Istražimo Europu! Europska unija

Istražimo Europu! Europska unija

Ova knjižica Istražimo Europu! i prateći priručnik za učitelje dostupni su na: http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htm http://bookshop.europa.eu Europska komisija Opća uprava za komunikaciju Publikacije 1049 Bruxelles BELGIJA Rukopis ažuriran u svibnju 2014. Ilustracije: Birte Cordes i Ronald Köhler Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2014. ISBN 978-92-79-38220-8 doi:10.2775/75217 44 str. (21 29,7 cm) + knjižica na preklapanje (10,5 14,8 cm) Europska unija, 2014. Umnožavanje je dopušteno. Printed in Belgium Tiskano na bijelom papiru bez klora

Istražimo Europu! Pozdrav! Dobrodošli u Europu! Dolazimo iz različitih država i govorimo različite jezike, ali ovaj je kontinent naš zajednički dom. Dođite, istražimo Europu zajedno! To će biti avanturističko putovanje kroz vrijeme i prostor na kojem ćete otkriti i saznati mnogo zanimljivih stvari. Tijekom putovanja riješite testove i provjerite koliko ste naučili. Posjetite naše internetske stranice http://europa.eu/kids-corner, gdje se nalazi igra Istražimo Europu! i mnogi drugi kvizovi i igre o Europi. U školi istražujte dalje! Zamolite vašeg učitelja ili učiteljicu da vam ispriča više o svakoj temi u ovoj knjižici. Zatim dodatno istražujte u školskoj knjižnici ili na internetu. Možete čak napisati vlastitu knjižicu o tome što ste otkrili. Spremni? Krenimo! 1

Što se nalazi u ovoj knjižici? Stranica Otkrijte svoj kontinent 3 Putovanje kroz Europu 6 Jezici u Europi 8 Klima i priroda 10 Poljoprivreda 13 More 15 Putovanje kroz vrijeme 19 Četrdeset poznatih Europljana knjižica na preklapanje Priča o Europskoj uniji 30 Čime se bavi EU? 34 EU i njegovi susjedi zemljopisna karta 37 Države članice Europske unije 38 Istražimo Europu! Kviz 39 Kako EU donosi odluke? 40 Sutra i daljnja budućnost 42 Korisne poveznice za vas i vaše učitelje 44 2

Otkrijte svoj kontinent Europa je jedan od sedam svjetskih kontinenata. Ostali su Afrika, Sjeverna i Južna Amerika, Antartika, Azija i Australija/Oceanija. Europa se proteže sve od Arktika na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu, i od Atlantskog oceana na zapadu do Uralskih planina (u Rusiji) na istoku. Ima mnoge rijeke, jezera i planinske lance, a nazivi nekih od najvećih među njima navode se na zemljopisnoj karti na stranici 4. Michael/Pixelio Planina Elbrus, najviša planina u Europi. Najviša planina u Europi je planina Elbrus u Kavkaskim planinama, na granici između Rusije i Gruzije. Njezin najviši vrh je 5 642 metra iznad razine mora. Najviša planina u zapadnoj Europi je Mont Blanc u Alpama, na granici između Francuske i Italije. Njezin vrh je 4 800 metara iznad razine mora. U Alpama je i Ženevsko jezero najveće slatkovodno jezero u zapadnoj Europi. Nalazi se između Francuske i Švicarske, a duboko je čak 310 metara i sadrži oko 89 bilijuna litara vode. Najveće jezero u središnjoj Europi je Blatno jezero (Balaton), u Mađarskoj. Ono je dugačko 77 kilometara (km) i pokriva područje od oko 600 kvadratnih kilometara (km 2 ). Sjeverna Europa ima još veća jezera, među kojima su jezero Saimaa u Finskoj (1 147 km 2 ) i jezero Vänern u Švedskoj (više od 5 500 km 2 ). Najveće jezero u cijeloj Europi je jezero Ladoga. Smješteno je u sjeverozapadnoj Rusiji i po veličini je 14. najveće jezero na svijetu. Njegova površina pokriva područje od 17 700 km 2. Pixelio Ženevsko jezero u Alpama. Kratos May/Flickr Jezero Saimaa u Finskoj. 3

