23 sata. Slobodne dane koristite za odmor i opu{tanje. Bavite se stvarima koje volite i koje vas ~ine sretnima. Molite, meditirajte, slikajte, odnosno radite sve ono {to vas opu{ta. Jako je va no da takvim aktivnostima ispraznite nakupljeni stres. Higijena U prevenciji gripe va nu ulogu ima higijena, i to posebno higijena ruku. Naime, ruke nerijetko dodiruju inficirana mjesta i ljude, a upravo tako se gripa i {iri. Perite ruke puno ~e{}e nego {to to radite ina~e. Posebno je va no djecu uputiti u to. Ukratko, sprije~ite razvijanje virusa i bakterija u organizmu kvalitetnom higijenom. Gu ve Izbjegavajte zatvorena mjesta na kojima se okuplja ve}i broj ljudi poput kafi}a i trgova~kih centara. Ljudi ka{lju, ki{u i di{u pa je na takvim mjestima puno ve}a koncentracija virusa i bakterija u zraku. Dakle, puno je ve}a {ansa za dobivanje gripe. Iako je te{ko izbje}i gu ve u svakodnevnom ivotu, potrudite se da to svedete na minimum. Pu{enje Iako pu{a~ima smeta kad ih se svrstava u posebnu kategoriju, za to ipak postoje razlozi. Pu{a~i su, naime, izlo eniji virusima i bakterijama jer im je organizam oslabljen. To se ponajvi{e odnosi na nedostatak vitamina C koji pu{a~i vi{e tro{e nego nepu{a~i. Upravo zato oni moraju poja~ati unos vitamina C u organizam. Vje banje Ako elite zdrav i sna an organizam otporan na najrazli~itije vrste infekcija, onda vje banje treba postati va{a redovita navika. Ljudi koji vje baju, pokazuju istra ivanja, otporniji su i na gripu jer imaju ja~i imunitet. Ako jo{ uvijek ne vje bate, sad je pravo vrijeme da po~nete. (Izvor: tportal.hr) Grejp je agrum poznat po svom kiselkasto-gorkastom okusu, ali i odli~nim beneficijama za zdravlje. Rezultat je kri anja izme u slatke naran~e i pomela, a raste u grozdovima poput gro a. Me utim, grejp nije bezazlen i mo e reagirati u kombinaciji s lijekovima te uzrokovati zdravstvene probleme. Uzimate li bilo kakve lijekove preporu~uje se konzultirati svog lije~nika prije konzumacije grejpa. Ako s grejpom nemate problema, ali vam ne odgovara okus, i tome se mo e dosko~iti. Njegovu gor~inu mo ete smanjiti kombiniraju}i ga Zdrave namirnice Grejp poma e tijelu da ostane zdravo s drugim vo}em u vo}nim salatama ili zelenom salatom i radi~em. Ovo su neki od od razloga za{to biste trebali dodati grejp u svoju prehranu: 1. Poma e kod mr{avljenja. Grejp sadr i puno vode, malo natrija i tijelu nadomje{ta potrebu za teku}inom i mineralima. Bogat je enzimima i efikasno razgra uje masti pa je ovo vo}e savr{eno za ubrzavanje metabolizma. Grejp mo ete iscijediti kao sok ili ga konzumirati kao zdrav me uobrok. 2. Sprje~ava bolove u zglobovima. Grejp ima enzime koji poma u da se tijelo {to prije rije{i kalcija koji se nakuplja u zglobovima i rezultira boli u zglobovima ili artritisom. Lije- ~nici ga preporu~uju za osloba anje boli i za zdrave kosti. Jedan doma}i recept mo ete pripraviti i sami. Sok od grejpa pomije{ajte s jabu~nim octom i pijte jednom na dan, pi{e Ve~ernji. 3. Prevencija raka. Grejp je bogat razli~itim pigmentima koji poma u u borbi protiv raka. Sadr i likopen koji spre~ava rast stanica raka i tumora ubijaju}i slobodne radikale. U kombinaciji s vitaminom A i C, te antioksidansima koje sadr i sposoban je jo{ ja~e za{tititi organizam. 4. Probava i prehlada. Grejp mo e uspje{no lije~iti i uobi~ajene bolesti kao {to su groznica i prehlade. Poti~e funkciju jetre i pobolj{ava imunolo{ki sistem. Prisutnost pektina i dijetalnih vlakana, tako er poma e u probavi. Osim toga, grejp tako er djeluje kao antiseptik zbog prisutnosti salicilne kiseline. Mo ete koristiti kapi ekstrakta grejpovih sjemenki pomije{anih s vodom protiv gljivi~nih i bakterijskih infekcija. 16 I BH GLAS I NOVEMBAR 2012

17 ZENSKI KUTAK Njega ko e Ko a u zimskom periodu Izlagaju}i tijelo hladno}i svaki dan, pripremate ga za zimu. Naime, niske temperature aktiviraju pozitivnu energiju i hladno}a pokre}e cirkulaciju, a samim tim se i ko a br e zagrijava Priredila: Almira [I[I] [email protected] Njega ko e je zaista va na ne samo ljeti nego naro~ito zimi. U narednih nekoliko redova mo ete pro~itati savjete koji vam se preporu~uju za njegu ko e tokom zime. Ko`a tra`i vlagu, a idealan na~in da postignete vla`nost zraka u va{em stanu je da kupite biljke. Biljke kako bi osigurale prenos vode od korijena do vrhova opu{taju vodu i na taj na~in pove}avaju vla`nost zraka i to redovno, kako se navodi na portalu web stranice Ljepota.ba. Po{to je ve} stiglo vrijeme u kojem je nu no zagrijavanje prostorija, veoma je va no da zra~ite svoje prostorije umjereno. Dovoljno je da frekventno otvarate prozor nakratko kako bi se razmijenio zrak u prostoriji. Preporu~uje se tako e da iskoristite svaki dan tra~ak sunca koji se pojavi kroz oblake. Oti ite u {etnju kada je sunce vani kako biste ko i obezbjedili dovoljnu apsorpciju vitamina D. Izlagaju}i tijelo hladno}i svaki dan, pripremate ga za zimu. Naime, niske temperature aktiviraju pozitivnu energiju i hladno}a pokre}e cirkulaciju, a samim tim se i ko a br e zagrijava. Izvor: Ljepota.ba Male KulinarskeVjestine v Priprema: AmilaSMAJLAGI] [email protected] Sogan dolma