BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com ISSN: 1904-5433 Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović: Imali smo viziju budućnosti naše zemlje i njene evropske perspektive MART 2013 I BH GLAS I 1
2 I BH GLAS I MART 2013
BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com Po{tovani ~itaoci, Mjesec mart je pred nama i donosi nam neke zna~ajne datume i podsje}anje na neke va ne doga aje. Najva niji je svakako Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dana 1. marta 1992. godine odr an je referendum u cijeloj Bosni i Hercegovini na koji se odazvalo 63,4% njenog stanovni{tva. Na referendumsko pitanje: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr`avu ravnopravnih gra ana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj `ive 99,8% ih je odgovorilo potvrdno. Historija je zapisala {ta se nakon toga de{avalo. Ovom prilikom svim na{im ~itaocima ~estitamo 1 mart Dan nezavisnosti na{e jedine domovine Bosne i Hercegovine. U ovom broju, donosimo intervju sa Tatjanom Ljuji} Mijatovi}, jer smatramo da je njeno ime, djelovanje i uloga ~lana ratnog Predsjedni{tva Republike BiH, koju je imala u tragi~nim doga ajima devedesetih godina od velike va nosti i izuzetnog zna~aja, posebno vezanim za nezavisnost na{e domovine Bosne i Hercegovine. Ve} 2. marta, u organizaciji na{eg lista, u Ikastu se odr ava velika sve~anost: Izbor najboljeg BH sportiste u Danskoj u 2012. godini. O~ekujemo vas na tom doga aju ~ime }e te poptvrditi svoju privr enost na{em i va{em listu. Pored toga, pred nama je i 8. Mart, me unarodni dan ena. Tom prazniku se u Danskoj ne posve}uje odgovaraju}a pa nja, a na{i stariji gra ani se dobro sje}aju koliki su zna~aj posve}ivali tom prazniku u na{oj biv{oj zajedni~koj domovini. I danas se u Bosni i Hercegovini tom prazniku poklanja velika pa nja. Svim na{im ~itateljkama, pripadnicama lje{eg pola, ~esititamo ovaj me unarodni praznik. O popisu stanovni{tva smo pisali u nekoliko posljednjih brojeva. Ve} se zna da je popis odlo en za oktobar mjesec, a po nekim najavama je postavljeno pitanje ho}e li se i tada to dogoditi. Kada do e vrijeme o tome }emo ponovo informisati na{e ~itaoce. I u ovom broju donosimo priloge o na{im ljudima i njihovim aktivnostima, ovdje u Danskoj, te aktuelnosti iz danske socijalne politike, danskog zakonodavstva i sa danske politi~ke scene. Tu su i prilozi iz zdravlja, sporta, historije i kulture jo{ dosta toga zanimljivoga. BH Glas izlazi evo ve} ~rtvrtu godinu i svakim novim brojem smo sna niji i ja~i, a na{ entuzijazam, novinara i saradnika potpunih amatera, ra a nove brojeve na{eg i va{eg lista. Zato u ivajte u ~itanju i ovog najnovijeg broja BH Glasa. REDAKCIJA 4 4 5 6 8 8 10 11 12 14 16 18 19 20 21 SADRŠAJ Z AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Te e do prijevremene penzije Maternji jezik ponovo u danskim osnovnim {kolama AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA DANSKA POLITIKA Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom od 23. aprila 2013. Kad Spin doktori operi{u RAZGOVOR S POVODOM Mirza Ahmetagi}: Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju ime moje domovine ZAKONODAVSTVO Jednokratna pomo} (III) INTERVIEW Tatjana Ljuji} Mijatovi}: Imali smo viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive RAZGLEDNICE Esbjerg & Mostar ZDRAVLJE Za{to vrijeme utje~e na organizam? SPORT Posljednja provjera pred Gr~ku Edin D eko: Za{to volim Bosnu i Hercegovinu KULTURA Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda Na krovu Evrope predvo eni elegantnim virtuozom sa loptom BH GLAS Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović: Imali smo viziju budućnosti naše zemlje i njene evropske perspektive Foto sa naslovne strane: Privat foto ISSN: 1904-5433 BH Glas /Bosnisk nyhedsblad ISSN: 1904-5433 Broj/Nummer: 33 Godina/Årgang: 4 Mart/Marts 2013. Izdava~/Udgiver: Foreningen BH Glas Nørremarken 6 DK - 7330 Brande CVR nummer: 34764999 Redakcija/Redaktion: Vezuv Ba{i} Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Sabrija Ov~ina Saradnici/Korrespondenter: Benjamin Daji} Arben Deliu Idriz Hod i} (Sarajevo) Amila Smajlagi} D enana [e~i} Almira [i{i} Bank-konto broj/nummer.: 2760-0744236177 Telefon: (45) 29721948 /(45) 71684521 E-mail: bhglas@gmail.com redakcija@bhglas.com Web stranica / Hjemmeside: www.bhglas.com www.facebook.com/bhglas.dk [tampa/tryk: [tamparija Fojnica d.d. Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Sado Breko Mirsad Dervi{evi} Jusuf Dapo Meho Kasumovi} Hivzo Nikontovi} Emir Solak MART 2013 I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI Strankinje se uspje{no {koluju 05. 02. 2013 Najnoviji podaci iz Danske statistike pokazuju da potomci od nezapadnih imigranata sada imaju isti nivo obrazovanja, ako se uzme cijela generacija 22-godi- {njaka u obzir, pi{e Fyens Stiftstidende. Ovdje enske osobe prednja~e. U 2002. godini se obrazovalo 43 % 22-godi{njaka u odnosu na 51 % danskih djevojaka. U 2012. godini se broj popeo na 61 % enskih potomaka koje su se {kolovale, kako su pri tome dosegle nivo od danskih djevojaka iste dobi. Beatrice Schindler Rangvid, istra iva~ pri Nacionalnom centru za dru{tvena istra ivanja, smatra da strankinje mogu presti}i danske djevojke kada je u pitanju obrazovanje. - One vide obrazovanje kao na~in lak{eg prosperiranja u `ivotu, a isto tako kako bi prona{le mjesto u danskom dru{tvu. To je tako e kulturolo{ki uslovljeno. One se ne bave nikakvim hobijima u slobodnom vremenu. Iz tog razloga nije ~udno da su prionule isklju~ivo na obrazovanje, rekla je Beatrice Schindler Rangvid. Beatrice Schindler Rangvid je jo{ uvijek zabrinuta za dje~ake, koji u sve ve}em broju napu{taju obrazovne institucije. - Pogotovo na polju privrednog obrazovanja. Dakle, nemogu}e je re}i koliko }e oni uspjeti. No, to sugeri{e da smo napravili jedan korak naprijed u pravom smijeru, ka`e Beatrice Schindler Rangvid. Od socijalne pomo}i do {efa odjeljenja 05.02.13 Danski lanac supermarketa (Dansk Supermarket) je niz godina radio sa ciljem da zapo{ljava radnike sa drugim etni~kim porijeklom nego danskim. Ovakvim radom bi se dugoro~no mogli stvarati veoma lojalni radnici. Ovo je pri~a o dvojici stranaca koji su se dobro sna{li. Mohammed unosi dvije kutije narand i u prodavnicu, stavlja ih na mjesto i opazi Ibrahima. Prijateljskim pokretom stavlja ruku na Ibrahimovo rame i razgovara s njim sa neopisuju}im zadovoljstvom dok obojica nastavljaju raditi svoj posao. Mohammed So- 4 I BH GLAS I MART 2013 DANSKA POLITIKA Stupila na snagu reforma prijevremene penzije (førtidspensionsreform) Te e do prijevremene penzije Od 1. januara 2013 godine primjenjuju se novi reformski propisi za dodjelu prijevremene penzije (førtidspension). [ta to konkretno zna~i, pro~itajte u na{em prilogu Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com Danska ima oko 245.000 osoba koje primaju prijevremenu(invalidsku) penziju. Prijevremena penzija se ispla}uje osobama-penzionerima u starosnoj dobi od 18 od 65 godina, kojima je radna sposobnost permanentno umanjena u toj mjeri, da ne mogu vi{e raditi. Statisti~ki podaci o dodjeli prijevremenih penzija u zadnjih 5 godina pokazuju slijede}e: U 2007 godini dodijeljeno je ukupno 11.987 prijevremenih penzija, u 2008 je dodijeljeno 16.616, u 2009 godini 17.074, u 2010 dodijeljeno su 17.152 prijevremene penzije. Dakle, broj penzionera se pove}avao iz godine u godinu, i to je bio signal Vladi i politi~arima za uzbunu, koja je imala za posljedicu usvojenu reformu penzionog zakona, koja se po~ela primjenjivati od 1.januara 2013 godine. Ukoliko ste ve} ostvarili pravo na prijevremenu penziju prije stupanja na snagu novih reformskih propisa, ni{ta se posebno ne}e mijenjati u va{oj situaciji ako ste stariji od 40 godina, izuzev ukoliko elite da se preselite u neku od zemalja koja nije ~lanica EU/EØS. U tom slu~aju mo ete ponijeti sa sobom samo dio prijevremene penzije, {to nije bio slu~aj s zakonskim propisima koji su vrijedili do 31. decembra 2012 godine, kada se mogla ponijeti puna penzija. EU/EØS ~ine svih 27 zemalja Evropske unije, Norve{ka, Island i Lihten{tajn. Foto: Scanpix Ukoliko ste ispod 40 godina starosti i primate prijevremenu penziju, imate sukladno novim propisima mogu}nost da u~estvujete u takozvanom resursnom procesu (ressourceforløb) koji bi vam eventualno omogu}io pobolj{anje radnih sposobnosti i dobijanje zaposlenja, umjesto dosada{njeg pasivnog primanja penzije. U~e{}e u resursnom procesu je na dobrovoljnoj osnovi, ali treba napomenuti, da zakon omogu}ava op{tinama pokretanje procjene va{e radne sposobnosti, ukoliko to smatraju potrebnim. Ukoliko ste u flexjob-u, reforma nema uticaja na ostvarivanje va{ih prava koja zapravo ostaju ista, izuzev ukoliko promijenite flexjob. U tom slu~aju stupaju na snagu nova pravila o flexjob-u (fleksjobordningen) koja ograni- ~avaju visinu dodatka koji op{tina izdvaja poslodavcu za va{u platu (kommunetilskud til lønnen) {to se indirektno mo e odraziti na va- {a primanja. Ukoliko ~ekate na flexjob, va{a primanja, koja se na danskom zovu ledighedsydelse, mogu biti promijenjena. Promjena nastaje nakon 6 mjeseci, ukoliko su va{a primanja ve}a od 89 % od maksimalnog iznosa naknada za nezaposlene (højeste dagpengesats) ili manja od tog iznosa. Pored toga, obavljat }e se svaka 3 mjeseca kontakt-razgovori s socijalnim savjetnikom u centru za rad (jobcenter), u cilju {to br eg zaposlenja u flexjob. Za one, koji nisu ostvarili pravo na flexjob ili prijevremenu penziju, a koji nisu sposobni za tr i- {te rada, nova pravila }e stvoriti niz pote{ko}a, posebno u ostvarivanju prava na prijevremenu penziju. Osobama mla im od 40 godina ne}e biti mogu}e dodijeliti prijevremenu penziju, izuzev u specijalnim slu~ajevima totalne i o~igledne radne nesposobnosti. Oni }e, umjesto prijevremene penzije, ostvariti pravo na resursni proces koji mo e trajati od jedne do pet godina, i po potrebi biti opet obnovljen, s ciljem pobolj{anja radnih sposobnosti i zaposlenja doti~ne osobe. Osobe starije od 40 godina morat }e tako er pro}i kroz jedan resursni proces, izuzev u slu~ajevima gdje se procijeni da takav proces ne bi doveo do pobolj{anja radnih sposobnosti doti~ne osobe, ili u slu~ajevima o~igledne radne nesposobnosti. Svi oni koji u~estvuju u resursnom procesu, a koji su stariji od 25 godina, imaju pravo na primanja koja ne mogu biti manja od bruto 10.300 DKK mjese~no, {to odgovara visini socijalne pomo}i za odrasle osobe (kontanthjælp for voksne). Osobe mla e od 25 godina, kao i osobe koje ive s roditeljima, imaju znatno ni a primanja, koja zapravo odgovaraju visini socijalne pomo}i za mlade. Primanja u resursnom procesu nisu ovisna od va{e imovine ili zarade koju ostvaruje bra~ni drug.