Europski kontinent N o r v e š k o m o r e Skandinavsko gorje Uralske planine Jezero Onega Jezero Vänern Jezero Saimaa Jezero Ladoga S j e v e r n o m o r e B a lt i č k o m o r e Zapadna Dvina Elba Visla A t l a n t s k i o c e a n Engleski kanal Loire Pirineji Ženevsko jezero Rajna Alpe Mont Blanc 4 808m Dunav Blatno jezero (Balaton) Dnjepar C r n o m o r e Volga Elbrus 5 642m Kavkaske planine Tajo S r e d o z e m n o m o r e 4

Delta Dunava, Rumunjska. Pixelio Jedna od najduljih europskih rijeka je Dunav. Dunav izvire u njemačkom Schwarzwaldu i teče prema istoku kroz Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Moldovu i Ukrajinu do Rumunjske, gdje oblikuje deltu na obali Crnog mora. Ukupno je dugačak oko 2 850 km. Dolina rijeke Loire poznata je po svojim predivnim dvorcima. Među ostalim velikim rijekama su Rajna (dugačka oko 1 320 km), Elba (oko 1 170 km) te Loire i Visla (obje dulje od 1 000 km). Možete li ih pronaći na karti? Flickr Velike su rijeke vrlo korisne za prijevoz robe. Svakovrsna roba utovaruje se na riječne tegljače, koji je prevoze nizvodno i uzvodno, između europskih morskih luka i gradova u unutrašnjosti kontinenta. Riječni tegljač putuje uzvodno po Rajni. Fridmar Damn/Corbis 5

Putovanje kroz Europu Jeste li znali da je željeznica izumljena u Europi? George Stephenson je 1825. u Engleskoj predstavio prvi putnički vlak. Njegova poznata lokomotiva zvala se Raketa i postizala je brzine veće od 40 kilometara na sat (km/h), što je za tadašnje vrijeme bila velika brzina. Stephensonova Raketa. Istock Današnji se europski brzi vlakovi jako razlikuju od tih prvih parnih lokomotiva. Vrlo su udobni i voze pri brzinama do 330 km/h po posebno izgrađenim tračnicama. Stalno se grade nove pruge kako bi ljudi mogli brzo putovati između velikih europskih gradova. Ceste i željeznice ponekad moraju prelaziti planinske lance, široke rijeke, ili čak more. Inženjeri su zbog toga izgradili neke vrlo dugačke mostove i tunele. Najdulji cestovni tunel u Europi je tunel Laerdal u Norveškoj, između Bergena i Osla. Dugačak je više od 24 km, a otvoren je 2000. godine. Eurotunel je najdulji željeznički tunel u Europi, dugačak više od 50 km. Njime pod morem voze brzi vlakovi Eurostar između Calaisa u Francuskoj i Folkestonea u Engleskoj. Folkestone Calais Folkestone Vlakovi Eurostar na postaji St Pancras (London). Calais Colin Garratt/Corbis 6

Najviši most na svijetu (visok 245 metara) je vijadukt Millau u Francuskoj, koji je otvoren za promet 2004. Dva najdulja mosta u Europi su most Oresund za cestovni i željeznički promet (dugačak 16 km) između Danske i Švedske te most Vasco de Gama za cestovni promet (dugačak više od 17 km), koji ide preko rijeke Tajo u Portugalu. Most Vasco de Gama nazvan je prema poznatom istraživaču, a o njemu možete pročitati u poglavlju Putovanje kroz vrijeme. Jean-Pierre Lescourret/Corbis Najviši most na svijetu, vijadukt Millau (Francuska). Najbrži putnički zrakoplov, Concorde. Najveći putnički zrakoplov na svijetu, Airbus A380. Ljudi putuju po Europi i zrakoplovom jer je zračni prijevoz brz. Neki od najboljih svjetskih zrakoplova grade se u Europi, na primjer Airbus. Različite europske zemlje proizvode različite dijelove za Airbus, a zatim tim inženjera sastavlja cijeli zrakoplov. Najbrži putnički zrakoplov, Concorde, dizajnirao je tim francuskih i britanskih inženjera. Concorde je mogao letjeti brzinom od 2 160 km/h dva puta brže od brzine zvuka i prijeći Atlantik za manje od tri sata! (Većini zrakoplova treba oko osam sati.) Concorde je posljednji put letio 2003. Još su brže od svih zrakoplova svemirske rakete, kao što je Ariane zajednički projekt nekoliko europskih zemalja. U raketi Ariane ne putuju ljudi: ona se upotrebljava za lansiranje satelita koji su potrebni za televizijske mreže i mreže mobilnih telefona, za znanstveno istraživanje itd. Mnogi svjetski sateliti sada se lansiraju uporabom europskih raketa. Uspjeh Concorda, Airbusa i Ariane pokazuje što se može postići kada europske zemlje surađuju. 7