Sadr aj: 600 g crvenog luka u ne{to ve}im glavicama, malo crvene aleve paprike, malo sir}eta i 400 g pavlake. Materijal za nadjev: 100 g crvenog luka, 400 g mljevene junetine, 80 g ri e, dvije ka{ike para-dajz pirea, dvije ka{ike ma- slaca ili ulja, malo soli, malo bibera i 1 krupnije jaje. Priprema: Podrezati vrhove na glavicama luka. Staviti glavice luka da se skuhaju u vodi, ali paziti da se ne prekuhaju. U vodu se doda malo sir}eta. Skinuti s pe}i, ocijediti toplu i naliti hladnu vodu. Pritiskanjem prstima istiskivati ko{uljice odnosno prstenove luka - dolme. Prvi sloj s ljuskom se odbacuje, a upotrebljavaju se ostali slojevi. Od jedne glavice luka dobije se vi{e dolmi koje se pune nadjevom. Dolme se pune malom ka{ikom ili prstima. Nadjev se priprema tako da se sitno isjecka crveni luk i izmije{a sa mljevenim mesom. Dodati biber, ri u, paradajz-pire, jaje, so i ulje. Sve dobro izmije{ati. Punjene dolme luka se sla u u {erpu, zaliju toplom vodom tako da budu pokrivene, doda se malo sir}eta (ako se glavice nisu kuhale sa sir}etom), pritisnu tanjirom ili drugim poklopcem (u im od {erpe), te stave kuhati. U kuhanu dolmu se doda malo aleve slatke paprike.uz dolmu se servira kiselo mlijeko ili pavlaka. Kompot od mu{mula Sadr aj:1 kg mu{mula, 1 kg {e}era, 500 ml vode,100 ml konjaka (po elji), jedan limun (kora od limuna) Priprema: Tvrde mu{mule operemo, posu{imo, skinemo im vrh i izbodemo iglom. Kada smo ih tako pripremili stave se u vodu kuhati. Pustimo ih da kuhaju nekoliko minuta, a zatim ih vadimo i ostavimo na cijediljku da se ocjede. [e}er dodati u pola litra vode i staviti da prokuha tako da sirup postane bistar. Zatim se doda cimet, kora od limuna i po elji konjak. Mu{mule poredati u mlake tegle, pa onda zaliti pripremljenim vru}im sirupom. Tako ostaviti da stoje jedan dan. Drugi dan izliti sok u {erpu, ponovo ga prokuhati, a nakon toga ponovo zaliti mu{mule. Tre}i dan staviti zajedno mu- {mule i sok da prokuhaju. Malo ih ohladiti, a zatim ih redati u tegle i preliti sirupom u kojem su se kuhale i zarvoriti tegle. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 17

18 SPORT Pi{e: Benjamin DAJI] Rukometne oscilacije Usponi i padovi bh. rukometa Ovako stanje podsje}a neodoljivo na situaciju koja je ne tako davno vladala u nogometnoj reprezenztaciji BiH i N/F BiH. Zbog toga se samo po sebi name}e pitanje da li je rukometu u BiH potreban Komitet za normalizaciju poput onoga koji je pokrenuo pozitivne pomake unutar bh. nogometa? 18 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 Bh. rukometa{i sa zadnje utakmice sa Njema~kom u Sarajevu (Foto: Rukometni Savez BiH) Ve} nekoliko puta do sada smo se u na{em listu osvrtali na stanje u bh. rukometu. Pisali smo o uspjesima sarajevske Bosne koja se jedne sezone na{la me u 16 najboljih ekipa u najja~em evropskom klupskom rukometnom takmi~enju, da bi sljede}e sezone isti klub do{ao na ivicu finansijskog kraha koji je bio propra}en rezultatskim sunovratom. Spominjali smo uspje{an nastup mu{ke rukometne reprezentacije u grupnoj fazi kvalifikacija za SP u [paniji 2013., {to je bio korak unaprijed u odnosu na katastrofalan nastup u prethodnim kvalifikacijama. U me uvremenu se desio i bara za pomenuto SP koji je sa sobom donio oba kraja spektra zadovoljstva. Dvome~ sa favoriziranim Nijemcima je pokazao da na{i rukometa{i ne spadaju u sam evropski vrh, ali da za njega imaju potencijal. Nakon blijedog izdanja u Stuttgartu i poraza od 36-24, desio se pozitivni mentalni {ok u redovima na{e reprezentacije i nekoliko dana kasnije veliki protivnik je savladan sa Na{i momci su u zadnjim minutama susreta bili nadomak eljenog rezultata, ali nedostajalo je malo sre}e i plasman na SP nam je zamalo izmakao. Upravo ovaj revan{-me~ protiv Njema~ke i visoka pobjeda trebalo je da ozna~i prekretnicu i bude temelj za nastavak kontinuiranog progresa bh. rukometa. Ekipa je pokazala da posjeduje igra~ki kvalitet i borbeno srce sa kojima se mo e nositi i sa najboljima u Evropi. To je bila osnova koja je svim ljubiteljima rukometa u bh. krugovima podgrijavala nade u plasman na EP u Danskoj. U te{koj kvalifikacijskoj grupi sa Srbijom, Rusijom i Austrijom, ali ohrabreni odli~nom predstavom u revan{u protiv Njema~ke i uspje{nim igrama u ranijim utakmicama u kvalifikacijama, izabranici selektora Dragana Markovi}a zra~ili su samopouzdanjem i o~ekivanja bh. sportske javnosti bila su optimisti~no uperena ka jednom od prva dva mjesta u grupi koja vode na EP. A onda umjesto nadogradnje i nastavka uspona desio se novi pad. U prvom kolu bh. rukometa{i su u Linzu ubjedljivo pora eni od doma}ina Austrije (35-24) uz veoma lo{u igru i minimalno zalaganje na terenu, i postavljalo se pitanje ho}e li se u susretu drugog kola protiv Srbije u Sarajevu dogoditi novi pozitivan odskok ili }e se nastaviti slobodni pad koji bi zna- ~io kraj kvalifikacija ve} u njihovom startu. Po~etak utakmice je izgledao obe}avaju}e i prvo poluvrijeme su na{i rukometa{i odigrali u solidnom stilu zavr{iv{i ga sa lijepom predno{}u (12-8). Me utim u drugom poluvremenu se u igru na{eg tima ponovo uvukla anemija. Zastali su