Pi{e: Arben DELIU arben.deliu@bhglas.com DANSKA POLITIKA Danski obrazovni sistem na novom kolosijeku Maternji jezik ponovo u danskim osnovnim {kolama Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja bosanskohercegova~ke djece da se anga uju na uvo enju bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha aju Poslije deset godina odsustvovanja maternji jezik se vra}a u danske osnovne {kole. Oko 200 danskih osnovnih {kola }e uvesti ~asove maternjeg jezika kao dio pokusnog projekta vrijednog 30 miliona kruna. Cilj projekta je da istra i da li uvo enje maternjeg jezika mo e pomo}i dvojezi~noj djeci da postignu bolje rezultate u {kolovanju. Statistika pokazuje da je prosjek ocjena strana~ke djece ni i za dvije ocjene. Projekat se odnosi na ake od 1-4 razreda, a u fokusu su bila arapska i turska djeca. Prije 2002. godine su komune morale pru iti dvojezi~noj djeci mogu}nost u~enja maternjeg jezika ali Anders Fogh je dolaskom na vlast to promijenio, omogu}iv{i da komune mogu same odlu~iti ho}e li pru iti mogu}nost u~enja maternjeg jezika. Komune su {tedile pare, a cilj biv{e Vlade je bila asimilacija te se niko nije obazirao na maternji jezik dvojezi~ne djece. Dolaskom nove Vlade, posjetom ministrice prosvjete Antorini osnovnim {kolama u Kanadi, te istra ivanja koja su ve} dugo prisutna, ubijedili su sada{nju Vladu da se ponovno uvede maternji jezik, prvo kao pokusni projekt i ako poka e dobre rezultate onda kao permanentna solucija. Mnoga istra ivanja pokazuju da se dvojezi~na djeca bolje snalaze u {koli i da su bolja u rje{avanju kompleksnih problema od djece koja samo govore jedan jezik. Djeca koja govore dva jezika su odmalena prisiljena da vi{e razmi{ljaju i upotrebljavaju dva jezika, da brzo reaguju u promjeni jezika koji upotrebljavaju, da razumiju razlike u kulturama i da shvataju svu kompleksnost jezika, a krajnji rezultat je pobolj{ano pam}enje. To se odra ava i na druge predmete, a tim i na ukupno {kolovanje djece. Profesori pedagogije i didaktike pozdravili su ovu Vladinu odluku. Ovo istra ivanje je mo da dobra pouka mnogim na{im roditeljima koji misle da ~ine djeci uslugu ako ih u~e samo danski jezik. Djeca su obaga}ena sa znanjem vi{e jezika. Ako politi~ari u Danskoj ne vide potencijal stranaca to ne zna~i da taj potencijal ne postoji i nije potreban Danskoj. @alosno je vidjeti da su tr i{ta Jugoisto~ne Evrope, Egipta ili Afrike neiskori{tena obzirom da kulturne i jezi~ke barijere ne dozvoljavaju danskim firmama da se tamo etabliraju. @alosno je vidjeti getoe u Danskoj gdje mnogi mladi ljudi stranog porijekla gube svoje vrijeme i postaju socijalni problem dr ave umjesto da budu njena dobit. @alosno je {to Antorini nije spoznala jo{ neke stvari u Kanadi, kao na primjer da se Kana ani vi{e fokusiraju na korist multikulturalnog dru{tva, a ne na asimiliaciju. Najuspje{nija provincija u Kanadi Ontario reklamira sebe kao provinciju u kojoj ivi mnogo rali~itih nacija koje govore rali~ite jezike i na taj na~in mogu trgovati na svim podru~jima svijeta. Oni koji se poku{avaju asimilirati nestaju u mno- {tvu, oni koji se izoliraju postaju rtve koje krive sve oko sebe za svoju nemarnost, dok oni koji balansiraju izme u svog naslije a i danske kulture su najuspje{niji. Bitno je integrisati se u dansko dru- {tvo i postati punopravan ~lan dru- Foto: b.dk {tva u kojem se ivi, po{to je to na- ~in na koji se mo e najvi{e pomo}i zemlji porijekla i na~in na koji se li~ne ambicije mogu ostvariti. Pored profesora na fakultetima, ima vi{e onsovnih {kola koje praktikuju upotrebu dva jezika u nastavi i podr avaju ponovo uvo enje maternjeg jezika. To su {kole koje imaju i najbolje rezultate. Naravno dvojezi~nost nije klju~ rje{enja svih problema. Ako se roditelji nedovoljno anga uju u {kolovanju svoje djece, ne razgovaraju i ne podr avaju nastavnike onda je te{ko posti}i uspjeh. Opozicija je, kao {to se moglo i o~ekivati, protiv uvo enja maternjeg jezika. Konzervtina narodna partija bi radije koristila novac na vi{e ~asova danskoga jezika dok Danska narodna partija smatra da ~itav ovaj projekat zadr ava strana- ~ku djecu u njihovoj kulturi umjesto da se integri{u u dansku kulturu. Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja bosanskohercegova~ke djece da se anga uju na uvo enju bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha aju. Djecu ne treba prisiljavati da dobijaju bolje ocijene u {koli, ali se mora u~initi sve da i danski roditelji i djeca pro- {ire svoje vidike i znanje o Balkanu, posebno o Bo{njacima. Uspjeh ovog projekta ne}e biti samo indikator potrebe znanja dva jezika nego }e biti i indikator potrebe i bitnosti poznavanja svoje i danske kulture. Ako projekat propadne onda }e moto politi~ara ponovo biti asimilacija. To je posljedica koju ni mi kao stranci, ni Danska kao dru{tvo ne mo emo sebi dozvoliti. AKTUELNOSTI weidan, 31-godi{njak, je {ef odjeljenja za vo}e, povr}e i cvije}e u supermarketu u City Vestu u Århusu. Ibrahim Hassan, 19- godi{njak, je na praksi na istom mjestu. Obojica osje}aju da im je Danski supermarket dao {ansu kad im je bilo te{ko prona}i bilo kakav posao. O njima nastavak slijedi malo kasnije. Danski lanac supermarketa je u decembru primio nagradu za radno mjesto godine od Ministarstva za socijalne i integracione poslove. Danski lanac supermarketa, sa sjedi{tem u Højbjergu, je od 1996. radio na integraciji i raznolikosti. U to vrijeme je Føtex po~eo organizovati obrazovne pravce u vidu obuke kako bi strance primili na praksu s ciljem na stalno zaposlenje. - To smo u~inili i iz odgovornosti prema dru{tvu, ali i u svrhu regrutacije novih radnika, naro~ito stranaca koji su bili bez posla u Århusu, rekla je Annette Vittrup, HR-partner za raznolikost u Danskom lancu supermarketa. Budu}i da su se inicijative pro{irile na cijelu zemlju, Danski lanac supermarketa danas sara uje sa 60 op{tina tako {to ljudima, koji primaju socijalnu pomo}, nudi praksu ili neku drugu vrstu obuke. - Neki su imali pote{ko}a u pronala`enju svog mjesta u dru- {tvu, a na kraju i oni mogu biti neki vrlo odani zaposlenici jer cijene ~injenicu da smo im dali priliku, ka`e Annette Vittrup. A sada da se vratimo na {efa odjeljenja, Mohammeda Soweidana. On je primljen na praksu u Føtex u tr nom centru Storcenter Nord 2006. godine u Aarhusu. Prije pet godina je Mohammed prestao poha ati trgova~ku {kolu iz razloga {to nije mogao na}i mjesto za praksu. Nekoliko godina je radio kao po{tar, pa je jednu godinu primao socijalnu pomo}. Nakon toga je dobio praksu pomo}u jednog mentora koji je bio dio jednog programa za strance. Prijemni razgovor za posao je zapo~eo lo{e po{to je mentor primijetio da je Mohammed Soweidan bio veoma umoran i nemotivisan. On se izvinio i objasnio da nije spavao cijelu no} po- {to je na razgovor do{ao direktno iz porodili{ta jer je po prvi put postao otac. Mentor je tako zaklju~io da on nije bio nemotivisan nego ustvari ekstremno motivisan za dobijanje posla. N- akon toga je uslijedila praksa sa MART 2013 I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI platom u Vibyju, prakti~no obrazovanje u Holmeu i posao kao {ef prodaje u Bilci. Danas je on {ef jednog odjeljenja u tr nom centru City Vest (Århus). Biv{i mentor ga jo{ uvijek prati i preporu~uje mu kurseve i mogu}nosti za razvoj karijere. - Bilo mi je veoma te{ko prona}i praksu. Dansk Supermarket mi je pomogao da na m posao i cijelo vrijeme su se brinuli da me proguraju dalje u sistemu, rekao je Mohammed Soweidan. Mohammed Soweidan danas ima odgovornost za zapo{ljavanje i obu~avanje u~enika. Ibrahim Hassan je po~eo raditi kao praktikant u augustu pro{le godine nakon dugog tra enja odgovaraju}eg mjesta da odradi praksu. Sa prve godine obrazovanja je mogao skoro biti izba~en zbog neopravdanih izostanaka sa ~asova. Me utim, ve} se na drugoj godini bio uozbiljio. - Ja ne `elim da svoj `ivot pro`ivim na socijalnoj pomo}i. Moj otac ka`e da se u`ivanje mora zaraditi. Neki ka`u da je trgova~ka {kola slaba, ali to nije gubljenje vremena, nego put do uspjeha. Ja nemam ba{ najbolje ocjene, ali ljudi u Fotexu su vidjeli da ja zaista `elim odraditi svoju praksu tamo i dokazati se da sam dobar radnik, rekao je Ibrahim Hassan i dodaje: Ova praksa meni zna~i sve u `ivotu. O tome sam sanjao svaki dan. Ibrahim Hassan ne zna za{to nije dobio {ansu na drugim mjestima koja je tra io, ali ka e da zasigurno ima razlike u tome da li ti je prezime Hassan ili Hansen. Znam mnoge koji su mijenjali svoja imena ba{ iz tog razloga, rekao je Hassan. Ibrahim se ugleda na Mohammeda, a Mohammed tako e poku{ava da bude uzor Ibrahimu kao stariji brat i brine se o njemu onako kako se to i radi u arapskoj kulturi. - Volio bih inspirisati druge i pokazati im put, a isto tako bih volio prenositi isti onaj tretman koji sam ja dobio ovdje, rekao je Mohammed Soweidan. Zaposlenici sa drugim etni- ~kim porijeklom nego danskim dodaju tako e vrijednost Danskom supermarketu. Izme u ostalog mogu prevoditi i razgovarati sa mu{terijama koje lo{e pri~aju danski. A pored toga imaju i puno ve}e znanje o proizvodima koji se trebaju nabaviti u na{e supermarkete za razne praznike i sezone. AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: Izabran novi odbor UBS-a Randers: BKC Sabur organizovao dobrotvornu priredbu Bo{nja~ki kulturni centar i d emat Sabur iz Randersa organizovali su dobrotvornu priredbu 1. februara ove godine u sali za sve~enosti u Randersu. Namjena priredbe je bila prikupljanje dobrovoljnih priloga za kupovinu objekta za zadovoljavanje zajedni~kih potreba kako mladih tako i svih bh. gra ana koji ive u ovom gradu. Poseban dio objekta namijenjen je zadovoljavanju vjerskih potreba na{ih gra ana u Randersu. Bosanskohercegova~ki gra ani Randersa ve} koriste ove, njima odgovaraju}e prostorije kao zakupljeni prostor, a namjera im je da taj objekat kupe kao svoj vakuf. Objekat je vrijednosti od oko 1 milion danskih kruna, a polovinaa tog iznosa ve} je ispla}ena. Prikupljen je dio sredstava za isplatu ostatka te je obezbije eno oko 70% ukupnog iznosa. Organizatori su i u toku ove ve~eri prikupili zna~ajnu donaciju, a mora se priznati da je oko 300 prisutnih posjetilaca doniralo onoliko koliko je ko mogao. U dosada{njim aktivnostima najve}a donacija je iznosila 26.000 Novi Upravni odbor UBS-a U Kopenhagenu je, 3. februara 2013 odr ana generalna skup{tina UBS-a, Udru enja bh. studenata u Danskoj, na kojoj se izme u ostalog birao novi upravni odbor. Na ~elo novog odbora izabran je Rijad Avdagi}, podpredsjednica Anida Mujezinovi}, blagajnik Almir Malohod i}, sekretarica Amra Muratovi}, te ~lanica Lamija Silajd ija, a BUF-predstavnik u UBS-odboru je Sanjin Hamuli}. Ovogodi{nja skup{tina UBS-a je privukla dosta mladih ljudi bh. porijekla i pro{la je veoma uspje{no, {to je istakla i sada ve} biv{a predsjednica UBS-a Sabrija Tirak, naglasiv{i svoje zadovoljstvo dosada- {njim radom udru enja: Vidim dosta nade u novom odboru UBS-a. Mla a generacija je preuzela rukovodstvo s velikim ambicijama, u kojima }e, ubije ena sam, uspjeti. Zna- ~ajno je {to nisu izgubili temeljne vrijednosti vezane za poznavanje na{ih korijena i kulture. Ovi mladi ljudi su spoznali snagu zajedni~kog kruna. Ove dobrotvorne ve~eri u programu su nastupili folklor, hor ilahija i kasida te dramska sekcija BKC Sabur. Muzi~ku pratnju su ~inili Esad Islamovi}, Alija Me{arevi} te Elvir Hajdarevi}, a nastupio je i poseban gost, vokalni solista Muhamed Smajlovi}. Kuriozitet je {to ovaj posljednji `ivi u Holandiji, na Fejsbuku je na{ao informaciju da se ova priredba odr`ava i do{ao je da pomogne. Sve rada i djelovanja. Doskora{nja predsjednica je zaklju~ila da izneseni ciljevi i program UBS-a ukazuju na novu eru u radu udru enja, koji }e ga u~initi jos prosperitetnijim. Jedan od ciljeva udru enja na kojem }e se posebno raditi je pokretanje humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu. Sada{nji predsjednik UBS-a Rijad Avdagi} je istakao: Novi odbor UBS-a ima za cilj promovirati bosanskohercegova~ku kulturu i istoriju, zajedno sa svojim mnogobrojim mladim ~lanovima. Cilj je istodobno da UBS postane jedna moderna organizacija gdje se mladi mogu afirmirati i uklopiti u danskom i u bosanskom dru{tvu. Kroz razne samite i dru enja, vizija i ciljevi UBS-a }e se pro{irivati, a uz to dolazi i sakupljanje nov~anih sredstava za socijalno ugro ene u BiH. Rijad Avdagi} je, na kraju, napomenuo uspostavljanje stranice na internetu www.ubs07.dk, koja je od velikog zna~aja za postizanje ciljeva i promociju UBS-a. D enana [E^I] izvo a~e publika je svesrdno nagradila aplauzom, a oni su se potrudili i dali sve od sve da ova humanitarna priredba uspije. Doma}ini su obezbijedili dobro snabdjeven hladni bife, a vrijedne doma}ice ovog d`emata pripremile su bogatu trpezu na kojoj se na{lo mnogo doma}ih poslastica. Kompletan prihod sa ove priredbe namjenjen je u dobrotvorne svrhe koje smo ve} opisali. V.BA[I] 6 I BH GLAS I MART 2013
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Hobro: Odr ana manifestacija Kroz ulicu sevdaha U Hobru je 2. februara odr ana manifestacija Kroz ulicu sevdaha. Bila je to mala smotra kulture i zajedni{tva u kojoj su pored muzi~ara i folklorne grupe iz Aalborga u~estvovali svi prisutni. Lijepo je bilo te ve~eri biti Bosanac i Hercegovac u Hobru. Na ovoj manifestaciji pojavili su se gosti sa gotovo cijelog Jyllanda, ali i sa Fyna. Pre{li su mnogo kilometara da bi stigli na ovo mjesto sevdaha, zabave i dru enja. Program su vodili Edin Hajder i Ismet Muja~i} koji je imao ulogu mudrog, ali i komi~nog Nasrudin Hod e. Mali folklor iz Aalborga zaslu io je sve pohvale. Njihov prvi nastup izmamio je buru aplauza i podigao cijelu salu na noge. Bila je to manifestacija na{eg zajedni{tva, ali i ljubavi prema domovini, Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi, tradicijama i obi~ajima. Djeca od svega pet do desetak godina odu{evila su svojom uvje bano{}u narodnih igara U Aalborgu je dana 16.2.2013. godine odr ana godi{nja skup{tina bosanskodanskog udru enja Ljiljan. Bila je to prilika da se razmotre do sada ostvareni rezultati u radu ovog udru enja, ali i da se postave jasni ciljevi za njihov budu}i rad. Protekli period u radu ovog udru enja karakterisalo je dosta razjedinjenosti u aktivnostima unutar struktura koje ga sa~injavaju, a posebno nedostatak koordinacije i me usobne saradnje. I pored toga broj ~la- U Vejleu je 17.2. ove godine odr an posljednji lokalni turnir u malom nogometu. Pobjednik turnira je ekipa G S iz Koldinga koja je u finalu, rezultatom 1:0 pobijedila ekipu Los Blancos. Pobjedni~ka ekipa je ve} ranije obezbijedila plasman u zavr{nicu takmi~enja tako da je igrala opu{teno i isklju~ivo za presti i osvajanje vrijedne nagrade na ovom turniru. U borbi za tre}e mjesto ekipa Seeded1 pobijedila je ekipu Fanatikos boljim izvo enjem kaznenih udaraca nakon {to je utakmica u regularnom vremenu zavr{ena rezultatom 3:3. Iako su zauzele tek 5 i 6 mjesto ekipe Doma}ini iz Vejlea i Den Bosniske IF iz Koldinga plasirale su se na zavr{ni I kolo turnir na u kraju Herningu koji }e se odr ati 17. marta ove godine. Ovo iz domovine svojih roditelja. Sitne gre{ke i nespretnosti nisu se ni primje}ivali u ukupnoj atmosferi, nabijenoj emocijama publike {to je mali{anima iz Aalborga ulivalo snagu i elju da njihov nastup bude {to bolji. A takav je i bio. U maloj sali jednog podru- ~nog Doma kulture napravljen je pravi kola program. Redali su se nastupi folklora, izvo a~a sevdalinki u ivo, sevdalinki poznatih pjeva~a iz na{e do- movine. Uz sevdalinke su prikazivani i slajdovi sa slikama gradova o kojima su sevdalinke pjevale. Uz to su voditelji uveseljavali publiku kratkim anegdotama o Nasrudin Hod i. Po elimo da ovakvih manifestacija bude {to vi{e te da dru enje i ljubav bh. gra ana jednih prema drugim razbiju lju{turu u koju su se mnogi uvukli i vode ra~una samo o sebi samima. V. BA[I] Aalborg: Odr ana godi{nja skup{tina BHDF Ljiljan nova udru enja popeo se do zavidnih skoro 200 ~lanova. Upitno je bilo raspravljati o aktivnosti i anga ovanju ~lanstva u proteklom periodu te se skup{tina opredijelila da se vi{e bavi planovima za budu}i rad. U tom smislu ovo udru enje }e te i{te aktivnosti staviti na pobolj{anju i aktivnijem djelovanju na komunikaciji izme u dijelova koji ga sa~injavaju i svih ~lanova udru enja. Posebno }e se voditi mnogo vi{e ra~una o jo{ aktivnijem uklju~ivanju mladih i dje- Vejle: Odr an malonogometni turnir Pobjedni~ka ekipa G S iz Koldinga iz razloga {to su ekipe sa boljim plasmanom, na ovom turniru, pravo ce u sve aktivnosti i programe