Jezici u Europi Maize Ljudi u Europi govore mnoge različite jezike. Većina tih jezika pripada trima velikim jezičnim skupinama ili porodicama : germanskoj, slavenskoj i romanskoj. Jezici u svakoj skupini imaju sličnosti jer su potekli od zajedničkog prajezika. Na primjer, romanski su jezici potekli od latinskog jezika kojim su govorili Rimljani. Evo kako se kaže dobro jutro ili dobar dan na samo nekoliko spomenutih jezika. Bread ψωμί Kruh Pain Brot Germanski danski nizozemski God morgen Goedemorgen Pain Pane engleski njemački Good morning Guten Morgen Pão švedski God morgon Brød Romanski Kruh ψωμί Ekmek francuski talijanski portugalski rumunjski španjolski Bonjour Buongiorno Bom dia Bună dimineaţa Buenos días Brood хляб Slavenski bugarski hrvatski češki poljski slovački slovenski Dobró útro Dobro jutro Dobré ráno Dzień dobry Dobré ráno Dobro jutro Brood Pain Brot 8

Chlieb Bröd U tim primjerima nije teško primijetiti sličnost unutar jezične porodice. Ali postoje i drugi europski jezici koji su manje srodni ili nisu uopće međusobno srodni. Pan Duona Il-ħobża Bread Ovako se kaže dobro jutro ili dobar dan na nekima od tih jezika. baskijski Egun on Arán baile Bread Brot Kenyér bretonski katalonski estonski finski galski (škotski) Demat Bon dia Tere hommikust Hyvää huomenta Madainn mhath grčki Kalimera Pâine mađarski irski Jó reggelt Dia dhuit latvijski Labrīt Brot Leipä Bröd litavski malteški velški Labas rytas L-Għodwa t-tajba Bore da Chléb Chleb Leib Na jeziku Roma, koji žive u mnogim dijelovima Europe, dobro jutro kaže se Lasho dyes. Učenje jezika može biti vrlo zabavno, a na kontinentu poput našeg, učiti jezik je važno. Mnogi od nas rado provode praznike u drugim europskim zemljama i tamo upoznaju ljude. To je dobra prilika za vježbanje izraza koje znamo na različitim jezicima. Zastave svih država članica EU-a nalaze se na stranici 38. 9

Klima i priroda i snježna sova dobro su prikrivene. Većina Europe ima umjerenu klimu ni previše vruću ni previše hladnu. Najhladnija su mjesta na dalekom sjeveru i u visokim planinama. Najtoplija su mjesta na dalekom jugu i jugoistoku. Arktička lisica Vrijeme je najtoplije i najsuše ljeti (približno od lipnja do rujna) i najhladnije zimi (približno od prosinca do ožujka). Europa je imala rekordno topla ljeta u 2006. i 2010. Je li to znak da se klima mijenja? Klimatska je promjena svjetski problem koji se može riješiti samo ako sve zemlje surađuju. Snalaženje tijekom zime Divlje životinje u hladnim područjima obično imaju debelo krzno ili perje da ih održava toplima, a kod nekih životinja ono je bijelo kako bi se prikrile u snijegu. Neke provedu zimu spavajući zimski san kako bi sačuvale energiju. To se naziva hibernacijom. Klaus Hackenberg/Corbis Europski smeđi medvjedi žive u planinama, gdje zimi spavaju zimski san. 10