opet i odbrana i napad, izgubila se imaginacija, nestalo je sr~anosti. Drugi uzastopni poraz (21-24) i novi ulazak u defetizam. Osim toga {to su ovi porazi zaboljeli zbog lo{e igre pojavila se opet stara boljka odnos pojedinaca prema najva nijem dresu. Golman Barcelone Danijel [ari} jo{ jednom se oglu{io o izbornikov poziv, dok jedan od najiskusnijih bh. reprezentativaca, Adnan Harmandi}, odbio u}i u igru u 50. minuti susreta protiv Srbije. [ari} svoje odbijanje pravda nepoja- {njenim razlozima li~ne prirode koji imaju veze sa Rukometnim Savezom BiH, dok Harmandi} svoj potez obja{njava razo~arenjem u lo{u atmosferu unutar reprezentacije i odnosom pojedinih igra~a prema njoj. Bez imalo elje da pravdamo postupke navedenih igra~a moramo staviti ruku na srce i priznati da je ta~no da je odnos pojedinaca prema dr avnom dresu ~esto diletantski i kao takav za svaku kritiku, a i da je u vrhu RS BiH mnogo toga haoti~no. Pominjali smo u vezi sa ovime izme u ostalog odre ene du nosnike u Savezu ~ija djeca igraju za reprezentacije drugih dr ava. Ovako stanje podsje}a neodoljivo na situaciju koja je ne tako davno vladala u nogometnoj reprezenztaciji BiH i N/F BiH. Zbog toga se samo po sebi name}e pitanje da li je rukometu u BiH potreban Komitet za normalizaciju poput onoga koji je pokrenuo pozitivne pomake unutar bh. nogometa? Da li bi komitet u kome bi glavnu rije~ vodili priznati rukometni asovi poput Maglajlije, [umana, Hasanefendi}a, Mrkonje, Smajlagi}a, Demirovi}a, i da ne nabrajamo dalje, uspjeli urediti odnose unutar vrhovne bh. rukometne ku}e, popraviti imid reprezentacije i unijeti u nju trajno pozitivniju atmosferu? Odgovori se iz ove perspektive samo mogu naga ati, ali jedno je sigurno BiH ima bogatu rukometnu tradiciju i oduvijek je bila rasadnik rukometnog talenta i kao takva u najmanju ruku zaslu uje optimalne uslove za daljnji razvoj rukometne igre. Talenat i potencijal su i danas uo~ljivi, ali se moraju kontinuirano efektivno iskori{tavati {to }e dovesti i do kontinuiteta u rezultatima, a na kraju i do plasmana na najve}e rukometne smotre {to sa nestrpljenjem i{~ekujemo jo{ od osnivanja RS BiH.

19 BH SPORTISTI U DANSKOJ Portret sportiste (10): Dennis Rakovi}, fudbalski golman juniorske ekipe FC Fredericia Sportista rasko{nog talenta Pi{e: Fadil ]ATOVI] [email protected] Na{a domovina Bosna i Hercegovina prepuna je mladih sportskih talenata koji naj~e{}e bljesnu, a zatim se ugase i utope u sivilo prosje~nosti. Samo talenat i vlastito anga ovanje te naporan rad nisu dovoljni da bi se oblikovao jedan pravi sportista. Bosna i Hercegovina jako malo ula e u svoje talente, a samo rijetki, oni vanserijski, uspiju se izdi}i iznad prosje~nosti prije svega zahvaljuju}i pojedincima, naj~e{}e roditeljima, a samo ponekada i uslovima koji im omogu}uju kakvo takvo normalno treniranje i pripremu za postizanje vrhunskih rezultata. Nasuprot tome na{im mladim i talentovanim sportistima ro enim u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu otvorena su sva vrata prema uspjehu. Ma}ehinski odnos zemlje porijekla prema sportistima koji ive i rade van domovine prisutan je isto kao i generalni odnos dr ave prema dijaspori. Nije ni ~udo {to su za na{u domovinu nepovratno izgubljeni talenti poput Zlatana Ibrahimovi}a i mnogih drugih manje vi{e znanih i poznatih. Na sportskom nebu Danske sija mnogo pravih sportskih zvijezda sa korijenima iz Bosne i Hercegovine. O ve}ini njih smo ve} pisali u BH Glasu. Radilo se uglavnom o mladim i ve} dobro afirmisanim sportistima koji su zauzeli svoje mjesto u klubovima, a poneki i u danskim reprezentativnim selekcijama, gdje brane boje Danske, a ne zemlje svog porijekla. Na putu sportskih uspjeha nalazi se i Dennis Rakovi} iz Fredericije, koji je sa tek navr{enih 16 godina na putu da postane pravi sportski dragulj. Dennis Rakovi} ro en je 17. jula 1996 godine u danskom gradu Randersu gdje su njegovi roditelji, Zeni~ani, boravili kao tra ioci azila. Po preseljenju u Fredericiju Dennis je pokazao ogroman interes za fudbal te je sa nepunih 5 godina po~eo svoju sportsku karijeru kao mla i pionir u KFUM Fredericia, Dennis Rakovi}: Ho}e li BiH drugima prepustiti jo{ jednog perspektivnog fudbalera? (privat foto) a svoju prvu zvani~nu utakmicu je odigrao sa svega 6 godina. Slu~ajno je stao me u stative i one su definitivno opredijelile njegov dalji ivotni, ali i sportski put. Uporedo sa stasanjem u mladog ~ovjeka razvijala se i njegova sportska karijera. Pro{ao je sve pionirske i juniorske selekcije u Fredericiji kao golman koji ni e uspjehe i nikada, ni na jednoj utakmici nije bio zamijenjen godine Dennis je potpisao svoj prvi ugovor sa FC Fredericia sa svega 14 godina ivota, a i danas je prvi i nezamjnjivi golman juniorskog pogona, koji kuca na vrata prvog tima. Putevi uspjeha za njega su {irom otvoreni. Veliki uticaj na njegovu karijeru imali su njegovi roditelji. Sa njihove strane imao je bezrezervnu podr{ku, a tako je i dan danas. Kao malog dje~aka podsticali su ga na rad i treninge, znaju}i da time na najbolji na~in ula u u njegovu budu}nost. Nikada nisu propustili da mu uka u da