udru- enja. Sve ovo provodit }e se sa jedinim ciljem da se obezbijedi {to bolja integracija, ali i sprije~i asimilacija djece i mladih u danski dru{tveni sistem. Uz sve to veoma }e zna~ajno biti i dalje razvijati svijest o spoznaji sopstvenog porijekla i korijena te o o~uvanju kulture, tradicija i obi~aja svoje domovine. Istaknut je i zna~aj organizovanja pravilne vjerske poduke svih gra ana na{e domovine na ovim dalekim prostorima. Uz sve ovo zna~ajno je napomenuti da je BHDF Ljiljan ~lan novoformiranog Saveza bh. udru`enja, a da ostvaruje dobru saradnju sa svim udru- `enjima sa kojima ima zajedni~ke programe i sadr`aje. [to se ti~e saradnje sa subjektima lokalne samouprave, ovo udru`enje ima odli~nu saradnju sa komunom Aalborg koja im aktivno poma`e u ostvarivanju zacrtanih programa. V. BA[I] u~e{}a na zavr{nom turniru izborile ranije. U zavr{nici }e se na}i 11 ekipa i to: Sabur, BIHDAN, Baksuzi, Fanatikosi, Podrinjci, G S, Zmajevi, Kolding, Doma}ini i Den Bosniske IF te jedna ekipa sa Sjælanda. Ovih jedanaest ekipa borit }e se za mjesto i u~e{}e na turniru koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore u {vedskom gradu Vesteras od 3. do 5. maja ove godine. Turnir u Vejleu je organizovala BH omladina iz Vejlea veoma uspje{no. Mora se napomenuti da je turnir po prvi put organizovan prema Pravilima koje je propisao Savez bh. udru enja u Danskoj, a koja su usagla- {ena sa pravilima koje je propisao SSD- BiH te pravilima Futsala. Ova pravila }e se primjenjivati na svim budu}im turnirima koje organizuje SBHUD. V. BA[I] AKTUELNOSTI Annette Vittrup ka e: - Veoma nam je stalo da svima ponudimo iste uslove, a tako e `elimo oslikati onakvo dru- {tvo u kojem se na{e trgovine nalaze. Na{ krug mu{terija je raznovrstan, pa tako `elimo da nam bude i sastav zaposlenog osoblja. Stranci se razvode isto ~esto kao i Danci 29.01.13 Prije 20 godina je bilo skoro ne~uveno da se Turci razvode ovdje u Danskoj, ali se to danas promijenilo. Tada je brak je trebao opstati po svaku cijenu. To je bila norma kod turskih gastarbajtera u 1970-tim i 1980-tim godinama. Me utim, tokom zadnjih dvadesetak godina desila se revolucija u mnogim turskim familijama. Razvodi su postali tri- ~etiri puta ~e{}i nego prije 20 godina, pa se na osnovu toga mo e zaklju~iti da se Turci koji ive u Danskoj razvode isto ~esto kao i etni~ki Danci, navodi se u Kristeligt Dagblad. Ova analiza je ura ena od strane SFI Nacionalnog centra za istra ivanje dru{tvenog blagostanja. Turci su u Danskoj najbrojnija manjinska grupa, jer turskih useljenika i potomaka ima otprilike 60.000. Anika Liversage fra SFI ka e kako brojke pokazuju da su se desile velike promjene u manjinskim grupama sa turskim porijeklom. - Prije dvadeset godina su porodice opstajale bez obzira na sve, a razvodi su bili rijetki i stigmatizirani. Istra ivanja se zasnivaju na 11.680 turskih parova, koji su vjen~ani od 1981 do 2007. godine. U tom periodu se razvelo 2.460 parova, {to iznosi otprilike 3 posto razvedenih turskih parova u 1980-tim godinama. Nakon 20 godina je u~estalost razvoda porasla do 12 posto {to je bilo blizu danskog nivoa. - U nekim se brakovima supru`nici nisu skoro ni poznavali prije nego {to su se vjen~ali te zato ka`u da su brak do`ivjeli kao veliku gre{ku, rekla je Anika Liversage. Ona smatra da se ljudi, koji se razvedu u Danskoj, mogu bolje sna}i nego u slu~aju da se razvedu u Turskoj. -Ovdje imaju mogu}nost da se {koluju ili da dobiju ekonomsku pomo}. Oba ova faktora ~ine da se brak mo`e lak{e dovesti MART 2013 I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI u opasnu zonu, rekla je Anika Liversage. Integracioni konsultant Esma Birdi, koja je i sama napustila brak, mo e lako prepoznati ovu tendenciju. - Ima sve vi{e i vi{e razvoda zato {to su turski useljenici ovdje ve} dugo godina, a i zato {to dansko dru{tvo ima veliki uticaj na turske porodice. Razvodi su danas prihvatljiviji nego ranije, rekla je Esma Birdi. Mnogi stranci dovode familiju u Dansku 31.01.13 Promjene u pravilima zna~e vi{e dozvola za spajanje sa porodicom. Otkako je vlada pro{le godine sprovela niz promijena o pravilima za spajanje sa porodicom, sve ve}i broj stranaca je dobio dozvolu da dovede supru nike ili djecu u Dansku. To se navodi u Berlinske na osnovu dokumenta iz Zavoda za strance koji pokazuje ukupni broj useljenika za 2012. godinu. Promjene u pravilima su poduzete u maju 2012. u saradnji sa strankama Enhedslisten i Liberal Alliance, i od jula je broj spojenih porodica rastao svakog mjeseca od 145 osoba u junu do 510 u decembru. U cijeloj 2012. su izdane 3173 dozvole za spajanje porodica, u odnosu na 2902 u 2011. Prema biv{em vo i Jedinice za istra ivanje Rockwool fonda (Rockwool Fondens Forskningsenhed), Gunnaru Viby Mogensenu, broj spajanja }e ubudu}e samo i}i uzlaznom putanjom. On argumentuje da je takozvani azilski paket (asylpakken) zna~io vi- {e azilanata i dozvola za boravak, a samim time i vi{e molbi za spajanje porodica. - Kada osobe provedu ovdje neko vrijeme i postanu sigurni da mogu ovdje i ostati, onda je prirodno da }e poku{ati dovesti svoju porodicu u Dansku, ka`e on. U vezi sa promjenama zakona na polju spajanja porodice, Ministarstvo pravde je u maju 2012. godine procijenilo da }e nova pravila zna~iti otprilike 1000 dodatnih spajanja porodica godi{nje. U strankama Dansk Folkeparti i Venstre strahuje se da }e taj broj biti daleko ve}i. Prevela i priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com 8 I BH GLAS I MART 2013 DANSKA POLITIKA Godi{nji obra~un poreza (årsopgørelse) za 2012. Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom od 23. aprila 2013. Godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu bit }e dostupan od 4.marta 2013 elektronski, na stranici Skat.dkTastSelv. Gra anima koji ne koriste ovu stranicu, Poreska Uprava }e poslati obra~un po{tom 23. aprila 2013. Ukoliko ste platili vi{e na ime preza u 2012, ve} 27. marta 2013 dobijate povrat novaca na va{ bankovni konto. Porez (Skat) pla- }aju svi u Danskoj: od djece, koja raznose novine i reklame, do starijih ooba koji primaju narodnu penziju. Poreska uprava }e od 4. marta ove godine obezbijediti svima koi imaju elektronski pristup stranici Skat.dk, TastSelv uvid u njihov godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu. Od 1. februara ove godine poreske informacije o tome, koliko ste platili na ime poreza i zaradili u pro{loj godini, mo ete pogledati u va{oj elektronskoj mapi na pomentoj stranici. U periodu od 1-28 februara mo ete elektronski dostaviti Poreskoj upravi informacije koje oni ne posjeduju o va{oj zaradi, pla}enom porezu, poreskom izuze}u na ime tro- Sasvim je normalno da politi~ari imaju posebne savjetnike koji im poma u u odnosima sa medijima, ali problem nastaje kada ti spin doktori stvaraju spin ili narodski re~eno kada zavrnu vijesti. Mediji danas imaju veliku mo}, ali istovremeno su u bespo{tednoj me usobnoj borbi, jer je neobi~no va no biti korak ispred konkurencije. Imaju}i u vidu ~injenicu da politi~ari imaju vrlo malo vremena da u medijima iznesu svoje politi~ke poruke to u njihovo ime ~ine spin doktori vrlo profesinalno, ali ~esto i dosta prljavo. Veoma ~esto, u medijima, pred neke zna~ajne reforme mo emo na}i naslove: Pare za kafi} kako nazivaju stipendije koje dobijaju aci iznad 18 godina, a koji se {koluju i ive kod roditelja, Penzija za igranje golfa kako nazivaju efterløn, Nastavnici predaju 8 sati, Nezaposleni odbijaju poslove i mnogo toga sli~nog. Te kratke re~enice su dovoljne po{to se lako pamte, izazivaju emotivni naboj kod ~italaca i na taj na~in dobijaju podr{ku u javnosti. Napad je mnogo lak{i nego odbrana i ako bi mediji htjeli da istra- e stvarnost navedenih izjava, onda je to ne{to {to zahtjeva resurse, a i pored toga postoji rizik da se izgubi vrijednost novosti takve izjave. Na taj na~in spin doktori u medijima zamute vodu na danskoj politi~koj sceni i omugu}uju politi~arima da {kova prijevoza (befordring) za one koji putuju od mjesta stanovanja do radnog mjesta vi{e od 24 km u oba pravca, itd. Ovi podaci mogu se dostaviti i nakon 4. marta, a rok za dostavljanje je 1. maj ove godine, izuzev u specijalnim slu~ajevima kada se mo e prolongirati. Ukoliko ste platili vi{e na ime poreza (overskydende skat) u pro{loj godini, ve} 27. marta ove godine mo- ete o~ekivati povrat sredstava, ukoliko taj iznos ne prelazi 100.000 DKK. Ukoliko ste platili manje na ime poreza u pro{loj godini (restskat), najbolje bi bilo izmiriti dug {to prije, jer pla}ate kamatu koja iznosi 2,7 % do 1. jula, kada se penje na 4,7 % do isplate duga. Gra anima koji ne koriste kompjuter, i stoga nemaju pristup poreskoj stranici, kao i gra anima koji to ele, Poreska uprava {alje obra~un poreza po{tom 23. aprila 2013 godine. Ukoliko imate pitanja u vezi godi{njeg obra~una poreza, pomo} i vi{e informacija mo ete dobiti u Poreskim upravama u va{im op{tinama, kao i kod socijalnih savjetnika, koji vam mogu dati odgovor na pitanja ili vas uputiti kod drugih kompetentnih osoba. Sabrija OV^INA Kako politi~ari (zlo) upotrebljavaju medije Kad Spin doktori operi{u Mnogi danski vode}i politi~ari i ministri imaju jednog ili dva spin doktora, to jeste posebne politi~ke savjetnike koji su zadu`eni za komunikaciju sa medijima. Ovo je zna~ajno jer su danas mediji potrebni politi~arima vi{e nego ikada. Kroz medije se plasiraju polit~ke poruke i kroz njih politi~ari imaju najbolji pristup glasa~ima manipuliraju vijestima i narodom. Ve}ina roditelja, koji imaju prosije~ne plate, zna vrlo dobro da gube dje~iji dodatak kada djeca postanu punoljetna te da je stipendija koju djeca dobijaju bitna u ekonomiji tih familija. Svi oni koji decenijama rade te{ke fizi~ke poslove vrlo dobro znaju da efterløn nije vrijeme za igranje golfa, nego fizi~ka i psihi~ka potreba napu{tanja radnoga tr`i{ta. Izjave ovakoga tipa su crnobijele, a cilj im je uzburkati javnost obzirom da spin doktori znaju da mediji i glasa~i ne}e istra`ivati vrijednost i ta~nost ovakvih izjava. U svemu ovome osnovni cilj politi~ara i njihovih spin doktora je da pro u neke predlo`ene reforme, nekada zato {to su reforme potrebne, a ponekad zato {to su im potrebni rezultati da zadr`e dobre plate i status, a u zamu}enoj vodi sva{ta se mo`e desiti. Arben DELIU
BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje: IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE U DANSKOJ ZA 2012. GODINU (U izboru stručnog žirija i publike) Ikast, 2 mart 2013. godine Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h U programu učestvuju: Ženski hor Nostalgija BKC Kopenhagen i folklorne grupe iz Odense, Aalborga, Randersa i Ringkobinga Cijena ulaznica: 150 kr (za odrasle) 100 kr za djecu i omladinu do 15 g. Besplatno za djecu do 3 g. (koja ne zauzimaju mjesto) Rezervacija ulaznica na telefon 29721948 ili bhglas@gmail.com GOST VEČERI: Obezbijeđen je hladni bife sa sendvičima, kafom i hladnim napicima ELDIN HUSEINBEGOVIĆ Sponzori: Medijski pokrovitelji: BH GLAS MART 2013 I BH GLAS I 9 GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
RAZGOVOR S POVODOM Razgovarao: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com Malo je mladih ljudi koji ne vole brzinu, prije svega u dobrom automobilu ili motociklu. Adrenalin koji brzina proizvodi doprinosi da svako od njih po eli uvijek vi{e. A gdje je kraj toj elji u malo ko mo e precizno re}i. Radi toga svako u mladosti sanja o auto ili moto trkama. Jedan od takvih, koji u iva u brzinama svakako je Mirza Ahmetagi}. On je u grupi onih koji su taj san dosanjali, ali ga jo{ uvijek sanjaju i to na javi. Mirza je uspje{an takmi~ar na autotrkama pa je to i bio povod da sa njim porazgovaramo. Mirza, ho}ete li se kratko predstaviti na{im ~itaocima? AHMETAGI]: AGI]: Ro en sam 1987. godine u Te{nju. Rat i ratne nesre}e dovele su moju familiju prvo u Hrvatsku, a 1993. godine i u Dansku. U Randersu sam se {kolovao do srednje {kole, a zatim sam nastavio studije u Aarhusu. [kola mi je dobro i{la pa sam sa svega 22 godine diplomirao i postao gra evinski in enjer. Moj {kolski put ipak nije bio lagan. Morao sam ulagati uvijek mnogo vi{e napora od drugih, posebno Danaca. Za mene to nije bio hendikep nego bih prije rekao jaka motivacija koja me je uvijek vodila samo prema naprijed. Diplo- 10 I BH GLAS I MART 2013 Mirza Ahmetagi}, voza~ u autotrkama: Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju ime moje domovine mirao sam veoma mlad, a danas radim kao in enjer konstruktor (zgrade u nordijskim zemljama) za jednu firmu u Hobru. Zadovoljan sam i poslom i ivotom. Kada i kako se u tebi pojavila ljubav za motosport i kako si se po~eo time baviti? AHMETAGI]: AGI]: Sa svega 8 godina po~eo sam sakupljati modele automobila. Kada je ve}ina mojih vr{njaka kupovala druge stvari ja sam svoj d eparac tro{io na automagazine. Po tome cijenim da se ljubav prema automobilima i brzini kod mene pojavila veoma rano. Sa 18 godina sam kupio prvi sportski automobil Honda Civic VTEC. U po~etku je imala 160KS ali to mi nije bilo dovoljno pa je uskoro imala 176KS. Sa 19 godina sam oti{ao na prvi takozvani Trackday (amaterske utrke, gdje se ne takmi~i{ sa drugim voza~ima, ve} vozi{ po svojoj elji, odnosno protiv sata). Imao sam tada brz automobil, volio sam gledati utrke, a mislio sam da sam jako iskusan voza~ i da }u biti brz. Kako sam samo pogrije{io: Slijede}ih 4-5 godina sam ~esto u~estvovao na raznim utrkama, i spoznao da nisu upitanje konjske snage, ve} tehnika. ^itao sam i u~io o utrkama i tehnici koja se koristi pri ko~enju, ubrzanju, kako voziti kroz zavoje itd. Teorija je zaista veliki dio utrka. Poku{ao sam se takmi~iti i u vo nji motocikla, ali sam odustao jer sam to po~eo veoma kasno za taj sport. Opi{i nam takmi~enja na kojima si u~estvovao. AHMETAGI]: AGI]: Nakon 5 godine amaterskih utrka, uklju~io sam se u tim Race Events sa druga 2 voza~a. Sve sam morao sam finansirati. Na prvoj utrci sam zavr{io na 3. mjestu, na Padborg Parku, a ve} slijede}i vikend sam pobjedio prvu utrku na Ring Djurslandu. To je zainteresovalo sponzore, te sam nakon kratkog vremena potpisao svoj prvi sponzorski ugovor. To vi{e nije problem te sada imam vi{e sponzora od kojih su najzna~ajniji DS Staalkonstruktion A/S i Racehall Aarhus. Nakon prve uspje{ne sezone 2012. godine sam zavrsio kao ~etvrti u danskom prvenstvu. ^lan sam kluba Ring Djursland, a to mi omogu}uje odr avanje moje voza~ke licence. Auto koje vozim je kopija Lotus Super Seven. Te{ko je 450 kg bez voza~a, a ima 152KS, {to zna~i ubrzanje od 0-100 za 4 sekunde. Motor je od motocikla Yamaha R1. Ponosan sam na svoju domovinu i veoma sretan {to mi je vlasnik na{eg tima dozvolio da uvijek uz dansku nosim i na{u, bosansku zastavu. Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju moje ime, ali i ime moje domovine Bosne i Hercegovine. Kada si ve} spomenuo domovinu, reci nam ne{to o tvom privatnom ivotu? AHMETAGI]: AGI]: Sretno sam o enjen djevojkom porijeklom iz Sirije, iz Damaska. Imamo malog sina koji se zove Sami i tek u~i hodati. Ja se trudim da {to vi{e vremena provedem sa njima. Drago mi je {to imam punu podr{ku supruge, kada je moja ljubav prema sportu i brzinama u pitanju. Ona prati sve moje utrke. Razumije moju potrebu za treningom obzirom da su fizi~ka spremnost i koncentracija izuzetno va ni. Bez fizikog treninga ne mogu se voziti utrke, a to opet zna~i plivanje i tr~anje 5-6 puta sedmi~no. Nastojim dio slobodnog vremena posvetiti prijateljima, a za sada i u tome uspijevam. Pored svega {to radim i bavim se sportom dobar dio vremena provodim na putovanjima. Obi{ao sam 4 kontinenta i preko 30 dr ava. Pa ipak sam najsretniji kada otputujem u svoju domovinu, zemlju u kojoj sam ro en. Moji roditelji su u mene usadili sve one najljep{e osje}aje koje ~ovjek mo e imati prema zemlji koja ga je iznjedrila. Trudio sam se, jo{ iz djetinjstva, da zapamtim sve ono {to nekoga ve e za domovinu. Rije~ domovina i Bosna i Hercegovina za mene ima ogromno zna~enje. Radi toga u svoju zemlju putujem svake godine. Majka me je uporno u~ila da govorim bosanskim jezikom, mada mi je danski bio mnogo bli i. Sretan sam {to su me od djetinjstva u~ili da znam gdje su mi korijeni te da koliko mogu ~uvam i njegujem kulturu, tradicije i obi~aje moje Bosne i Hercegovine. Na kraju uz zahvalu za ovaj razgovor imamo samo je jedan komentar: Neka sva sre}a ovog svijeta prati ovog mladog ~ovjeka kojeg ni sve vrijednosti svijeta nisu udaljile od njegove domovine Bosne i Hercegovine. Iz svake njegove rije~i izvire pozitivna energija i ljubav prema roditeljima, familiji i domovini.
Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com Danski propisi u praksi (22) Jednokratna pomo} (enkeltydelse) III ZAKONODAVSTVO Ako gra anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo e zatra iti ekonomsku i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(las). Stranci, koji nemaju stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji(integrationslov) Una{oj rubrici Danski propisi u praksi, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na- ~inu ostvarivanja istih, o potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta(økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja va- `e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), a ovog puta fokus je ponovo na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) roditelju koji ne `ivi stalno s djetetom/djecom, za vrijeme provedeno s njim/a. Ova vrsta pomo}i je regulisana paragrafom 83 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las 83) odnosno paragrafom 37 u zakonu o integraciji(integrationslovens 37). Kao {to smo naglasili u prethodnim brojevima BH Glas-a, sve vrste jednokratne pomo}i su regulisane paragrafom 81(las 81), a pomo} za lije~enje (sygebehandling), pomo} za lijekove (medicin), psihologa (psykolog), opti~ara (optikker), zubara (tandbehandling) i sli~no regulisana je paragrafom 82 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las 82). Treba naglasiti, da paragrafi 81,82 i 83 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici u potpunosti odgovaraju paragrafima 35,36 i 37 u zakonu o integraciji(las 81,82,83 = integrationslovens 35,36,37). Stranci u Danskoj, koji nisu ostvartili stalnu/permanentnu dozvolu boravka i koji su u toku integracije u dansko dru{tvo, sve pomenute vrste jednokratne pomo}i mogu ostvarivati na osnovu zakona o integraciji. Pomo} koja se daje roditelju koji ne `ivi stalno s djetetom, za vrijeme dru`enja, to jest vrijeme provedeno zajedno s djetetom, mo`e se dati za hranu, aktivitete, prijevoz i sli~no. Pomo} se mo`e ostvariti, ukoliko su ispunjena slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se ne mo`e ostvariti na osnovu nekog drugog zakona (subsidiærprincip). 2. Tra`ilac pomo}i nema ekonomska sredstva za pla}anje izdatka. 3. Pomo} je neophodna. 4. Molba za pomo} je podnesena na vrijeme, to jest prije nastanka izdatka. Molba za pomo} (ansøgning om hjælp til enkelte udgifter) se mo`e dobiti u Borgerservice u u va{oj op{tini, ili elektronski isprintati sa internetske stranice borger.dk. Op{tina }e vam uvijek tra`iti da predate dokument/rezoluciju (samværsresolution) o pravu da budete zajedno s djetetom. Ukoliko ne posjedujete takvu rezoluciju, potrebno je da drugi roditelj djeteta, u pisanoj formi, potvrdi va{e dru`enje s djetetom. Tako er je potrebno predati svu potrebnu dokumentaciju o va{im prihodima i rashodima (indtægter og udgifter), kao i potvrdu o stanju sredstava na va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Bitno je da imate svu neophodnu dokumentaciju u startu, koja mora biti aktuelna. Izdaci, koje op{tine prihvataju kao neophodne i opravdane, su: stanarina, grijanje, voda, antena, osiguranje poku}stva, elektri~na energija, tv-licenca, kao i neki drugi za `ivot neophodni izdaci. Kao {to smo i ranije pisali, primaoci narodne penzije (folkepensionister) ostvaruju pomenutu pomo} na osnovu zakona o penzijama (pensionslov), i ne mogu istu tra`iti na osnovu zakona o aktivnoj socijalnoj politici ili zakona o integraciji. MART 2013 I BH GLAS I 11
INTERVIEW Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH: Imali smo viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi} ro ena je 11. 05. 1941. godine u Sarajevu. Zavr{ila je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1964. godine, magistrirala na Univerzitetu u Beogradu 1982., a doktorirala na Univerzitetu u Sarajevu 1986. godine. Redovni je profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu od 1989. godine i gostuju}i profesor na vi{e univerziteta u BiH i na Univerzitetu u Be~u. Bila je prorektor Univerziteta u Sarajevu. Rukovodilac je postidiplomskih studija iz oblasti proizvodnje i primjene ukrasnih biljaka od 2003. godine. Ekspert je iz oblasti hortikulture pri Me unarodnoj organizaciji JCSID, od 1999. godine. Bila je poslanik u Skup{tini BiH i ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH, te ambasadorica BiH pri UN-u i drugim me unarodnim organizacijama u Be~u. Ispoljila je zapa en anga man i na lokalnom nivou. Autorica je tri knjige, 19 nau~no-istra iva~kih radova, 11 referata na nau~nim skupovima i 57 projekata, studija, elaborata i ekspertiza 12 I BH GLAS I MART 2013
Razgovarao: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com Dobar dio svoga ivota posvetili ste nauci i obrazovanju studenata. Kakvu poruku mladima u BiH i bh dijaspori biste uputili kada je rije~ o njihovom obrazovanju? LJUJI]-MIJATOVI]: Kao dugogodi{nja profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, ali i na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu ispratila sam generacije i generacije mladih ljudi. Ono {to me alosti je to {to se, u zadnje vrijeme, ve}ina mojih studenata odlu~uju za odlazak u druge zemlje. To je za mlade ljude pozitivno jer {ire svoje vidike. Idu ka novim informacijama o novim dostignu}ima u nauci i struci. Brzo i kvalitetno u~e strane jezike i upoznaju se s drugim sredinama i drugim kulturama. Me utim, bila bih sretnija, kao i mnoge moje kolege profesori, da se ti mladi ljudi jednog dana vrate u svoju zemlju. Da se vrate u svoju domovinu, gdje pripadaju i odu e joj se tako da pomognu da i Bosna i Hercegovina bude prospritetna i da se {to prije pridru i porodici zemalja Evropske unije. Kako biste ocijenili mjesto i ulogu Predsjedni{tva RBiH u periodu od 1991.-1996. godine? LJUJI]-MIJATOVI]: Nakon prvih vi{estrana~kih izbora u BiH formirano je Predsjedni{tvo Republike BiH u ~ijem su sastavu bili ljudi razli~itih nacionalnih opredjeljenja. Mi smo svojim prisustvom potvr ivali univerzalnost ideje koja je u BiH tada bila napadnuta. U to vrijeme u vojsci, politici i diplomatiji na{e mlade dr ave vladalo je etni~ko {arenilo sa velikim brojem ljudi visokog morala, intelektualnog i stru~nog kredibiliteta koji su svoj bosanskohercegova- ~ki identitet favorizovali nad u om etni~kom pripadno{}u. Mi srpstvo, hrvatstvo i bo{nja{tvo nismo do ivljavali kao zanimanje nego kao principijelni i idealisti~ki ulog u stvaranju bosanskohercegova~kog dru- {tva. Mi smo jednostavno bili Bosanci i Hercegovci, a sada smo, ~ini mi se, zbog slijeda doga aja, gurnuti na marginu. U junu mjesecu 1992. godine u Sarajevu, Predsjedni{tvo je usvojilo dokument pod nazivom Platforma za djelovanje Predsjedni- {tva Republike BiH u ratnim uslovima kao naj{iru osnovu okupljanja svih patriotskih snaga u odbrani integriteta i multietni~kog bi}a bosanskohercegova~ke dr ave. Dakle, Platforma po kojoj Bo{njaci, Srbi i Hrvati brane svoje interese, a koji proisti~u iz vi{evjekovnog zajedni- ~kog ivota. Jednostavno re~eno mi ~lanovi ratnog Predsjedni{tva smo bili ljudi koji su u najte im uslovima rata imali viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive. Snage sile i oru ja pretvorile su ovu zemlju u poligon za sukobe politi~kih mo}i i ambicija ~iji je produkt bio razaranje, ubijanje i progon stanovni{tva. Me utim, borba za slobodnu BiH i dalje se nastavlja. Trebalo bi da se sve snage koje ele kontinuitet BiH ujedine u borbi za njeno o~uvanje jer je to u interesu mira i ivota budu}ih generacija na ovim prostorima. Oni koji uporno napadaju na{u zemlju zaboravljaju da postoji ne{to {to ne mogu uni{titi i razoriti, a to je bosanskohercegova~ki duh njenih naroda. Niko nema pravo otimati budu}nost generacijama koje stasaju i dolaze budu}nost treba graditi na temeljima ZAVNOBIH-a, kao i na savremenim dostignu}ima evropskog i svjetskog razvoja. Mirna i prosperitetna budu}nost BiH je u {to br em pridru ivanju Evropskoj Uniji. Bili ste ambasadorica BiH pri UNu u Be~u. Kako ocjenjujete ulogu BH diplomacije danas u zastupanju interesa BiH u me unarodnim odnosima? LJUJI]-MIJATOVI]: OVI]: [to se ti~e ocjene uloge BiH diplomatije u zastupanju intersa BiH u me unarodnim odnosima, nisam u mogu}nosti da vam odgovorim na to pitanje, jer nisam involvirana ve} dugo u oblasti diplomatije. Ipak, osje}am potrebu da ka em svoje mi{ljenje u smislu informacija koje su mi dostupne. Poznato je da se oko bitnih odluka vezanih za me unarodnu politiku trebalo usaglasiti Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine. Me- utim, doga a se da tri ~lana Predsjedni{tva ne postignu konsenzus oko odre enih pitanja, pa istupaju razli~ito, {to se negativno odra ava na me unarodne odnose Bosne i Hercegovine koji nisu na zadovoljavaju}em nivou. [ta za Vas zna~i 1. Mart - Dan nezavisnosti BiH? LJUJI]-MIJATOVI]: 1. Mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je datum potvrde vi{evjekovnog identiteta bosanskohercegova~kog dru{tva i dr ave, a ujedno je i datum koji upu}uje na razmi{ljanje o vremenu iza i ispred nas. Mnoge istorijske vrijednosti su zanemarene i zaboravljene, pa i one koje se odnose na ravnopravnost naroda i gra ana i osnovna ljudska prava i slobode. Bosna i Hercegovina, kao dr ava u me- unarodno priznatim granicama, utemeljena je na istorijskim odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a. U Rezoluciji ZAVNOBIH-a formulisana je definicija slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine kojom se odre- uje da Bosna i Hercegovina jednako pripada svim njenim narodima. Tkivo Bosne i Hercegovine pro ima prisustvo razli~itih kultura, tradicija, konfesionalnih zajednica i dugogodi{njeg zajedni~kog ivota. To je identitet ove sredine koji uvijek zaslu uje posebnu pa nju i kao takvog ga treba ~uvati i sa~uvati... U stvaranju ovih pretpostavki nezaobilazno je sje}anje na 25. januar 1992. godine, kada je Skup{tina Republike Bosne i Hercegovine donijela Odluku o odr avanju referenduma, a referendumsko pitanje za gra ane Bosne i Hercegovine je glasilo; Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr avu ravnopravnih gra ana i naroda: Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive? Odluka donesena na referendumu, 29.02. i 01. 03. 1992. godine, ima istorijski zna~aj. Me utim, na alost i danas neki ne prihvataju ideje ZAVNOBIH-a jer su u suprotnosti sa njihovim ciljevima. Neprihvatanje 1. Marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine nije rezultat samo razli~itog pristupa tuma- ~enju istorijskih doga aja ve} ima i ideolo{ko-politi~ku pozadinu. Oni koji su u ratnim zbivanjima ru{ili BiH te e}i uspostavljanju ekstremnog nacionalizma ne mogu imati pozitivno mi{ljenje o ZAVNOBIH-u. Nakon svega, uvjerena sam da samo mi, gra ani Bosne i Hercegovine, ma kakvog politi~kog uvjerenja bili, mo emo stvarati dru{tveno ure enje po mjeri nas samih. Biti nezavisan u svemu tome zna~i biti slobodan i graditi Bosnu i Hercegovinu i u njoj dru{tvo po mjeri njenih gr ana. Kako gledate na ulogu ene u politici op}enito i iz ugla Va{eg osobnog bogatog nau~nog, politi~kog i dru{tvenog anga mana? Na{ novinar Idriz Hod i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em INTERVIEW LJUJI]-MIJATOVI]: ^injenica je da je u na{oj zemlji veoma mali broj ena obrazovanih, kompetentnih i sposobnih prisutan na rukovodnim funkcijama kao {to su pozicije direktora javnih i drugih ustanova, dekana na fakultetima, a posebno ih je malo na izvr{nim i politi~kim funkcijama, u diplomatiji i vanjskoj politici. Ovaj pora avaju}i odnos govori mnogo o polo aju ena u na{em dru- {tvu, o njihovoj nesrazmjenoj zastupljenosti na odgovornim funkcijama, kao i nemogu}nosti da u skladu sa njihovom intelektualnom mo}i, budu uklju~ene kao akteri u uspostavljanju nove dru{tvene dimenzije i nove konstelacije u na{oj zemlji. Danas je ovaj odnos ne{to izmijenjen iako je put od zakonske do stvarne ravnopravnosti veoma dug. @ene su i bez politike dvostruko vi{e optere}ene od mu{karaca jer i dalje rade, ali kod ku}e tako er obavljaju ve}inu poslova. Imamo izuzetnih ena koje su u profesionalnoj karijeri napravile zna~ajne rezultate, ali ih nema u politici, zato {to je politika kod nas jo{ uvijek politika mu{karaca, koji rje{avaju mnoge stvari argumentima snage, a ne snagom argumenata, a tu ene nisu sasvim spremne da se na takav na~in uklju~e. @ene su u pravilu odgovornije i te e se upu- {taju u nezakonite aktivnosti i rje e su u aferama korupcije i sl. @ene }e se same morati izboriti za pozicije koje }e biti kompatibilne sa evropskim i svjetskim integracijama. Potrebno je da putem jakih enskih li- ~nosti ili putem jakih pokreta precizno defini{u svoje stvarne interese, da zatra e da se oni ugrade u ukupnu dru{tvenu strukturu. Zbog toga je va no da imamo enu koja je do kraja politi~ki, dru{tveno emancipirana i koja }e re}i {ta je njen stvarni interes. Ovom prilikom Vama i svim ~itaocima BH Glasa ~estitam nastupaju}i Dan nezavisnosti BiH, a enama i Osmi mart Dan ena. MART 2013 I BH GLAS I 13
RAZGLEDNICE Pi{e: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com Esbjerg spada u kategoriju ve}ih danskih gradova, mada se to po njegovih ne{to preko 115.000 stanovnika (sa prigradskim dijelovima) ne bi moglo re}i. Pa ipak je to peti po veli~ini grad u Danskoj. Smje{ten je na jugozapadnom dijelu jedinog danskog poluotoka Jyllanda i predstavlja centar te regije. Grad ujedno predstavlja najve}u dansku pomorsku luku u Sjevernom moru kao i izuzetno zna~ajno turisti~ko mjesto. Zvani~na historija Esbjerga ne se e u daleku pro{lost. Grad je uspostavljen 1864. godine kao izuzetno zna~ajna luka za izvoz danskih @eljenzni~ka stanica Folketinget (zgrada Danskog parlamenta) Dio grada Esbjerga poljoprivrednih proizvoda. Desilo se to nakon {to je Danska te godine izgubila rat protiv Prusa, a time i dana{nje njema~ke pokrajine [lesvig i Holstein i uz to izuzetno zna~ajnu luku Hamburg. Kada je od Esbjerga do Varda i Fredericije uspostavljena eljezni~ka pruga 1874. godine sam grad je dobio mnogo ve}i zna~aj. U po~etku je Esbjerg bio posve}en ribarstvu, a u tu svrhu izgra ena je velika fabrika za preradu ribe. U najnovije vrijeme ribarstvo je izgubilo primat, a u Esbjergu se razvijaju moderniji oblici industrijske proizvodnje. Od samog osnivanja grad je dobio sve karakteristike trgova~kog sredi{ta, povezanog sa svim dijelovima Danske, ali i cijele Evrope, te je ve} 1899. godine dobio status trgova~kog grada. Esbjerg je danas prepoznatljiv i po parkovima vjetrogeneratora koji proizvode zn~ajne koli~ine elektri~ne energije. Luka u Esbjergu je pode{ena Amalienborg za pristajanje (kralji~in brodova dvor) srednje veli~ine, a trajekt linija predstavlja pomorsku vezu sa Harwichom u Engleskoj. Za turiste je Statue ljudi Stari dio Kopenhagena Muzej ribarstva i pomorstva posebna atrakcija vezana za ogromne statue ljudi u neposrednoj blizini obale. Statue predstavljaju ljude koji ~ekaju povratak mornara. Grad Esbjerg vodi ra~una o svojoj historiji o ~emu svjedo~i vi{e dobro opremljenih muzeja od kojih posebno mjesto zauzima muzej ribarstva i pomorstva. Ipak se mnogo vi{e pa nje posve}uje sada{njem vremenu posebno oblastima kulture sporta i obrazovanja ~emu svjedo~e dobri sportski rezultati te veoma razvijena mre a osnovnih i srednjih {kola te univerziteta. Danas je grad Esbjerg mjesto lijepog i ugodnog ivljenja. Esbjerg 14 I BH GLAS I MART 2013