Čak i plamenci na proljeće dolaze u Europu. Mnoge vrste ptica prehranjuju se insektima, malim vodenim stvorenjima ili drugom hranom koja se ne može lako pronaći tijekom hladnih zimskih mjeseci. Zbog toga na jesen lete na jug i ne vraćaju se do proljeća. Neke putuju tisućama kilometara, preko Sredozemnog mora i Saharske pustinje, kako bi prezimile u Africi. To sezonsko putovanje ptica selica naziva se migracijom. Uživanje u proljeću i ljetu Kada proljeće stigne u Europu (od ožujka do svibnja), vrijeme postane toplije. Snijeg i led se tope. Riblja mlađ i ličinke insekata roje se u potocima i jezercima. Ptice selice vraćaju se da bi savile gnijezda i podigle svoje obitelji. Cvijeće počinje cvasti, a pčele prenose cvjetnu pelud s jedne biljke na drugu. Na drveću probijaju mladi listovi koji upijaju sunčevu svjetlost i koriste se tom energijom da bi drvo naraslo. U brdskim područjima poljoprivrednici premještaju krave na livade u višim područjima, gdje sada raste puno svježe trave. Aleaimage Ljeto je lijepo na planinskim livadama. 11

Hladnokrvne životinje, kao što su gmazovi, također trebaju sunce da im osigura energiju. Ljeti, posebno u južnoj Europi, često ćete vidjeti guštere kako se izležavaju na suncu i čuti cvrčanje cvrčaka i skakavaca. Gušteri vole toplo vrijeme. Jesen: doba promjene I ose vole voće! U kasno ljeto i jesen dani postaju kraći, a noći hladnije. U to doba godine dozrijeva mnogo ukusnog voća i poljoprivrednici su zaposleni njihovim prikupljanjem. U jesen dozrijevaju i orašasti plodovi, koje prikupljaju vjeverice te stvaraju svoje zalihe za zimu. Peter Bohot/Pixelio Vjeverice spremaju orašaste plodove za zimu. U jesen mnogim stablima opada lišće jer više nema dovoljno sunčeve svjetlosti da bi lišće bilo korisno. Ono se postupno mijenja iz zelene boje u nijanse žute, crvene, zlatne i smeđe. Zatim opada, prekrivajući tlo bojama. Opalo lišće se raspada pri čemu obogaćuje tlo i osigurava hranu za buduće naraštaje biljnog života. Taj ciklus godišnjih doba i promjene koje sa sobom nosi čine europski krajolik onakvim kakav jest prekrasan i vrlo raznolik. Jesen prekriva šume bojama. 12 The irish image collection/corbis

Poljoprivreda U visokim planinama i na dalekom sjeveru Europe nemoguće je baviti se poljoprivredom jer je previše hladno za uzgajanje usjeva. Ali zimzeleno drveće, kao što su borovi i jele, može preživjeti hladne zime. Zato su najhladnija mjesta Europe prekrivena zimzelenim drvećem. Ljudi se koriste stablima iz tih šuma za izradu mnogih stvari od kuća i namještaja do papira i kartonske ambalaže. Dalje prema jugu većina zemlje je prikladna za poljoprivredu. Na njoj se proizvode raznoliki usjevi, kao što su pšenica, kukuruz, šećerna repa, krumpir i sve vrste voća i povrća. Tamo gdje ima mnogo sunčeve svjetlosti i skoro uopće nema mraza (na primjer blizu Sredozemlja), poljoprivrednici mogu uzgajati voće kao što su naranče i limuni, grožđe i masline. Masline sadrže ulje koje se može iscijediti iz ploda i upotrebljavati za pripremu hrane. Grožđe se cijedi za sok koji se može pretvoriti u vino. Europa je poznata po svojim dobrim vinima koja se prodaju u cijelom svijetu. Od ovog grožđa se radi crno vino. Mediteranski poljoprivrednici također uzgajaju mnogo drugog voća i povrća. Rajčice, na primjer, dobro uspijevaju na južnjačkom suncu. Ali povrće treba puno vode, tako da poljoprivrednici u vrućim suhim regijama često moraju navodnjavati usjeve. To znači da dovode vodu iz rijeka ili zemlje. Usjeve u suhim regijama treba navodnjavati. 13