je ro en u Danskoj, daleko od svoje domovine, ali da nikada ne smije zaboraviti svoje porijeklo i korijene. Zato i ka e da mu je najve}i sportski san zauzeti mjesto me u stativama reprezentativne selekcije Bosne i Hercegovine. Kako je stasao i razvijao se tako su se mijenjali i njegovi treneri. Sa njim je najdu e radio Thomas Ulrik, trener FC Fredericia, koji ga je pou~io najva nijim i najvrijednijim karakteristikama koje jedan dobar golman mora imati. Dennis isti~e da je veliki uticaj na njegovu karijeru golmana imao i njegov tetak, Safet Mujevi} koji je i sam u mladosti bio vrstan golman. Odigrao je mnogo utakmica u pionirskim i juniorskim selekcijama, ali je jedna od njih na njegovu karijeru ostavila najubjedljiviji pe~at. Bila je to utakmica protiv ekipe AGF iz Aarhusa, odigrana ove godine, a zavr{ena je podjelom bodova i krajnjim rezultatom 1:1. Na toj utakmici Dennis je bio pravi junak i nepremostiva prepreka za igra~e AGF. Branio je i nemogu}e {uteve i samo jednom je kapitulirao, kada nije mogao u~initi apsolutno ni{ta da sprije~i pogodak. Nakon ovoga za njega je bilo normalno da ga poslije svake utakmice progla{avaju najboljim akterom susreta. Dennis uveliko kuca na vrata danskih selekcija i samo je pitanje vremena kada }e ih kona~no {irom otvoriti. Njegova elja je da zaigra u dresu sa nacionalnim grbom Bosne i Hercegovine. Ho}e li mu se to ispuniti ostaje da se vidi. Sude}i po dosada{njim iskustvima, gdje na{a domovina olako odbacuje talente koji se pojave u inostranstvu, te{ko je ostvarljivo. Ali uporan rad, trenenizi i utakmice izbacit }e uskoro ovog mladog ~ovjeka u prvi plan. A tada }e se na{i fudbalski stru~njaci morati opredijeliti da mladim talentima pru e mnogo vi{e mogu}nosti. Dennis Rakovi} (u prvom redu - ~etvrti zdesna) sa juniorskom ekipom FC Frederician DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 19

20 DIJASPORA Njema~ka: Odr an sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza bh. dijaspore Odnos vlasti BiH prema njenoj dijaspori, treba biti mnogo bolji, intenzivniji i konkretniji Bh. dijaspora izra ava ~u enje vi{egodi{njim indolentnim odnosom vlasti u BiH prema vi{e od milion i po svojih gra ana koji ive u svijetu Pripremio: Vezuv BA[I] [email protected] Foto: SSDBiH U poznatom njema~kom turisti~kom gradi}u Bad Liebenzell, ~etrdesetak kilometara udaljenom od [tutgarta, od 9. do 11. novembra godine odr an je sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i tribina, na temu Bosna i Hercegovina i njena dijaspora pet do 12. Sastanak i tribina odr ani su u prostorijama Haus des Grafen, a odli~an doma}in i organizator bili su Consulting Medical Care Group, njema~ke korporacije iz Sindelfingena ([tutgart), ~iji je vlasnik i predsjednik Upravnog odbora uspje{ni Bosanac Sead Graf Kozli~i} von Tinj i asocijacija gra ana BiH u SR Njema~koj, na ~elu sa Savezom bosanskih dopunskih {kola u ovoj zemlji ~iji je predsjednik Haris Halilovi}, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Glavne teme sastanka GO SSD BiH i tribine Bosna i Hercegovina i njena dijaspora 5 do 12 bile su odnos vlasti BiH pre- 20 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 Otvoren spomenik rtvama genocida u Srebrenici Dio rukovodstva Svejtskog saveza dijaspore BiH sa susreta u Bad Liebenzellu (Njema~ka) Detalj sa tribine o Bosni i Hercegovini na susretu SSDBiH u Bad Liebenzellu (Njema~ka) ma njenoj dijaspori, a zaklju~ak je da taj odnos treba biti mnogo bolji, intenzivniji i konkretniji. Istaknuto je da bh. dijaspora izra ava ~u enje vi{egodi{njim indolentnim odnosom vlasti u BiH prema vi{e od milion i po svojih gra ana koji ive u svijetu i koji su jedan od njenih najve}ih potencijala, ulaga~a i koji su spremni da se jo{ vi{e anga uju u njen ekonomski razvoj ako se za to naprave zakonske pretpostavke. Kao pozitivan primjer dobre saradnje dijaspore i institucija BiH na sastanku u Njema~koj istaknuto je samo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Bh. dijaspora zahtijeva da vlasti u BiH sprovedu u praksi odluke koje su ve} same donijele: pravno regulisanje dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku za djecu iz BiH u inozemstvu, statut nastavnika i koordinatora u dopunskim {kolama, otvaranje Kulturno-informativnih centara u zemljama sa velikim brojem dijaspore, pojednostavljenje u~estvovanja dr avljana BiH u dijaspori na izborima u BiH, aktivnije uklju~ivanje dr ave u organizovanje bh. dijaspore, podsticanje njenog boljeg organizovanja i omogu}avanje da i dr avljani BiH koji ive u svijetu budu popisani na narednom popisu stanovni{tva u Bosni i Hercegovini koji je planiran naredne godine. Tra i se da popis stanovni- {tva u BiH bude izvr{en u ljetnim mjesecima, kada se veliki broj dr avljana BiH nalazi na godi- {njim odmorima u domovini. U dijaspori Bosne i Hercegovine postoji veliki broj veoma uspje{nih privrednika dr avljana BiH ili onih koji su porijeklom iz BiH. Dijaspora BiH je spremna da ula e u BiH i pomogne njen privredni razvoj, ali se u samoj BiH za to moraju stvoriti zakonske pretpostavke i regulative kako bi ulaganje bilo stimulisano i mogu}e.