RAZGLEDNICE Mostar Pi{e: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com Prostor na kome se nalazi dana{nji Mostar bio je naseljen jo{ u prahistrojskom vremenu, a u vrijeme rimske vladavine naseljavala su ga ilirska plemena. Osnivanje grada Mostara datira iz XV stolje}a. Ime Mostara pojavljuje se prvi put u osmanlijskom popisu iz 1468/69. godine, a Osmanlije su ovaj grad osvojile 1468. godine. Mostar je po~etkom XVI stolje}a postao sjedi{tem Hercegova~kog sand aka, a 1566. godine, drveni most je zamijenjen kamenim, nadaleko poznatim u svijetu. Stara gimnazija Vreko rijeke Bune i tekija u Blagaju Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine na podru~ju op}ine Mostar je ivjelo 126.628 stanovnika, od ~ega: 43.856 ili 34,63% Bo{njaka, 43.037 ili 33,98% Hrvata, 23.846 ili 18,83% Srba, 12.768 ili 10,08% Jugoslavena i 3.121 ili 2,48% ostalih. Mostar je grad kulturnih manifestacija (Mostarsko ljeto, Mostarsko prolje}e, Festival horova/ansambala BiH i Festival komedije BiH Mostarska liska). Nogomet i ekstremni skokovi sa Starog mosta u Neretvu su najpoznatiji sportovi, a u samom gradu egzistira oko 25 karate klubova. Mostar ima puno svojih spomenika kulture, a dao je i zna~ajan broj Mostar je u biv{oj SFRJ bio jedno od ja~ih privrednih sredi{ta. Turizam je jedna od najrazvijenih privrednih grana, naro~ito nakon {to je stara gradska jezgra Mostara primljena na listu UNESCO-a. Kroz Mostar prolazi magistralni put M-17 i eljezni~ka pruga, koji povezuju ovaj grad s centralnim, odnosno sjevernim dijelovima BiH i istovremeno s ju nim izlazom BiH na Jadransko more i njen spoj s Republikom Hrvatskom. Putem Me unarodnog aerodroma Ortije{ Mostar je avionskim saobra}ajem povezan s brojnim destinacijama Evrope i svijeta. Stari dio grada znamenitih li~nosti iz politike, sporta, knji evnosti, umjetnosti, koje su utisnule svoj pe~at razvoju ovog grada, a koji je pre ivio najte a razaranja tokom posljednjih ratnih sukoba. Grad je trenutno podijeljen, ali od ovih dana{njih podjela, starija je povijest Mostara u kojoj se on profilirao kao grad su ivota i tolerancije, grad antifa{izma, grad ljubavi opjevane u pjesmama Alekse [anti}a i drugih mostarskih pjesnika i grad mostova koji spajaju obale Neretve i koji }e ih spajati i ubudu}e. MART 2013 I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE KU]ANSKI SAVJETI Kako jednostavno skinuti mrlje s odje}e Meteoropatija Za{to vrijeme utje~e na organizam? Mrlje na odje}i su neizbje- ne, a prije nego ne{to umrljanu odje}u bacite ili platite ~i{}enje, probajte savjete o uklanjaju sredstvima koja uglavnom ve} imate kod ku}e So Osim u kuhanju, odli~an je saveznik u borbi protiv utih mrlja od raznih dezodoransa, pi{e Msn.com. U litru vru}e vode stavite ~etiri velike ka{ike i zatim po mrlji tapkajte spu vicom ili krpicom dok je ne o~istite. Amonijak Izvrstan je u ~i{}enju mrlja, ali trebate biti oprezni i uvijek ga napola razrijediti vodom prije nego ~istite svilu ili vunu. Amonijakom tako mo ete ~istiti mrlje od dezodoransa, krvi ili urina. Prije pranja u ve{ ma{ini, zamrljanu odje}u operite razrije enim amonijakom. Nemasne mrlje tako er mo ete ~istiti i istim pripravkom u koji }ete staviti malo deterd enta za posu e. Za lak{e kori{tenje sastojke stavite u bocu koja ima raspr{iva~ i, kada pro e dvije do tri minute, mrlju isperite. Kreda Masne mrlje mo ete istrljati obi~nom kredom, a skinite je nakon {to upije masno}u. Niste li uspjeli od prve, ponovite postupak jo{ jednom i zatim odje}u operite u ve{ ma{ini. Pasta za zube Ako vam je slu~ajno procurilo nalivpero ili hemijska olovka, iskoristite pastu za zube. Za ovaj recept nema stopostotne garancije jer puno ovisi o tinti i vrsti zamrljane tkanine. Osim za tintu, pasta za zube mo e s tkanine skinuti i ru za usne. Dje~ije ulje Mo e pomo}i za ~i{}enje ko ne torbe ili cipela. Istrljajte ih krpicom na koju ste stavili par kapi ulja, a vi{ak obavezno obri{ite. Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima, te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo enja i lak{ih glavobolja [ta mo ete u~initi po pitanju osjetljivosti na vremenske promjene? Korisno je naviknuti organizam na ~este promjene vremena. Me utim, moderan na- ~ina ivota, sa klima ure ajima, ovla iva~ima i grijalicama ubla ava tzv. {okove na vremenske promjene. Najbolji savjet je da oja~ate organizam izla u}i se vremenskim promjenama. Provodite {to vi{e vremena vani, po svim vremenskim uslovima. Neki zdravstveni radnici idu jo{ dalje i preporu~uju neke metode promjena kao {to su saune ili naizmjeni~no hladan/topao tu{. Budite fizi~ki aktivniji, {to podrazumijeva aktivnosti na otvorenom, poput {etnje, tr~anja, vo enje bicikla, rolanja,... Pratite bioprognozu, kako bi se mogli pripremiti za eventualne promjene, te svakako koristite prirodna sredstva i metode za ubla avanje simptoma, poput ~aja od kamilice i valerijane protiv nesanice, te ~aj od mati~njaka protiv iscrpljenosti i glavobolje. Osje}ate li se umorno, iscrpljeno ili patite od glavobolje? Da li je mo- da krivac vrijeme? Dosta ljudi ka e kako ih vrijeme doslovno nervira i upravu su. Svi alo vam se ili ne, svi smo mi dio prirode, biolo{ka bi}a koja su se razvijala milionima godina. Uprkos velikim naporima tehnologije da nas odvoji od prirode mi smo joj jo{ uvijek podlo ni, posebno vremenu. Zbog nedostatka dovoljno dokaza o osjetljivosti na vremenske promjene ne zna~i da vi grije{ite te da medicina treba deklarisati va{e stanje kao psiholo{ki poreme}aj. Veliki broj oboljelih koji pate od simptoma prouzrokovanih promjenom vremena ne}e vi{e biti zanemareni jer nauka polako susti e. Osobe osjetljive na vremenske promjene reaguju na veoma intenzivne promjene vremenskih elemenata kao {to su pritisak, temperatura i vla nost zraka. Ovakvi simptomi mogu uticati na op{te zdravlje kao i pogor{ati simptome postoje}ih bolesti, posebno bol. Takvo stanje imenovano je kao meteoropatijom, a osobe koje pate od ovih simptoma, meteoropatima. Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima, te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo enja i lak{ih glavobolja. Neke od posljedica su: pove- }ana razdra ljivost i agresivnost, anksioznost, depresija, mlitavost, umor, nedostatak koncentracije, poreme}aji spavanja, glavobolja i migrena, nepravilnosti u radu srca i cirkulacije, mu~nina, vrtoglavica, o{tar ili fantomski bol, te reumatski bolovi. Simptomi variraju od osobe do osobe i njihov intenzitet se op}enito pove}ava sa godinama, smanjuju nivo kondicije i slabe tijelo zbog bolesti. Naravno, oni tako er mogu prikriti ili biti posljedica stvarnih poreme- }aja koji nemaju nikakve veze s vremenskim promjenama i u tom slu~aju potrebno je konsultovati svog doktora. Kada neki ljudi osjete bol u koljenu, uskoro padne ki{a. Dosta ljudi odre uje vremensku prognozu na osnovu bolnih zglobova, kukova i sl., koja je skoro pa jednako ta~na kao i prognoza stru~nih meteorologa. Pitanje je za{to neki ljudi reaguju na promjenu vremena, a neki ne? Glavni krivac su brze i ~este promjene vremena. Ljudi osjetljivi na promjene vremena postaju osjetljivi dan ili dva pred promjenu i ~esto su u o~ajnom stanju kada se ona kona~no desi. Ovakva stanja mogu prouzrokovati br i porod, slu~ajeve samoubistva, sr~ane napade, pucanje ~ira, intenzivnije glavobolje, migrene i sli~no. Reumatski bolovi najavljuju hladno i vla no vrijeme dok hladan i suh zrak pogor{ava simptome astme. ^ini se da ove vremenske promjene nose za svakoga po ne{to. Neki nau~nici imaju skroz druga~iji pristup kako bi rije{ili problematiku zdravstvenih promjena uslijed vremenskih promjena. Vjeruju da elektromagnetni impulsi imaju uticaj na zdravlje. Prirodni elektromagnetizam, dovoljno jak da uzrokuje osjetljivost na vremenske promjene, prisutan je u atmosferi koju indukuje grom kao i naelektrisane ~estice (joni). (Body.ba) 16 I BH GLAS I MART 2013
LJEPOTA I MODA Tretmani protiv bubuljica za mu{karce briju. Brijanje je jedan od uzroka bubuljica kod mu{karaca. Dakle, za lije~enje bubuljica morate obratiti pa nju na na~in brijanja. Uvijek koristite o{tru britvicu. Ne primjenjujte prevelik pritisak na bubuljicu, jer }e to pogor{ati situaciju. Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com Priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com Bubuljice nisu samo pro blem za ene. ^ak su i mu{karci skloni dobijanju bubuljica. Ukoliko i vi imate taj problem, sigurno ste do sada poku{ali koristiti sve vrste krema i druge kozmeti~ke tretmane kako bi se osloboditi njih. Osim hemijskih proizvoda, mo ete se poku{ati rije{iti bubuljica i na prirodan na~in. Ovdje je nekoliko doma}ih lijekova za mu{karce, koji }e djelotvorno rije{iti va{e probleme sa bubuljicama. 1. ^i{}enje Masna ko a je jedan od glavnih uzroka bubuljica. Dakle, va- no je da ~esto perete va{e lice s blagim sredstvom za ~i{}enje. ^i{}enje ko e uklanja mrtve }elije ko e i lju{ti ko u. To sprje- ~ava pojavu bubuljica na licu. ^istite va{e lice najmanje dva puta dnevno i redovno radite piling. To je jedan vrlo va an korak za lije~enje bubuljica kod mu{karaca. Piling }e u~initi va{u ko a suhom, pa stoga radite piling jednom ili dva puta sedmi~no. 2. Tehnika brijanja Mu{karci koji imaju akne trebaju biti vrlo oprezni dok se 3. Kockica leda Ovo je jedan djelotvoran doma}i lijek za osloba anje od bubuljica. Utrljajte kocku leda na bubuljicu.tako e mo ete primijeniti i masu napravljenu od gline, soka limuna i sandalovine u prahu. Nakon su{enja, trljajte s kockicom leda. 4. Prah sandalovine Ovo je tako e jedan od na- ~ina lije~enja bubuljica i kod mu{karaca i kod ena. Pomije- {ajte sandalovinu u prahu s ru- inom vodicom i primijenite smjesu na bubuljicu. To }e ubla- iti veli~inu bubuljice. 5. Masa a limunom Limun je prirodni izbjeljiva~ i adstrigent koji smiruje bubuljice. I mu{karci i ene mogu koristiti ovaj doma}i lijek za lije~enje bubuljica. Limun je vrlo u~inkovit kozmeti~ki sastojak koji lije~i bubuljice. Utrljajte svje limunov sok ili kri{ku limuna na ko u gdje se nalaze bubuljice. U~inite to dva puta svaki dan i isperite hladnom vodom. Limun ne samo da poma e da se oslobodite bubuljica, ve} tako e lju{ti ko u, uklanja o iljke bubuljica i ~isti ko u. Limun mo e isu{iti ko u pa poslije tretmana obavezno nama ite va{u ko u hidratantnom kremom. (Izvor: Ljepota.ba) Punjeno pile Sastojci: - 1 svije e piletri pile}e jetrice - 2 {oljice ri e - 1 glavica crnog luka - 100 ml ulja - malo soli - malo bibera - malo ruzmarina Priprema: Operite pile i nam ite ga uljem spolja i iznutra. U me uvremenu pripremite nadjev: na malo ulja izdinstajte sjeckani luk, jetru pile- }u isjeckanu na sitno i na kraju dodajte ri u. Zalijte sa malo vode i dinstajte jo{ nekoliko minuta. Posolite, pobiberite, i stavite ruzmarin. Ovim nadjevom napunite pile, pri- ~vrstite otvor ~a~kalicama i stavite u poma{}enu tepsiju da se pe~e. Pecite u dobro zagrijanoj rerni dok ko ica pileta ne porumeni. U toku pe~enja mo- ete dolivati malo vode. Halva Sastojci: - 1 {olja bra{na - 1 {olja masla - 1 {olja {e}era - 1 {olja vode - 1 vanilin {e}er Priprema: Maslo zagrijati u {erpi i na njemu pr iti bra{no, koje se mora mije{ati da ne izgori. Smjesu pr iti na laganoj temepraturi sve dok ne poprimi finu zlatno utu boju. U drugoj posudi napraviti agdu od vode i {e}era i vanilin- {e}era. Vru}im {erbetom zaliti prethodno napravljenu smjesu i brzo mije{ati dok se halva ne zgusne, odnosno, ne po~ne odvajati od ka{ike. Halvu vaditi tako da ka- {ikom oblikujete lokume i redate ih po tanjuru. Mo ete je posuti {e}erom u prahu i mljevenim orasima. Agdu mo ete praviti i od jabukovog pekmeza i vode. MART 2013 I BH GLAS I 17
SPORT Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com Nogometna reprezentacija BiH: Prilika za isprobavanje forme i upoznavanje potencijalnih reprezentativaca Posljednja provjera pred Gr~ku Sve u svemu mo e se konstatirati da je pru ena partija bila na zadovoljavaju}em nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa Uhladno i snje no februar sko predve~erje nogometna reprezentacija BiH odigrala je u Ljubljani posljednju kontrolnu utakmicu prije susreta sa Gr~kom u Zenici 22. marta u nastavku kvalifikacija za SP 2014. u Brazilu. Nakon zaklju~enja 2012. sa pobjedom nad Al irom utakmica protiv Slovenije trebala je poslu iti za nastavak pozitivne serije rezultata, o~uvanja samopouzdanja unutar ekipe, isprobavanja nekih novih imena i isku{avanja elje potencijalnih kandidata za igranjem u bh. reprezentaciji. Stadion Sto ice je poput mnogih drugih {irom Evrope, gdje su igrali na{i Zmajevi, poprimio ugo- aj Bilinog Polja jer se i ovaj puta rijeka bh. navija~a slila na popri{te dvoboja. Slovena~ka reprezentacija je bila protivnik po mjeri i selektor Su{i} je od svojih izabranika tra io borbenost i koncentraciju. Tra eno je i dobio. Tokom cijele utakmice na{i igra~i predvo- eni odli~nim Pjani}em dr ali su konce igre u svojim rukama. Igrali su sigurno i fokusirano i bili bez dvojbe bolji protivnik. Kona~ni rezultat od 3-0 u na{u korist mo- da i nije u potpunosti oslikao realno stanje na terenu po{to su Slovenci tako e imali svoje {anse koje nisu iskoristili, ponajprije zahvaljuju}i sjajnim intervencijama Begovi}a koji je jo{ jednom potvrdio svoju klasu. Strijelci golova su bili Ibi{evi}, Pjani} i Svraka. Sve u svemu mo e se konstatirati da je pru ena partija bila na zadovoljavaju}em nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa. Selektor Su{i} nije mogao ra- ~unati na usluge svih kandidata, u prvom redu zbog povrjeda, a na neke sa namjerom nije ni ra~unao, bar ne za ovu priliku. On je ranije naglasio da igra~ima koji potpi{u 18 I BH GLAS I MART 2013 Sa nogometnog susreta Slovenija - Bosna i Hercegovina (Foto: Vid Ponivkar, Delo) ugovore sa klubovima u ligama Dalekog istoka ne}e upu}ivati pozive jer nije u mogu}nosti detaljno pratiti njihove nastupe, a i zato {to sumnja u kvalitet nogometa koji se igra tamo. Pro{le godine iz tog razloga je svoje mjesto u reprezentaciji izgubio Muslimovi}, iako su do nas dopirale vijesti o njegovim veoma dobrim nastupima za klub Guizhou Renhe. Od januara ove godine u klubu je dobio saigra~a u Misimovi}u, i to je dovelo prili~no velike dileme oko Zvjezdanovog budu}eg anga mana u reprezentaciji. Ako Su{i} ostane tvrdokoran u svojoj ranije donesenoj odluci onda ve} sada ostajemo bez rekordera po broju nastupa za najdra i dres i igra~a koji je ve} cijelu deceniju glavna kreativna snaga reprezentacije. Uz du no po{tovanje za zasluge mora se dodati da je do sada i Misimovi}eva lahko uvrjedljiva narav nekoliko puta dolazila do izra aja, tako da se nakon nedobivanja poziva za susret sa Slovenijom ve} mo e naslutiti novi konflikt na relaciji selektor-igra~. Distrakcije te vrste su nam u ovom trenutku najmanje potrebne, pa se nadamo da }e se izna}i rje{enje koje ne}e naru{iti harmoniju koja trenutno vlada unutar ekipe. Jo{ jedna od svijetlih ta~aka vezanih za susret u Ljubljani bilo je pozivanje nekih od potencijalnih reprezentativaca na dru enje i upoznavanje sa selektorom, stru- ~nim {tabom i igra~ima. Radi se o igra~ima bh. porijekla koji su ve} nastupali za mla e selekcije drugih dr ava i kojima je poja{njeno da moraju promijeniti sportsko dr avljanstvo, odnosno aplicirati za bh. sportsko dr avljanstvo da bi imali pravo nastupa pod na{om zastavom. Pozvani su Alen Halilovi}, Izet Hajrovi}, Haris Seferovi} i Sead Kola{inac. Halilovi} iz zagreba~kog Dinama, koga smatraju jednim od najtalentiranijih igra~a Evrope u njegovom uzrastu i ~iji otac Sejad je 15 puta obla~io dres reprezentacije BiH, odbio je poziv jer se ne eli zvani~no odlu~iti izme u BiH i Hrvatske dok ne postane punoljetan. Kola{inac se zahvalio na pozivu i javio da }e se odazvati ne neko naredno okupljanje, ali da ovaj puta to navodno nije u mogu}nosti zbog obaveza prema svome klubu Schalkeu. Haris Seferovi} iz Fiorentine je bio izra avao veliku elju za dolaskom na okupljanje sve dok mu {vicarski selektor Hitzfeld nije uputio poziv za me~ njegove selekcije protiv Gr~ke. Seferovi} mu se odazvao i debitirao je za {vicarski A-tim. Sli~no je jesenas bilo i sa Izetom Hajrovi}em iz {vicarskog Grasshoppera, koji je nakon iskazivanja elje za predstavljanjem BiH na seniorskom nivou u nekoliko dana promijenio stav i debitirao za [vicarsku protiv Tunisa. Izetov mla i brat, Sead, koji je ~lan Arsenala, jedini je od pozvanih stigao u Ljubljanu, i odu- {evljen atmosferom unutar i oko reprezentacije zvani~no je saop{tio svoju odluku da }e ubudu}e nastupati za BiH. ^estitamo mla- em Hajrovi}u na odluci i elimo mu da u reprezentativnoj karijeri postigne vi{e uspjeha nego njegov stariji brat. Nadamo se da }emo ga za ne{to vi{e od godinu dana, zajedno sa ostatkom plavo- ute armije, gledati na najljep{im brazilskim stadionima.
Prenosimo: Tekst Edina D eke sa njegove Facebook stranice: Za{to volim Bosnu i Hercegovinu? Edin D eko na svojoj je Facebook stranici objavio tekst o tome za{to voli svoju domovinu koji je brzo pokupio simpatije u Bosni i Hercegovini, ali i {ire. Napada~ Manchester Cityja, godinama je igrao u njema~koj Bundesligi, a ranije i u ^e{koj. Kao mlad je napustio BiH, ali isti~e kako nigdje nije sretniji nego u svom Sarajevu. Tekst prenosimo u integralnom obliku Kako odgovoriti na pitanje za{to volim BiH? Najbolje bi bilo odgovoriti protupitanjem, a koga drugog da volim, ili mo`da kazati kako svoju zemlju ne mo`e{ ne voljeti? Mogu biti daleko, mogu ne do}i mjesecima, ali samo jedno mi je svo vrijeme na umu - moja domovina, moje Sarajevo, moja Bosna i Hercegovina. Nigdje nisam sretniji nego u svojoj zemlji, koja je, istina puna problema, puna nepravde, puna nesloge, ali to je moja jedina domovina. Mnogi tvrde kako u BiH malo toga {tima, kako se mora oti}i da bi se uspjelo, kako u ovoj zemlji nema mjesta i napretka za mlade. Mo`da je to i istina, ali jedno je sigurno, ljubav prema BiH ne prestaje nikada. Ni kad si hiljadama kilometara daleko, ni na drugom kontinentu, ni zbog drugih ljudi. Ve} dugo nisam stanovnik BiH. @ivio sam u ^e{koj, Njema- ~koj i sada u Engleskoj. Sve ure ene zemlje, ne mo e bolje i lijepo mi je. Ne alim se, ali u tim zemljama radim, a u BiH u ivam. Ne postoji ni{ta ljep{e nego kada do em u Sarajevo, a do~ekaju me osmijesi meni dragih ljudi. Do~eka me snijeg, do~eka me sunce, do~eka me ki{a. Imam osje}aj da je sve u BiH ljep{e, da sunce ja~e sija, da je snijeg bjelji, da je ki{a manje mokra, da su ljudi, uprkos svim problemima koji ih ti{te, sretni. Nigdje u svijetu nisam vidio da se ljudi vi- {e raduju nego u BiH. Ro en sam ovdje i kakva god Bosna bila ja je volim. Sretan sam u njoj. Ne stidim je se. Stidim se onih ljudi koji su ro eni u BiH, a ne do ivljavaju ovu zemlju svojom domovinom. Ja svoju ljubav prema BiH ne mogu objasniti, ne postoje rije~i dovoljno dobre da opi{em osje}aje, ali svi oni koji se osje}aju kao i ja znaju o ~emu govorim. Nemam ni potrebe da obja{njavam za{to ja volim Bosnu i Hercegovinu. Volim je. Kako je ne bih volio. Dok ovo pi{em osje}am se kao u {kolskoj klupi dok pi{em pismeni sastav, nadaju}i se petici. Vratio sam se u djetinjstvo, u kojem sam sebe gradio kao li~nost. Vratio sam se na igrali{ta u mom Sarajevu, sjetio se lica svojih prijatelja, s kojima sam i dan danas u kontaktu. Sjetio sam se svakog {uta na gol, dok sam tr~karao po betonskom igrali{tu, dok sam gutao {ljaku na Grbavici. I svi ti osje}aji u meni izazivaju ponos, sre}u, ushi}enje. Iako su se u to vrijeme neke stvari ~inile nemogu}im i tako dalekim, sada kada se sjetim svega toga, znam da sam to mogao do ivjeti samo u BiH. Kada god imam priliku da do em u Bosnu i Hercegovinu, ja }u je iskoristiti, jer ja sam ponosan na svoju zemlju, na svoje sugra ane, na svoje prijatelje, koji se, svako na svoj na~in bori za svoje mjesto pod suncem. A sunce u BiH je najsjajnije, i ljudi u BiH se najljep{e i najiskrenije smje{e. Eto, zato volim BiH. Ne zato {to je ure ena, ne zato {to se politi~ari ne mogu dogovoriti oko nebitnih stvari, a da ne pominjem bitne, ne zato {to je evropska..., ve} zato {to je moja i svih nas. Zato {to je posebna i zato {to je ne bih mijenjao ni za jednu drugu na svijetu. Kao {to Mak Dizdar napisa jednom: Bosna, da prosti{, jedna zemlja imade i posna i bosa, da prosti{, i hladna i gladna, i k tomu jo{, da prosti{, prkosna od sna. Moju zemlju bi izdvojio po ljudima koji ive u njoj, a koji su tako snala ljivi i pametni. Svi oni koji dobiju priliku da poka u {ta znaju, uspiju. BiH je zemlja inteligentnih, duhovitih, obrazovanih, pametnih i lijepih ljudi. BiH je zemlja koja u sebi nosi onaj stari vic, gdje su ljudi stvoreni za {alu, a opet zemlja u kojoj su svi nau~ili raditi i ne boje se toga. BiH je zemlja koja svakim danom sve vi{e raste, kako na sportskom planu, tako i u drugim granama. Ipak, mislim da se gra ani na{e zemlje moraju ponositi na{im sportskim uspjesima. Nemamo svjetske prvake poput Hrvatske, Srbije ili drugih zemalja iz regiona, ali imamo veliko srce i elju da na- {em narodu donesemo radost, a oni to znaju cijeniti. Sama ~injenica da sam ro en u BiH me ~ini ponosnim. Kao {to sam ve} i napisao. Ne mogu opisati osje}aj kada kro~im na tlo BiH. Razdragan sam, sretan sam kao malo dijete. A ponosnim me ~ine svi ljudi koji vole svoju zemlju, ponosan sam na sve one koji se ne boje priznati {ta im zna~i BiH. Mo da }e vam se odgovor ~initi prejednostavnim, ali on je jedini iskren i istinit. Nedostaje mi bukvalno SVE. Ni manje, ni vi{e, nego SVE. Ako eli{ da u iva{, da spozna{ kako se voli jedna zemlja, onda do i u BiH. Imamo najljep{e ene na svijetu, najljep{e planine, najljep{e i najbolje derneke. Znamo se veseliti, znamo se zezati na na{ ra~un, znamo se smijati, znamo voljeti, znamo ljubiti, a uz to, svi }e te do~ekati nasmijani i srda~ni. Ako eli{ da vidi{ {ta je gostoprimstvo, do i u BiH i budi svoj, jer }e{ tada postati na{. Ponosan sam na sve obi~ne ljude koji se trude i bore. Ponosan sam na navija~e koji do u na utakmicu iz dalekih krajeva svijeta samo da nas vide. Ponosan sam na sve na{e sportiste, pogotvo sjede}e odbojka{e, koji su pokazali da ivot za njih nije stao i koji su dali nadu svim ostalima. Ponosan sam na Teletovi}a, ]ati}a, Mujd u, na Pjani}a, na Spahi}a, na Luli}a, Begovi}a, Barbareza, Boli}a, Misimovi}a, ponosan na Delali}a, Hrustemovi}a, Aliba{i}a, ponosan na Bosnu, ponosan na Igokeu, Izvi a~, ponosan na sve ljude oko sebe. Ponosan na svoje roditelje, koji su smogli snage da me izvedu na pravi put. U BiH mo e i mora biti bolje. U su{tini, kroz godine se malo toga mijenja, na bolje ili na gore. Ja se li~no nadam da }e biti manje nezaposlenosti, manje sva a, da }e BiH biti sigurnija za ivot, da }e biti manje udesa i ubistava, a jo{ vi{e ljubavi, sre}e i zadovoljstva. Sa sportskog aspekta i svog li~nog, volio bih sa svojom zemljom nastupati u budu}nosti na nekom velikom takmi~enju. Za mene bi to bila kruna karijere. Za Ponosni na domovinu Va{ Edin D eko MART 2013 I BH GLAS I 19
KULTURA Berlinare: Veliki uspjeh bh. kinematografije Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda Filmski bh junaci na 63. Berlinareu su oskarovac Danis Tanovi} i glavni junak njegovog filma Nazif Muji} Pi{e: Idriz HOD@I] Danis Tanovi} s srebrenim medvjedom Na tek zavr{enom 63. films kom festivalu u Berlinu (Berlinare), u veoma jakoj konkurenciji, film Danisa Tanovi}a Epizoda u ivotu bera~a eljeza postigao je fenomenalan uspjeh. Poznati bh reditelj, oskarovac Danis Tanovi}, dobio je Srebrenog medvjeda, drugu nagradu ovog filmskog festivala koju dodjeljuje glavni iri Berlinarea. Isto tako, glavni junak Tanovi}evog filma, Nazif Muji}, koji u filmu glumi samog sebe, bez zavr{ene gluma~ke {kole i bez ikakvog gluma~kog iskustva, dobio je Srebrenog medvjeda kao najbolji glumac. Pored toga, Tanovi}u je pripalo i priznanje Ekumenskog irija koji mu je nagradu dodijelio jer je predstavio ljude koji su ~esto nevidljivi prikazav{i pri tome njihovo dostojanstvo, otpornost i volju za ivotom. Tanovi}u su se na bini prilikom preuzimanja nagrade pridru ili scenaristica Amra Bak{i}- ^amo i scenarist ^edomir Kolar. Tako je ova mala ali odabrana ekipa filmskih djelatnika i u Berlinu proslavila velike nagrade koje je dobio film baziran na istinitom doga aju i koji govori o otu- enju i diskriminaciji u savremenom bh dru{tvu. Bosanskohercegova~ka fi- Ekipa Tanovi}evog filma na Berlinareu lmska i {ira javnost s odu{evljenjem je primila vijest o nagradama koje su dobili reditelj Tanovi} i glumac Nazif Muji}, a najveselije je bilo u selu Poljice kod Lukavca i u Sarajevu. U selu Poljice, slavilo se cijelu no}. ^lanovi porodice i kom{ije Nazifa Muji}a s erupcijom odu{evljenja su proslavljali, s nestrpljenjem o~ekuju}i dolazak ku}i najboljeg glumca na 63. Berlinareu. Poljice kod Lukavca je selo u koje je nekoliko godina ranije stigao Zlatni medvjed Berlinarea, za film Grbavica redateljice Jasmile @bani}, koja je porijeklom iz ovog filmski najnagre enijeg sela u BiH, a Srebreni medvjed i za Nazifa Muji}a mo`da i u Evropi? U glavnom gradu BiH, u Meeting Pointu, okupilo se mnogo Tanovi}evih prijatelja i kolega, a me u njima i njegov otac Mevludin, te supruga Mejlis Izabel de Ruder, koji su s uzbu enjem i ponosom propratili dodjelu filmskih nagrada. Filmska bh umjetnost i njeni protagonisti i ovaj su se put pokazali kao svijetla ta~ka sumorne bh stvarnosti i zato sve ~estitke oskarovcu Danisu Tanovi}u, Nazifu Muji}u i cjelokupnoj filmskoj ekipi, koja je filmom Epizoda u ivotu bera~a eljeza osvjetlala obraz bh filmske produkcije na 63. Berlinareu, u Njema~koj, na{to svi Bosanci i Hercegovci mogu biti ponosni. Nove knjige: Roman S obje strane Drine, autora Vezuva Ba{i}a Ba{e Ovaj Ba{i}ev roman nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom Pi{e: Idriz HOD@I] Pred knji evnom i {irom javno{}u u Bosni i Hercegovini i Danskoj ovih dana na}i }e se najnoviji roman naslova S obje strane Drine, knji- evnika i novinara Vezuva Ba{i}a Ba{e. Ovaj neumorni pisac nastavlja svoja svjedo~anstva o tragici rata u Bosni i Hercegovini i stradanju nevinih ljudi, koji su kao izbjeglice na{li svoje mjesto pod suncem u zemlji Danskoj. Prema temi za ovaj roman mo emo re}i da je istovremeno i dru{tveni, i porodi~ni, i psiholo{ki i povijesno dokumentarni roman. Prema postojanju, mo emo re}i da je klasi~ni, moderni i savremeni, dok prema formi mo emo re}i da je: roman lika, jer strukturom romana 20 I BH GLAS I MART 2013 dominiraju povezani likovi ~lanovi jedne porodice; ro- m a n zbivanja, jer zbivanje ujedinjuje ono {to sâm roman obra uje; roman prostora, jer jer je u romanu bitna veza stvarni prostor obje obale rijeke Drine i sama granica izme- u hiljadugodi- {nje dr ave Bosne i Hercegovine i tada agresorske dr ave Srbije. Roman je ujedno i paralelni roman, jer se nekoliko pri~a nekoliko fabularnih nizova, razvija uporedo..., pi{e u svojoj recenziji knji- evnik Velid Bajramovi} iz Sarajeva. Uz sve navedeno, najnoviji Ba{i}ev roman sadr i autorove izuzetne lirske opise krajeva uz rijeku Drinu koji imaju svoj poseban miris,... svoj dah prirode, njen ustaljeni ritam i toplinu sunca koje ih grije i koje postaje glavnim sagovornikom zaljubljenom Senadu u djevojku Ai{u, o kojoj on ma{ta, sanja i razgovara o njoj sa Suncem, poput onog Alije Leptira, iz Legende o Ali-pa{i, sarajevskog hamala, zaljubljenog u prelijepu Almasu, zapisao je u svojoj recenziji autor ovih redaka. Ovim romanom knji evnik Vezuv Ba{i} Ba{o iskazao je svoju knji evnu zrelost i time jo{ jednom potvrdio da ima knji evni i spisateljski potencijal, energiju, hrabrost i umije}e, da sudbine bosanskohercegova~kih ljudi predstavlja u istinitom svjetlu i da budu}im generacijama ostavlja svoja svjedo~enja, da se zlo~ini i genocid nad Bo{njakinjama i Bo{njacima nikada ne zaborave. I ovaj, kao i prethodni romani knji evnika Vezuva Ba{i}a Ba{e, zbog svoje ja~ine, svjedo~anstva, Istine, originalnosti, mno{tva fakata isje~aka iz vremena, nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom, zaklju~io je u svojoj recenziji, knji evnik Velid Bajramovi}.