21 Pi{e: Benjamin DAJI] Prije 17 godina Bosna i Hercegovina je kro~ila u novu epohu svoga hiljadugodi{njeg postojanja. Nakon skoro 1500 dana agresorskih dejstava koja su BiH nanijela nenadoknadivu {tetu u vidu preko ljudskih rtava, vi{e stotina hiljada ranjenih i zlostavljenih, vi{e od miliona izbjeglih, ru{enja i uni{tavanja ogromnog broja kulturnih i vjerskih gra evina i institucija, zemlja je od kraja novembra zapo~ela egzistiranje na novim principima u oviru do tada neoprobanih ramova. U vojnoj zra~noj luci Wright- Patterson nadomak ameri~kog grada Dayton u dr avi Ohio, od 1. do 21. novembra te godine odvijala se konferencija koja je trabala rezultirati okon~avanjem ratnog sukoba na podru~ju BiH i uspostavljanjem temelja za budu}e ure enje i funkcioniranje dr ave. U su{tini je ova konferencija predstavljala nadogradnju na Va{ingtonski sporazum postignut 18. marta 1994., kojime je uspostavljena Bo{nja~ko-hrvatska federacija, i na pregovore Vlade RBiH i vlade bosanskih Srba od 8. septembra gdje Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (18): Dejtonski mirovni sporazum i njegove implikacije 17 godina nepravednog mira su dogovoreni osnovni principi unutarnjeg dr avnog ure enja Bosne i Hercegovine, a koji su dopunjeni u New Yorku, i po kojima je pod pritiskom me unarodne zajednice izme u ostalog legalizirano postojanje srpske paradr avne tvorevine pod imenom Repulika Srpska. NATO-snage su krajem augusta i po~etkom septembra bombardirale polo aje bosanskih Srba {to je pomoglo da hrvatskom vojnom akcijom Oluja budu pora eni Srbi iz Kninske Krajine, a ofanzivom bosanske armije bude probijena blokada Biha}a. Armija BiH i HVO su tada stavili pod svoju kontrolu preko 50% teritorije BiH koja je ~inila Federaciju BiH, a ostatak je otpadao na Republiku Srpsku. Evropska unija je inicijativu za rje{avanje bosanskog problema prepustila Amerikancima tako da su novi pregovori vr{eni na ameri~kom tlu i pod pokroviteljstvom SAD-a, a pod vodsvom njihovog Dr avnog sekretara Warrena Christophera i glavnog posrednika Richarda Holbrookea. Kompromisna karakteristika daytonskih pregovora je bilo polazi{te od zate~enog stanja. Realna situacija 1995.godine je bila postojanje Republike Srpske i Federacije BiH. Nakon dugih i iscrpnih pregovora postignut je kona~ni dogovor. Delegaciju BiH su sa~injavali predsjednik Alija Izetbegovi}, Haris Silajd i}, Kre{imir Zubak, Jadranko Prli}, Miro Lazovi}, Ivo Kom{i}, Muhamed [a- }irbegovi}, a kao pravni eksperti tu su bili Kasim Trnka, Kasim Begi} i D emil Sabrihafizbegovi}. Bosanske Srbe je zastupao tim na ~elu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Milo{evi}em, dok je hrvatsku delegaciju predvodio hrvatski predsjednik Franjo Tu man. Uz pomenuta tri predsjednika potpisnici sporazuma kao svjedoci su bili jo{ i Bill Clinton, Jacques Chirac, John Major, Helmut Kohl i Viktor Chernomyrdin. Sporazum ili bolje re~eno niz sporazuma ozna~enih kao aneksi na Op{ti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. novembra u Daytonu, a zvani~no je potpisan 14. decembra u Parizu. Sporazum sadr i 11 aneksa od kojih se Aneks 4 direktno odnosi na ustav, a Aneks 3 (izbori), Aneks 6 (ljudska prava) i Aneks 7 (izbjegla i raseljena lica) reguliraju ustavnu materiju. Prema ~lanu I/1. Ustava Bosne i Hercegovine, BiH je nastavila svoje pravno postojanje prema me unarodnom pravu kao dr ava HISTORIJA sa unutarnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postoje}im me unarodno priznatim granicama. Ona je ostala ~lanica Ujedinjenih nacija i mogla je zatra iti da bude primljena u i u druge me unarodne organizacije. Jedan od osnovnih principa na kojima je sporazum bio zasnovan bila je podjela teritorija BiH po klju~u (51% Federaciji BiH, 49% Republici Srpskoj), dok je naknadna arbitra a trebala odrediti sudbinu br~anskog koridora. Daytonski sporazum jeste u svoje vrijeme zaustavio daljnje krvoproli}e i ponudio osnovu za mirniju budu}nost, ali u svakodnevnici savremene BiH vidljivo je da Daytonski sporazum sprje- ~ava napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije gra anskog dru{tva. Sporazum se tako e pokazuje i kao smetnja na putu BiH ka evroatlantskim integracijama, koji predvi a efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat. Nekoliko internacionalnih konferencija pokazalo je neophodnost izmjene Daytonskog sporazuma ~ime bi BiH jednog dana pre{la iz tzv. daytonske u tzv. briselsku fazu, fazu aktivnih evroatlantskih integracija i ve}e funkcionalnosti na internom planu. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 21