Historija i historijske li~nosti BiH (21): Mirza Deliba{i} i Ko{arka{ki klub Bosna Na krovu Evrope predvo eni elegantnim virtuozom sa loptom Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com Me u navija~ima na tri binama ve} je po~elo slavlje. U pojedinim trenucima ~ula se i pjesma Bosno moja, pa slobodno mogu da ka`em da je i njihova igra li~ila na jednu divnu bosansku sevdalinku. Ve} skoro ~etvrt vijeka ove rije~i komentatora Zorana Popovskog, izre~ene 5. aprila 1979. u francuskom Grenobleu, odzvanjaju ponosno u u{ima svih bh. poklonika igre pod obru~ima, ali i svih onih koji se ponose na{om domovinom. Pomenutog datuma je Ko{arka{ki klub Bosna postao prvak Evrope, savladav{i pred oko 15 000 gledalaca italijanski Emerson rezultatom 96-93. Time su postigli ne samo najve}i uspjeh u historiji kluba, nego su postali i prvi klub sa podru~ja biv{e Jugoslavije kome je uspjelo popeti se na krov Evrope. Ovom velikom momentu prethodio je dugogodi{nji rad i razvoj. Klub je osnovan 1951. u Sarajevu, a ~lanovi su uglavnom bili studenti Sarajevskog univerziteta. Prvih godina klub se takmi~io u gradskoj ligi, i trebalo je pro}i 21 sezona od osnivanja da KK Bosna izbori ulazak u Prvu jugoslovensku ligu. Tada je po~elo stvaranje {ampionske generacije pod dirigentskom palicom velikog ko{arka{kog stratega Bogdana Tanjevi}a. Govori se da su njegovi treninzi bili te i od mnogih utakmica. Ovako mukotrpan rad se isplatio, i 1978. Bosna je postala prvak Jugoslavije, {to je automatski zna~ilo ulazak u Kup {ampiona naredne sezone. Evropski put je zapo~et igranjem u uvodnoj grupi takmi~enja sa ekipama TJ Zbrojovka iz ^ehoslova~ke, Partizani iz Albanije i AEL iz Kipra. Sa 5 pobjeda i jednim porazom Bosna se plasirala u polufinalnu grupu gdje su ~ekali veliki protivnici: Maccabi, Real Madrid, Emerson, Joventut i Olympiakos. U ovoj fazi takmi~enja Studenti su Mirza Deliba{i} Kin e je u klupskoj i reprezentativnoj karijeri osvojio sve {to se osvojiti moglo ostvarili 7 velikih pobjeda i ubilje ili 3 poraza, {to je bilo dovoljno za zauzimanje drugog mjesta i rezerviranje karte za finalni me~ u Grenobleu. Emerson je tada bio petostruki prvak Evrope, a finale protiv Bosne im je bilo tre}e zaredom. Predvo eni legendarnim Meneginom i sjajnim Amerikancem Morseom va ili su za favorite, iako su u me- usobnim susretima u polufinalnoj fazi oba tima dobili utakmice na svom terenu. Studenti su u ovu utakmicu u{li sa velikim samopouzdanjem i odigrali su veoma hrabro i na visokom tehni~ko-takti~kom nivou, {to je na kraju rezultiralo najve}om pobjedom u historiji kluba. Ovu sjajnu pobjedni~ku generaciju sa~injavali su: Vu~evi}, \ogi}, Bena~ek, Bosio~i}, Izi}, Radovanovi}, Zrno, Varaji}, Deliba{i}, Bilalovi}, Had i} i Pe{i}. U finalnom susretu u Grenobleu fantasti~nu partiju pru io je @arko Varaji} sa postignitih 45 poena, dok je Mirza Deliba{i} ubacio 30. Pored ovog najve}eg KK Bosna je osvojila jo{ mnogo trofeja od kojih su najva niji: 3 titule prvaka Jugoslavije, 2 osvojena Kupa SFRJ, 4 titule prvaka BiH i 2 osvojena kupa BiH. Mirza Deliba{i} je bio najva- nija karika ekipe koja je osvojila Evropu. Ro en 9. januara 1954. u Tuzli, u Bosnu je stigao kao 18- godi{njak i tu postao legenda. Popularni Kin e je u klupskoj i reprezentativnoj karijeri osvojio sve {to se osvojiti moglo, urezuju}i u tom procesu svoje ime u srca svih ljubitelja ko{arke i ubiru}i mnogobrojna individualna priznanja. Za svojih 8 sezona u Bosni ostavio je neizbrisiv trag ~iji sjaj }e te{ko ikada biti nadja~an. Iz Bosne je 1980. oti{ao u madridski Real, i u samo dvije sezone HISTORIJA Ko{arka{ki klub Bosna (1951.) provedene u kraljevskom klubu lahko}om i elegancijom ko{arka- {kih pokreta dostigao je izuzetno veliki renome, tako da se i danas smatra jednim od najboljih igra~a koji su ikada nastupali za jedan od najve}ih svjetskih klubova. Upravo je u Realu i zavr{io igra~ku karijeru sa nepunih 30 godina, nakon {to je do ivio te i mo dani udar u augustu 1983. Osim titule prvaka Evrope sa Bosnom je 2 puta bio prvak Jugoslavije i osvojio jedan Kup SFRJ, sa Realom je osvojio jedno {pansko prvenstvo, a sa reprezentacijom Jugoslavije bio je olimpijski pobjednik, svjetski {ampion i 2 puta evropski prvak, a uz to jo{ ima i srebrnu olimpijsku medalju, bronzanu medalju sa SP-a i srebrnu i bronzanu medalju sa EP-a. Za ko{arka{ke zasluge primljen je u martu 2007. u ku}u slavnih Svjetske ko{arka{ke federacije, FIBA-e, ali ovaj veliki trenutak nije do ivio po{to je nakon te{ke bolesti preminuo 8. decembra 2001. u 47. godini ivota. Velika nagrada koju je do~ekao u ivotu bio je izbor za najboljeg sportistu BiH XX vijeka iz 2000. godine. Osta}e zauvijek upam}en kao virtuoz na ko{arka{kom terenu, ali i kao velika li~nost kojoj slava ni za pedalj nije pomjerila osnovne ljudske vrijednosti. Mirza, hvala ti, odjekuje pjesma pri svakom sje}anju na lik i djelo legendarnog Kin eta, a koju je otpjevao Stjepan Mirzin Grad veliki prijatelj u Blagaju Davorin kod Popovi}. Mostara MART 2013 I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA Njema~ka: Odr ani tradicionalni skokovi na sankama Na jugu Njema~ke, u selu Gaissach, odr ani su jo{ jedni tradicionalni skokovi na sankama. U skokovima koji se odr avaju jo{ od 1928. godine u~estvovalo je vi{e od 70 timova. Sve je po~elo kao opklada dvojice mje{tana navedenog sela na jugu Njema~ke. Staza za zalet prije samog skoka duga je oko 1.500 metara, a do sada najve}a zabilje ena du ina skoka sa sankama iznosi 25 metara. Procjenjuje se da je u ovaj dio Bavarske zbog sanka{kih skokova ove godine do{lo blizu 20.000 turista. [vedska: Takmi~enje u sjedenju na ledu [estoro ljudi je savladalo hladno}u i dosadu i odnijelo pobjedu na godi{njem takmi~enju u sjedenju na ledu, koje je VELIKA BRITANIJA 22 I BH GLAS I MART 2013 Sa samo tri godine postala ~lanica Mense Alice Amos, trogodi{nja djevoj~ica iz Guilforda u Engleskoj, je postala jedna od najmla ih ~lanova Mense, dru{tva koje okuplja nadprosje~no inteligentne ljude. Malena Alice je na IQ testu postigla rezultat od 162, {to je stavlja u rang sa nekim od najinteligentnijih ljudi na planeti. Pretpostavlja se da je IQ fizi~ara Stephena Hawkinga negdje izme u 160 i 165. Alice pored engleskog jezika ve} govori i ruski, voli da ~ita Ezopove basne, pjeva, ple{e i slika. Djevoj~ica po aha pred{kolsku ustanovu Rydeshill u Guilfordu, gdje prati napredne kurseve matematike i engleskog jezika i literature, prenosi Daily Mail. odr ano u sjevernoj [vedskoj. ^etiri mu{karca i dvije ene podijelili su nagradu od 20.000 kruna (2,320 eura) po{to su se tokom dva dana takmi~enja zadr ali na santama leda visokim oko 2,5 metra. Kako ka u u~esnici, najte i deo takimi~enja nije zima - koja je ovog vikenda i{la i ispod minus 28, ve} monotonija. Takmi~aru su, ipak, imali pravo na 10-ominutnu pauzu radi odlaska u toalet na svaka dva sata. Organizatorka Anika Anderson rekla je da se godi{nje takmi~enje odr ava decenijama, a da ga je u mjesto Vilhelmninu donio stanovnik koji je u~estvovao u sli~nom takmi~enju u Rusiji. Belgija: Nov~ana kazna za ga anje grudvama Vlasti u nekoliko oblasti Flandrije, flamanskog regiona Belgije, uvele su kaznu od 100 eura za ga anje grudvama snijega, javili su lokalni mediji. Lokalni novinari ismijali su ovu Osmislili oru je koje obilje ava kriminalce Jedna britanska kompanija je osmislila oru je koje ispaljuje malene kuglice punjene DNK uzorcima, proizvedenim u laboratoriji, koji na kriminalcima ostaju prisutni sedmicama i zahvaljuju}i kojim ih je jako lako identifikovati. Oru je je nazvano SelectaDNA sistem velike brzine, a ne nanosi fizi~ke povrede. Oru je je jako korisno u situacijama u kojima policija ima pote{ko}e sa hvatanjem meta na mjestu doga aja. Kako ka u iz kompanije, ova vrsta naoru anja ima domet od 30 do 40 metara. odluku lokalnih vlasti. Mediji navode da su se lokalne vlasti, zbog nesta- {ice novca usljed krize, okrenule snje nim olujama koje su pogodile Belgiju kao potencijalnom izvoru prihoda i da je to smije{no. Velika Britanija: Prona{ao izbljuvak kita vrijedan preko 100.000 eura! Ken Wilman je tokom svoje {etnje sa psom prona{ao ambru- izbljuvak ulje{ure koji vrijedi vi{e od 100.000 eura, javlja AP. Zbog vrlo jakog mirisa Wilman ga je ostavio na pla i, ali je po povratku doma na internetu provjerio {to je to prona{ao. Kada je vido slike, shvatio je da bi to mogla biti ambra koja se ve} tradicionalno koristi za proizvodnju parfema, za~ina i lijekova. ^im sam vidio slike, odmah NJEMA^KA sam se vratio na pla u, uzeo ga i donio ku}i, kazao je. Dodao je i da je tokom razgovora s nekim firmama u Evropi saznao da bi mu njegov pronalazak mogao donijeti i vi{e od 100.000 eura. Razlog velike vrijednosti je to {to je ta ljepljiva u~ izlo ena talasima, suncu i morskoj soli. Zbog svega toga, ona oksidira u kamen, objasnio je Dominic De Vetta, stru~njak za mirise. Italija: Bacili k}erkinog de~ka kroz prozor Otac, majka i brat jedne mlade Italijanke nisu mogli da podnesu da je na u u krevetu sa de~kom, pa su mladi}a bacili kroz prozor stana. Kako prenosi italijanski mediji, slu~aj se dogodio u Krotoneu, gradu na jugu Italije. Vrativ{i se ranije ku}i, Fran~esko Jorno (70), njegova supruga Elena (55) i sin Efraim (25) zatekli su djevojku u krevetu sa svojim de~kom. Mladi} je najprije dobio batine, a zatim ga je otac uz pomo} sina polugolog bacio kroz prozor stana na prvom spratu. Povrije eni mladi}, koji je pao sa visine od pet metara, uspio je da im pobjegne i ode do najbli e bolnice gdje su ljekari preuzeli brigu o njemu. Zadobio je frakture oba ru~na zgloba, vi{estruke kontuzije i ogrebotine, a izbijeno mu je i nekoliko zuba. Njegova djevojka je odmah pozvala policiju i prijavila svoje roditelje i brata. Otac i sin su uhap{eni i optu eni za poku{aj ubistva, dok se majka tereti za nano{enje te{kih tjelesnih povreda. Turska: Zapalio se motor na avionu Relativno kratak put od Izmira do Istanbula postao je no}na mora za 114 putnika kada se jedan od motora izne- ^ovjek postao vo a ~opora vukova Werner Freund, 79-godi{nji biv{i padobranac, vo a je ~opora od 29 vukova. On ve} 40 godina ivi me u vukovima u svom privatnom azilu u njema~kom gradu Merzig. Ova ~udesna stvorenja od kojih strah ima svaki ~ovjek, imaju podani~ki odnos prema Werneru, a kada nisu zauzeti hranom, vole da se igraju s njim. Ove predivne ivotinje su kao mladun~ad uzeta iz zoo-vrtova {irom svijeta i Werner ih je othranio na fla{icu, pi{e Daily Mail. nada zapalio nakon {to ga je pogodila munja. Da stvar bude gora, avion je ba{ u tom trenutku prolazio kroz prili~no neugodnu turbulenciju, prenosi Index. Me utim, to kao da nije posebno zasmetalo putnike koji su cijelu situaciju podnijeli iznena uju}e mirno. Nije bilo plakanja, urlika, niti prestra- {enih putnika koji uspani~eno predvi- aju kraj. Na svu sre}u, sistem za ga{enje nije o{te}en pa je pilot po ar dr ao pod kontrolom i sigurno spustio avion. Niko nije ozlije en. Azerbejd an: Platili kaznu sa 400 kilograma sitnine Aktivisti za demokratiju u Azerbejd anu platili su danas kaznu od 6.500 manata (8.000 dolara) sa 400 kilograma sitnog kovanog novca, koji su prikupili uz pomo} simpatizera. Kako prenosi AFP, ovim ironi~nim
@ena sa naj{irim kukovima na svijetu Tridesetdevetogodi{nja Amerikanka Mikel Ruffinelli se kao tinejd erka bavila sportom i nikada nije imala problema sa te inom. Me utim, kada je u 22. godini rodila prvo dijete shvatila je da su njeni bokovi po~eli da se {ire. Struk joj ima obim od jednog metra, a obim njenih kukova je najve}i na svijetu, skoro 2,5 metra. Ruffinelli ne namjerava smanjiti svoju tjelesnu te inu u budu}nosti, ali priznaje da joj njena veli~ina nekad stvara probleme. Kada putujem avionom moram kupiti dvije karte. To je veoma skupo. Kroz vrata moram prolaziti bo~no, kazala je Ruffinelli. gestom oni su eljeli da uka u na svoje protivljenje re imu predsjednika Ilhama Alijeva, kojeg optu uju za gu{enje slobode govora i hap{enje politi~kih protivnika. Aktivisti su kaznu, koja im je bila izre~ena zbog prisustva na protestu protiv u~estalih smrtnih slu~ajeva u azerbejd anskoj vojsci, odr anog 12. januara, platili sa preko 85.000 kovanica. Ovom kampanjom smo `eljeli da poka`emo dru{tvenu solidarnost i to smo i postigli, na hiljade ljudi je dalo svoj doprinos, kazala je Narmin Ragimova, jedan od organizatora akcije prikupljanja sitnine. Rusija: Tr~ao za vozom 7 km na minus 30 stepeni Jedan 42-godi{nji Rus tr~ao je sedam kilometara za vozom, po veoma niskoj temperaturi, a na sebi je imao samo majicu, trenerku i papu~e. ^ovjek je ispao iz voza na krajnjem istoku Rusije. On pri~a da je iza{ao iz vagona da bi zapalio cigaretu. Dok sam se vra}ao otvorio sam pogre{na vrata. Na{ao sam se u mraku na {inama, usred {ume, ka`e on. On je potom sedam kilometara tr~ao za vozom, ali nije uspio da ga stigne. Na narednoj `eljezni~koj stanici pru`ena mu je pomo}. Pokrenuta je istraga i policija poku{ava da utvrdi da li je u pitanju nesre}an slu~aj ili je neko od slu`benika zaboravio da zaklju~a vrata voza, prenose agencije. Bizarna seoska olimpijada SAD INDIJA U Indiji su nedavno po~ele Seoske igre prepune bizarnih sportskih disciplina. Na igrama se mo e vidjeti sve, od akrobacija sa konjima do dizanja cigli zubima. Me u takmi~arskim kategorijama su i nosanje bicikala u zubima, povla~enje vozila uz pomo} kose i vo nja poljoprivrednih ma{ina preko nogu takmi~ara, a tako er postoje i discipline za kamile, pse i druge ivotinje. Na festivalu ove godine u~estvuje vi{e od 4.000 takmi~ara. Ovaj festival, koji je postao va an dio kulture regije Punjab, svake godine posjeti vi{e od milion ljudi. Kina: Starica ustala iz kov~ega na sopstvenoj sahrani! Peng Siuhua (101) vratila se iz mrtvih na dan sopstvenog pogreba i {okirala svoje k}erke i sve ostale stanovnike mjesta [en{uidong u Kini. Tijelo starice su prona{le njene k}erke, nije disala i nije imala puls. Vjerovale su da je njihova majka umrla. Tugovale su i pozvale rodbinu i prijatelje da prisustvuju sahrani narednog dana, prenose tamo{nji mediji. Nakon {to su mje{tani o~istili tijelo, prije nego su ga polo ili u kov~eg, stogodi{njakinja je otvorila o~i, nasmije{ila se i pozdravila sve prisutne. Nakon {to je Peng Siuhua o ivjela, i nakon prvobitnog {oka, mje{tani su se brzo sna{li i priredili su gozbu od hrane pripremljene za njen pogreb. Panama: Progutala 31.200 dolara Policija na me unarodnom aerodromu u Panami uhapsila je jednu enu iz Gvatemale koja je poku{ala da u e u zemlju kriju}i u stomaku 31.200 dolara, saop{tila je policija Paname. @ena, stara 44 godine ~iji identitet nije objavljen, uhap{ena je nakon {to ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA PANAMA Ribari nisu imali previ{e sre}e u lovu na golemog crnog marlina u blizini Paname. Umjesto da oni obuzdaju ribu, ona je potopila brod, a sve je to prikazano u nizu fotografija objavljenih na Facebooku. Na njima se vidi kako marlin iska~e iz okeana i prevr}e brod. On je na kraju potonuo na dno, a riba nije uhva}ena. Niko nije nastradao, a svi su na sigurno stigli uz pomo} posade i broda s kojeg su fotografije snimljene. Brod nespretnog kapetana na kraju je potonuo na dno, a riba nije uhva}ena. ju je policija zbog sumnjivog pona- {anja poslala na rendgensko snimanje. Najmanje 39 razli~itih paketi}a sa novcem prona eno je u njenom stomaku, a policija navodi da je rije~ o sumi od 31.200 dolara. O~ekuje se da }e paketi}e, koji su joj preostali u stomaku, uhap{ena ena izbaciti u bolnici u prijestonici Paname, nakon ~ega }e vlasti mo}i da odrede koliko je ta~no novca nelegalno poku{ala da unese u zemlju. SAD: Mladi par ivi u ku}i sa 40 svinja! Jedna ena u SAD-u ivi u svojoj ku}i sa 40 svinja. Ona isti~e da se o njima brine kao o svojoj djeci, i da nema namjere da prestane da ih ~uva kao ku}ne ljubimce. Florence Gruber ivi u ku}i u Vermontu sa oko 40 svinja. Ovih dana lokalne vlasti naredile su joj da iz svoje ku}e izbaci njene ljubimce do 22. januara ove godine. Inspektori isti~u da rade po prijavi kom{ija koje se ale na smrad. Ova ena sla e se da ima previ{e svinja i da }e neke pokloniti, ali svakako ne eli da se rije{i svih svojih ljubimaca. Australija: Sud presudio u korist koze Australijski sud oslobodio je jednu kozu optu be za vandalizam, zbog toga {to je pojela cvije}e sa jedne aleje u centru Sidneja. Koza po imenu Gary ~ekala je ispred sudnice dok se njen vlasnik James Dezarnaulds alio na kaznu od 440 australijskih dolara, koju mu je policija izdala u augustu pro{le godine, nakon {to je uhvatila njegovu mezimicu kako brsti cvije}e ispred Muzeja savremene umjetnosti. Kako prenosi australijska agencija AAP, sud je ustanovio da Dezarnaulds, poznat i pod umjetni~kim imenom Jimbo Bazoobi, nije Golema riba prevrnula ribarski brod poveo svoju kozu sa namjerom da se vandalski pona{a prema vegetaciji. Novi Zeland: Papagaj kriminalac plja~ka turiste Jedan britanski turista je do suza nasmijao policijsku patrolu nakon {to je na Novom Zelandu prijavio plja~ku koju je izvr{io papagaj! Turista Peter Lich je bio na odmoru na Novom Zelandu, a kada je za trenutak napustio svoju kampersku prikolicu kako bi fotografisao prirodne ljepote u okolini, u nju je uletio papagaj koji je sa komandne table vozila zgrabio oko 600 funti i odletio. Da po Pitera Li~a stvar bude jo{ gora, ispostavilo se da su to bile skoro sve pare koje je imao kod sebe, jer mu je u d epu ostalo svega 20 funti. Cio slu~aj je prijavio policiji, ali su {anse da do e do svog novca jako male. MART 2013 I BH GLAS I 23
ZABAVA HUMOR [UTNJA Unuk tra i od djeda pare: - Djede, daj mi 500 maraka - Kako da ti dam kada nemam? - Znam da ima{ vidio sam ju~er u tvom nov~aniku. - E, to ti nedam jer ho}u da ih stavim na {tednu knji- icu. - Bolje je da to meni da{ jer onda ne}u re}i babi da si na Fejsbuku u rubriku status napisao: Udovac. POZIV U POMO] U policijskoj stanici zvoni telefon: - U pomo}! U ku}u je provalila ma~ka! - To nije razlog da zovete u pomo}. - Kako nije? - Ma~ka je doma}a ivotinja. A ko zove? - Papagaj. DVOGODI[NJA OVCA Do{la plavu{a na selo pa sretne ~obana koji ~uva ovce: - Koliko ova ovca ima godina? - Dvije! - A kako znate da ima ba{ toliko? - Znam po rogovima. - Vidi stvarno, ima dva roga. AFORIZMI Briga o funkcionisanju dr ave je razbibriga najvi{ih politi~ara. Mi smo ve} osvojili kosmos, nebeskom inflacijom, astronomskim cijenama i politi~arima u oblacima Politi~ar koji stavlja po{tenje iznad svega, od svega ne}e imati ni{ta. Politi~ki otpad se reciklira svake ~etvrte godine. Napredniji smo od Amerikanaca. Oni tek planiraju let na Mars, a mi smo s Marsa odavno pali. I bogatstvo i siroma- 24 I BH GLAS I MART 2013 KOD DOKTORA Nakon du eg vremena do{ao pacijent doktoru: - Pa dobro ~ovje~e gdje si bio ovoliko dugo? - Kako to mislite? - Pa nisi mi dolazio u ordinaciju ve} nekoliko mjeseci. - A to! E pa doktore bio sam malo du e vrijeme bolestan. BOSANSKA ANESTEZIJA Le i ~ovjek na operacionom stolu, a hirurg ga pita: - Ho}ete li anesteziju koju pla}a Socijalno osiguranje ili }e{ onu {to }e{ ti platiti? - Nemam para. Deder onu {to pla}a Socijalno. - Dobro! Nina nana, moje zlato spava! KRATKA POSJETA Do{la punica k}erki i zetu u goste. Kod ku}e zate~e zeta. - Kako si zete? - Do sada sam bio dobro. Otkud Vi? - Eto ja do{la kod vas u goste. - Neka ste, a koliko dugo }ete ostati? - Sve dok Vam ne dosadim. - A {to tako kratko? {tvo se oplo uju. Prvo ra a novac, a drugo djecu. I temelji i graditelji su udareni. Prvi lo{e drugi dobro. Vlast me nije uop{te promijenila. I dalje elim da je se do~epam. Datum izbora je dan kada vi odlu~ujete o svojoj sudbini. Svim ostalim danima odlu~uju drugi. Punima kao brod ne tonu la e. Raskrstili smo sa mra~nim ideologijama. Sve su ugledale svjetlost dana. Jovo Nikoli} (preuzeto sa interneta) SKANDINAVKA BH GLAS BR. 33 KLASIČNA MUZIKA ILI UMJETNOST POKRET ENGLESKIH RADNIKA POČETKOM XIX VIJEKA VRSTA LJEKOVITE BILJKE, SASA (Mn.) PRIPADNIK VITEŠ. REDA KRIŽARSKE VOJSKE (Lat.) SOLO VRSTA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE (Mn.) GRAM L. Z. VRSTA POSLASTICE (Franc.) NEUTRON AMERIČKA MANEKEN- KA, ERIN PASTA ZA OBUĆU Anagram: MILINA VRSTA TEBLETA ZA SRCE FRANC. SORTA BIJELOG GROŽĐA ONAJ KOJI RANI, RANO- RANILAC SAKRITI, ZATAJITI VRSTA RUDE, SILIKAT KALCIJA I TITANA MLADI POLJ. REŽISER,JAN Anagram: LAKAT EROTIČAR FILM BATE ČENGIĆA IZ 1990.G. NAPRAV- LJENE OD LANA IZRAELSKO NASELJE NA ZAP. OBALI NAGOMILATI ADEMIROVA IMENJA- KINJA IRSKI OTOK Anagram: RANA NAPAD (Fr.) NAUKA O POSTOJANJU POJEDINIH BOLESTI (Gr.) TIJELO KOJE NE SPROVODI STRUJU (It.) ISTA SLOVA ŽENSKO IME, NIKOLINA, NIKOL VRSTA PTICE PJEVAČICE ITALIJA BILJEŠKA, NAPOMENA (Lat. mn.) DRŽAVLJANI AMERIKE PRIPOVJE- TKA (Franc.) Anagram: TRICE RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: GLASOVI, LALOPAT, KAMILARI, DIGITAR, INADITI, JATACI, MATORA, S, TORI, EJ, OR, ZIKE, R, VIRAN, GARITI, ZALAGA^, AZOTARA, LEVITIN, ITISONI, VETERAN
FARUKS TRANSPORT RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu Svendborg 09,00 Nakskov 12,00-13,00 Maribo 14,00-14,30 Sakskøbing 15,00 Nykøbing 16,00-17,00 Stege 18,00 Næstved 19,00 Brøndby Strand 09,00-10,30 Hedehuse 11,00 BKC København 12,00-16,00 Nivå 19,00 Slagelse 10,00-11,00 Nyborg 12,00-13,00 Odense 14,00-16,00 Ejby 17,00 Kolding 18,00-19,00 Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle 09,00 Brande 11,00 Horsens 13,00-14,00 Silkeborg 15,00-15,30 Langå 16,30 Randers 17,00-18,00 Grenå 19,00 Hobrå 09,30 Hadsund 10,30 Støvring 11,30 Frederikshavn 13,00-14,00 Ostevro 14,30 Ålborg 15,30-16,00 Viborg 18,00 Skive 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Thisted 09,00 Bested 10,00 Nørre Nisum 11,00 Ringkøbing 13,00-14,00 Herning 16,00 Sdr. Felding 17,00 Varde 18,00 Esbjerg 19,00-20,00 Haderslev 08,00 Abenraa 09,00 Sønderborg 10,00-11,00 Tønder 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej 38 6000 Kolding Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala vozimo besplatno! Kontakt telefoni: 26991626 60765140 / 60800141 MART 2013 I BH GLAS I 25
26 I BH GLAS I MART 2013
MART 2013 I BH GLAS I 27
28 I BH GLAS I MART 2013