22 ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA Priredio: Emir OV^INA Lego kockice - magi~ne igra~ke stolje}a Plasti~ne kockice koje je prije 80 godina brendirao danski stolar Kirk Kristiansen kreativcima su dovoljne da sastave nevjerovatne oblike. Sve ljubitelje Lego kockica odu{evit }e fotografije koje, izme u ostalih, prikazuju stegosaurusa, Koloseum i popularne likove iz Ratova zvijezda te ilustruju za{to su upravo one progla{ene igra~kom stolje}a. [vedska: Starica od 105 pozvana u vrti} [ve anka Ana Erikson, starica od 105 godina, nedavno je dobila veoma neobi~no pismo. Naime, jedno obdani{te u Tierpu, na istoku [vedske, poslalo joj je pismo u kojem je obavje{tava da u toj pred{kolskoj ustanovi ima jedno slobodno mjesto za nju. Direktorka vrti}a objasnila je da je dobila listu sa imenima i adresama svih ro enih u Tierpu 07, pa je tako i Ana Erikson, ro ena daleke 1907, dobila poziv. ^okoladni voz te ak kg i dug 24 metra Skupljala kosti i koristila ih kao seksualne igra~ke! Policija je uhapsila [ve anku nakon {to je u njezinu stanu prona{la ljudske kosti, a optu ena je da ih je upotrebljavala kao seksualne igra~ke. Ona tvrdi da ih je skupljala iz hobija i zato {to je zanima povijest. Protiv ene je podnesena optu nica zbog povrede mira pokojnika, pi{e Local. Tu iteljica Kristina Ehrenborg- Staffas nije rekla kako je ena uspjela skupiti gotovo cijeli kostur, no potvrdila je da je kosti koristila na neeti~an na~in. Vjeruje se da je ena kosti koristila za seksualno zadovoljavanje. Dvije godine zatvora najvi{a je kazna koju mo e dobiti. Njema~ka: Na buvljaku prona{li blago Penzioneri Reinhold i Bärbel Hoffman na poznatom su buvljaku u njema~kom Dresdenu prona{li pravi raritet. Iako se naizgled radi o obi- ~nom komadi}u papira, on bi im mogao zauvijek promijeniti ivot. Naime, tokom posjete buvljaku u Dresdenu, penzionerka Bärbel Hoffman je za 20 eura kupila dva kilograma starih po{tanskih markica. Njezin je suprug Reinhold jednog dana odlu~io pogledati {to se sve nalazi u toj kutiji s markicama i prona{ao pravo blago. Pogled mu je, ka e, pao na jednu staru i ve} isprljanu markicu. Radi se, Postavljen je novi Guinnessov rekord u veli~ini ~okoladne gra evine. Poslasti~ar Andrew Faruggia napravio je u Briselu d`inovski ~okoladni voz. Skulptura od ~okolade te{ka je kilograma i duga 24 metra, i postavila je i rekord u du`ini ~okoladne konstrukcije, pi{e svjetska {tampa. Za izradu ~okoladnog voza bilo je potrebno 784 sati pa`ljivog rada. 22 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 BELGIJA izgleda, o iznimnom raritetu, One Cent Blue markici, koja potje~e iz godine i prikazuje portret Benjamina Franklina. U svijetu postoji jo{ samo jedan primjerak ove markice, koji se nalazi u Po{tanskom muzeju u New Yorku, a njezina bi vrijednost mogla dose}i ~ak 2,5 miliona eura! No, par mora markicu odnijeti u New York kako bi se usporedila s originalom i utvrdila autenti~nost. Problem je {to nemaju novaca za avionsku kartu, pa sad tra e sponzora kojem bi u zalog dali album s po- {tanskim markicama koji je vrijedan 20 hiljada eura. Velika Britanija: Penzionerima stigao ra~un za kablovsku od 600 eura Bra~ni par penzionera ostao u {oku kada su dobili ra~un za kablovsku od Kao petogodi{njak crte om prorekao sebi karijeru pje{a~io je od svog doma u Leicesteru u Velikoj Britaniji do planine Table u blizini Cape Towna u Ju noafri~koj Republici da bi tim putem prosipao pepeo svoje drage. Djedica je proputovao kroz 21 zemlju, a u izjavi za list Mirror je kazao da nikad nije osje}ao da je u opasnosti. Makedonija: Kupila automobil i osvojila jo{ jedan Makedonka Vesna Dimovska imala je nesvakida{nju sre}u, jer je u istom danu kupila automobil i na instant lutriji osvojila jo{ jedan. Dimovska je nakon kupovine automobila odlu- ~ila da ~asti kafom i umjesto kusura izabrala greb karticu na kojoj je osvojila premiju. Na instant lutriji Sre}ni to~kovi, ona je dobila folksvagen polo sa svim pla}enim tro{kovima. AUSTRIJA Austrijanac Felix Baumgartner (43), prvi ~ovjek koji je probio zvu~nu barijeru sko~iv{i s visine od 39 kilometara iznad Zemlje, kao petogodi{njak je nacrtao crte koji je nagovijestio ~ime }e se baviti u budu}nosti. Na crte u iz godine Felix je nacrtao sebe kako lebdi zaka~en za padobran, okrenut prema zemlji, dok ga na tlu ~eka porodica sa soki}ima. 600 eura - zbog gledanja 12 sati bezobraznih filmova dnevno. Ann, 71 i Ron Hayward, 74, koji su u braku preko 50 godina, po drugi put su optu`eni zbog gledanja porni}a. Bra- ~ni par penzionera iz Velike Britanije ka`e da su zgro`eni optu`bama njihovog kablovskog operatora, koji im je ispostavio ra~un za gledanje preko 150 nevaljalih filmova, od kojih se svaki pla}a oko sedam eura. Baka i djed, koji imaju 11 unuka i ~etiri praunuka, dobili su sli~an ra~un i od oko 900 eura. Penzioner stopirao km da prospe pepeo svoje supruge [esnaest hiljada kilometara pre{ao je stopiraju}i 80-godi{nji Mike Howitt kako bi ispunio elju svoje preminule supruge Diane. Skoro dva mjeseca Bugarska: Cigarete {vercuju u mrtva~kim sanducima Bugarski {verceri prenose milione pakovanja cigareta u mrtva~kim sanducima, a ponekad unajmljuju i pogrebne povorke da bi zavarali istra- ioce, upozorava direktor bugarske carine Vanja Tanova. Ova izjava Tanove uslijedila je nakon {to je bugarska policija zaplijenila 25 miliona pakovanja cigareta, prenosi RTS. U najve}oj raciji u posljednjih osam godina u Sofiji prona ena su ~etiri nova kov~ega i kutije na kojima je pisalo - brokoli. Vjeruje se da su cigarete stigle iz Dubaija, a porez na promet te koli~ine cigareta iznosio bi 1,8 miliona eura. Posljednje dvije godine pove}ala se potra nja za {vercovanim cigaretama zbog pove}anja poreza nakon regulacija EU.

23 ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA SAD Poduzetni dizajner osmislio je na~in kako da i dijete koje pu e bude od koristi u doma}instvu. Naime, osmi{ljene su gegice s dodacima za ~i{}enje poda, tako da beba ~isti povr{inu po kojoj pu e. Izum je nazvan Baby Mop i u SAD-u ko{ta 40 dolara. Proizvo a~i tvrde da uz ovakve gegice mo ete dijete od malih nogu u~iti radnoj etici te da }e zahvaljuju}i Baby Mopu pomo}i u ~i{}enju poda, potro{iti vi{e energije i bolje spavati. Ukrajina: Dje~ak potro{io ivotnu u{te evinu svojih roditelja na slatki{e Devetogodi{nji dje~ak ispraznio je kasicu svojih roditelja i potro{io vi{e od 3000 eura na slatki{e. Dje~ak iz ukrajinskog grada Konotopa otu io je cijelu porodi~nu u{te evinu koju su njegovi roditelji skrivali u kau~u u dnevnoj sobi, pi{e RIA Novosti. Nakon kra}e porodi~ne sva e dje~ak je priznao da je upravo on uzeo novac jer je elio kupiti slatki{e, no novac je uzeo jo{ nekoliko puta i uskoro spiskao oko 3000 eura, prenosi dnevnik.hr. Budu}i da je kupio golemu slatki{a, dje~ak nije mogao sve sam pojesti, pa je podijelio s prijateljima. Rusija: Pre ivio pad sa 20. sprata Stanovnik Vladivostoka, na ruskom Dalekom istoku, pre ivio je pad sa 20. sprata jedne stambene zgrade, Bebe puzanjem mogu pomo}i u ~i{}enju stana saop{tila je policija. Mu{karca je spasio krov automobila, koji mu je ubla io pad. ^ovjek se nagnuo kroz prozor kasno sino} da popu{i cigaretu, ali je ispao. Pre`ivio je jer je pao na krov parkiranog terenskog vozila, rekao je policijski portparol, a prenosi agencija RIA novosti. Aktivirao se automobilski alarm, a vlasnik se probudio i pozvao policiju i hitnu pomo}. Ljekari su utvrdili da mu{karac ima vi{estruke prelome. Preba~en je na odjeljenje za intenzivnu njegu, rekao je policijski portparol. Saudijska Arabija: Otac preoteo mladu od sina Saudijac iz Rijada do ivio je neprijatno iskustvo kada je umjesto njega njegov otac o enio njegovu izabranicu. Naime, otac djevojke procijenio je da mladi} nije dovoljno dobar za njegovu }erku, ali mu se zato dopao mladi}ev otac. Saudijac je odlu- ~io da ruku svoje mezimice da sta- U prodajui jestivi okviri za iphone 5 JAPAN U Japanu je po~ela prodaja jestivih okvira za telefon iphone 5. Survival Senbei okvir za iphone 5 je napravljen od pr ene sme e ri e i soli, koji mogu pomo}i korisniku da pre ivi u slu~aju prirodne nepogode. Na internet stranici na kojoj se reklamira ovaj proizvod stoji i upozorenje za sve korisnike u kojem se ka e da }e se okvir polomiti u 89 posto slu~ajeva ukoliko ga stavite u d ep. Dnevno se proizvedu samo tri okvira Senbei, a dostava traje i do mjesec dana. Svaki okvir ko{ta oko 50 dolara. rijem i iskusnijem ~lanu. Budu}i da mu se o~ito svidio sinovljev ukus, otac nesu enog mlado enje je pristao da o eni mladu damu, i to nao- ~igled u asnutog sina koji je na kraju od boli i {oka istr~ao iz ku}e u koju najvjerovatnije vi{e nikada ne}e kro- ~iti nogom, prenose saudijski portali. Tajland: Ukrao 5000 enskih ga}ica Pretra uju}i imanje Danaija Raiwecha (48) u potrazi za ukradenim draguljima, bangko{ka policija nemalo se iznenadila kada je uz oplja- ~kano blago prona{la i 5000 otu- enih enskih ga}ica. Emirates 24/7 javlja da je njegova ena pri dolasku policije nosila neke od ukradenih dragulja ~ija je vrijednost procijenjena na dolara te da je bila svjesna kako joj mu u ku}i skriva i ukradeno donje rublje. Danai je priznao da neobi~nu opsesiju gaji od 18. godine te da je u vi{e navrata bezuspje{no tra io stru~nu pomo}. SAD Vjen~ali se u zraku pa sko~ili padobranom Katoli~ki sve}enik (80) odgrizao je drugom sve}eniku uho i udario ga u lice zbog sva e oko parkirnog mjesta u Australiji, javlja Huffington Post. Otac Thomas Henry Byrne pojavio se na sudu nakon {to je navodno po~eo nasilnu sva u s ocem Thomasom Josephom Cameronom Smithom (81) koji mu nije htio prepustiti parkirno mjesto. Nakon kratke tu~njave, Byrne je navodno rekao Smithu da pokupi ne{to s poda, a to ne{to je bilo uho koje je Smith onda umotao u krpu i odvezao se u lokalnu bolnicu. Operisan je, a policija je za to vrijeme oti{la uhapsiti Byrnea zbog nano{enja te{kih tjelesnih ozljeda. Sudac mu je odmah odredio da se ne smije pribli avati Smithu s kojim ivi u istom stambenom kompleksu. SAD: Kolima pregazila mu a jer nije htio da glasa Kada su se Emily Lucero i Allan Toole ukrcali u avion u gradu Tooele u ameri~koj saveznoj dr avi Utah, bili su zaru~nici. No, nakon skoka padobranom sa visine od metara, prizemili su kao mu i ena. Emily i Alla su se, naime, vjen~ali u zraku. Ceremonija je bila mala i intimna. Prisustvovali su mlada i mlado enja, sve{tenik, dvije djeveru{e i instruktori. Singapur: Taksist paru vratio 900 hiljada dolara koje je ostavio u autu Singapurski taksist vratio je gotovo 900 hiljada dolara tajlandskom paru koji je novac ostavio u automobilu. Sia Ka Tian (70) bio je {okiran kada je u bijeloj plasti~noj vre}ici prona- {ao novac na zadnjem sjedi{tu nakon {to ih je ostavio pokraj trgova~kog centra. Par je ubrzo do{ao po novac, a u izvje{tajima nema informacije {to su radili s toliko gotovine. Australija: Sve}enik kolegi odgrizao uho zbog parkiranja Jedna ena u Arizoni kolima je pregazila mu a jer nije htio da glasa na pro{losedmi~nim predsjedni~kim izborima, saop{tila je policija ove ameri~ke dr ave. Kako prenosi AP, 28-godi{nja Holly Solomon je bila toliko ljuta {to njen mu ne eli da glasa, da ga je oborila svojim SUVom, nanijev{i mu ozbiljne povrede. Policija je navela da je ljutita supruga jurila mu a kolima po parkingu, sustigla ga i oborila. Krivica nesretnog supruga, Daniela Solomona, bila je u tome {to nije iskoristio svoje gra ansko pravo i time poku{ao da sprije~i reizbor Baracka Obame, kojeg Holly krivi za probleme kroz koje prolazi njihova porodica. Holly Solomon je uhap{ena i protiv nje je podignuta optu nica za nano{enje te{kih tjelesnih povreda. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 23

24 ZABAVA HUMOR DOBRA KRU[KA Razgovaraju dvojica kom{ija: - Nije mi jasno za{to ne odre e{ ovo stablo kru{ke? Pogledaj kako je ru na, a nikako ne ra a! - Odrezao bih ja nju ali ne mogu jer sam za nju vezan jakim sentimentalnim vezama. - Kakve su ti to veze - Na nju mi se objesila punica prije nekoliko godina. - Kako ja to ne znam? - Bilo je tro malo prije nego {to si se ti doselio. - Kom{ija! Je li problem da ja od nje uzmem jedan pelcer? RO\ENDAN Majka dr i k}erki predavanje: - Zar te k}eri nije sramota od toga {ta radi{? - A {ta ja to radim pa da me bude sramota? - Svako ve~e izlazi{ sa drugim momkom, a jo{ nema{ ni 15 godina. - U ~emu je tu problem? - Problem je {to si sino} iza{la sa novim momkom, a nisi bila kod ku}e da AFORIZMI Urbanizam od ~ovjeka stvara obi~an prozor. Kada u vo nji pre e{ brzinu od 130 km/h onda vi{e ne vozi{ nego ga a{. Pametan ~ovjek sve primje}uje, a glup na sve ima primjedbu. Kada ne zna{ {ta da u~ini{ nemoj u~initi ni{ta. Tuga se ne utapa u alkoholu. Brzo nau~i plivati. Jedna od najve}ih sloboda koje donosi demokratija je sloboda govoriti gluposti. Ne~ija posjeta uvijek pri~ini zadovoljstvo. Ako ne pri dolasku onda sigurno pri odlasku. Tok historije niko nije izmijenio kao {to su to u~inili histori~ari. proslavimo moj 30-ti ro endan. KOD DOKTORA Do{ao pacijent doktoru pa ga pita: - Doktore ne mogu da di{em! - Sestro donesi mi instrument! - Ama doktore ja ne mogu da di{em, a ti bi da svira{! SAMO JA U{la u~iteljica u razred i pita ake: - Ko misli da je glup neka odmah ustane. Nakon 5 minuta {utnje ustane jedan mali{an - Za{to misli{ da si glup? - Pa ja uop{te ne mislim da sam glup. - Pa za{to si onda ustao? - Da vi ne stojite sami. KUCANJE Otac ka e sinu: - E, stvarno ne znam {ta }u sa tobom? - Za{to? - Glup si ko ovaj stol re~e otac i kucnu od stol. - Tata neko kuca! - Neka sine. Ja }u otvoriti Kada svi misle isto to je znak da niko ne misli mnogo. Nesretan ~ovjek i kada padne na pernati jastuk razbije glavu. Va no je umrijeti mlad, ali {to kasnije. Slava je otrov koji pametan uzima u malim dozama. Ja nikada ne}u biti star ~ovjek. Po mom mi{ljenju star ~ovjek je najmanje 15 godina stariji od mene. Samo glupi i mrtvi nikada ne mijenjaju svoje mi{ljenje Nikada ne radi ono {to mo e{ sutra ostaviti za prekosutra. Umno su nezavisni samo geniji i glupani. 24 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 SKANDINAVKA bhskandi 30 PRIJED- LOG: SPRAM STARO ARAPSKO PLEME, AGARJANI ETVEŠ PRIKAZAN NA TV-U NALJE- PNICA ŽITELJ TIROLA U AUSTRIJI JEDAN OD TROJICE DIMINIH MUŠKETIRA SEKUNDA ISTANJEN IME AMER. GLUMCA HOKA DA (Ital.) AUTO- OZNAKA ŠPANIJE RJETKOST (Lat.) OČISTITI USISIVA- ČEM ODGOVA- RAJUĆE, TAMAN GLUPA OSOBA, BUDALA ODRPA- NAC PROVODITI BITI KAMPANJU, NAMETLJIV AGITOVATI (Lat.) DIO LANCA, HALKA (MN.) VRSTA LOVAČKOG PSA,JAMAR UNIŠTA- VANJE (Mn.) RIJEKA U IST. BOSNI JEDNA- KOST (Lat.) KALDRMA (Engl.) VRSTA KONJSKOG HODA (Mn.) DATI KOMENTAR, KOMENTA- RISATI VANJSKI DIO VOJNE UTVRDE (Franc.) KILOTONA (Skr.) JEDAN OD VITAMINA VRSTA MINERALA, TITANOV OKSID SUMPOR ŽABLJE OGLAŠA- VANJE (Mn.) MINER, MINADŽIJA (Zast.) SAKUP- LJAČ STARINA, STARINAR, ANTIKVAR RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: KALJATI SE, NEMETAL, ETILENI, MILERAM, OTAKATI, A, AMIRA, N.G., UVIT, TRUN, J.O., RARIK, R, OMEKAN, PAZARI], OTICAJI, OLIVIJER, OKAJAMA, GA^ANIN;

25 FARUKS TRANSPORT RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu Svendborg 09,00 Nakskov 12,00-13,00 Maribo 14,00-14,30 Sakskøbing 15,00 Nykøbing 16,00-17,00 Stege 18,00 Næstved 19,00 Brøndby Strand 09,00-10,30 Hedehuse 11,00 BKC København 12,00-16,00 Nivå 19,00 Slagelse 10,00-11,00 Nyborg 12,00-13,00 Odense 14,00-16,00 Ejby 17,00 Kolding 18,00-19,00 Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle 09,00 Brande 11,00 Horsens 13,00-14,00 Silkeborg 15,00-15,30 Langå 16,30 Randers 17,00-18,00 Grenå 19,00 Hobrå 09,30 Hadsund 10,30 Støvring 11,30 Frederikshavn 13,00-14,00 Ostevro 14,30 Ålborg 15,30-16,00 Viborg 18,00 Skive 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Thisted 09,00 Bested 10,00 Nørre Nisum 11,00 Ringkøbing 13,00-14,00 Herning 16,00 Sdr. Felding 17,00 Varde 18,00 Esbjerg 19,00-20,00 Haderslev 08,00 Abenraa 09,00 Sønderborg 10,00-11,00 Tønder 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej Kolding Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala vozimo besplatno! Kontakt telefoni: / DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 25

26 26 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

27 DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 27

28 28 I BH GLAS I DECEMBAR 2012