Kokoši nesu jaja, koja sadrže mnogo bjelančevina i pomažu nam da ostanemo zdravi. Ovce pasu travu. Trava lako raste tamo gdje pada dovoljno kiše, čak i ako je tlo plitko i nije vrlo plodno. Mnogi europski poljoprivrednici uzgajaju životinje koje jedu travu, primjerice krave, ovce ili koze. One daju mlijeko, meso i druge korisne proizvode, kao što su vuna i koža. Mnogi poljoprivrednici uzgajaju svinje i kokoši. Te životinje mogu se uzgajati skoro posvuda jer ih se može držati na zatvorenom i može im se davati posebno pripremljena hrana. Kokoši daju ne samo meso već i jaja pa neka poljoprivredna gospodarstva proizvode na tisuće jaja svaki dan. Sylvain Saustier/Corbis Svinje se mogu držati u štali. Kolaž obrađenih polja u Europi. U Europi postoje mala seoska imanja, ali i vrlo velika poljoprivredna gospodarstva. Neka imaju velika polja na njima se usjevi lakše žanju pomoću velikih strojeva. Druga, na primjer u brdovitim područjima, imaju mala polja. Zidovi ili živice između polja pomažu da vjetar i kiša ne odnose zemlju, a mogu dobro poslužiti i zbog divljači. Mnogi ljudi iz grada provode vikende i praznike u europskim krajolicima, uživajući u krajobrazu, miru i tišini te svježem zraku. Svi mi trebamo doprinositi, koliko možemo, brizi za naš prirodni krajolik i njegovo očuvanje lijepim. U prirodi svi mogu uživati. 14

More Morski papagaj savija gnijezdo na stijenama i roni da bi ulovio ribu. Europa ima na tisuće kilometara obale koju je priroda oblikovala na različite načine. Postoje visoke kamene stijene i pješčane plaže ili šareni obluci koje je oblikovalo more dok je stoljećima udaralo u stijene. U Norveškoj su glečeri izdubli obalu u strme uske zaljeve zvane fjordovi. U nekim drugim zemljama more i vjetar nakupljaju pijesak u pješčane dine. Najviša je pješčana dina u Europi (visoka 117 metara) dina Pyla pokraj Arcachona u Francuskoj. Mnoge vrste riba i drugih životinja žive u moru oko europskih obala. One osiguravaju hranu za morske ptice i morske sisavce poput tuljana. Tamo gdje se rijeke ulijevaju u more, jata se ptica močvarica tijekom niskog vodostaja dolaze nahraniti stvorenjima koja žive u mulju. More je oblikovalo ove vapnenačke stijene. Glečer je izdubio ovaj fjord. Pixelio Brian Lawrence/ Van Parys Sredozemna medvjedica, jedna od najrjeđih životinja u Europi, živi u Sredozemnom moru. Pješćana dina Pyla, najviša u Europi. Doug Pearson/Corbis Jata ptica močvarica pronalaze hranu na riječnim ušćima. 15

Ljudi i more More je važno i za ljude. Mediteran je za Rimljane bio toliko važan da su ga zvali Mare nostrum: naše more. Europljani su stoljećima plovili svjetskim oceanima, otkrivali druge kontinente, istraživali ih, trgovali s njima i na njima se nastanjivali. U poglavlju Putovanje kroz vrijeme možete pronaći više o tim putovanjima velikih otkrića. Teretni brodovi iz cijelog svijeta dovoze svu vrstu robe (često zapakiranu u kontejnerima) u europske prometne luke. Ona se tu prekrcava na vlakove, kamione i teglenice. Zatim se brodovi natovaruju robom koja je ovdje proizvedena i koja se prodaje na drugim kontinentima. Scott Barrow/Corbis Kontejnerski brodovi prevoze robu u i iz Europe. Neki od najkvalitetnijih brodova sagrađeni su u Europi. Među njima je Queen Mary 2, jedan od najvećih putničkih linijskih brodova na svijetu. On je u siječnju 2004. prvi puta prešao Atlantik. 16 Jedan od najvećih putničkih brodova na svijetu, Queen Mary 2.

Nathalie Fobes/Corbis P. Dieudonne/R. Harding/Corbis Pixelio Ronjenje na Mediteranu. Europljani jedu razne vrste riba. Tuna je jedna od najvećih! Krmena kočarica privezana u luci Skye, Škotska. Europska odmarališta uz more divna su mjesta za odmor. Ondje možete uživati u svim vrstama vodenih sportova, od surfanja i vožnje čamcem do skijanja na vodi i ronjenja. Ili se možete samo odmarati sunčati na plaži i kupati u moru. Ribarstvo Ne treba vam uvijek brod da biste išli u ribolov! Ribarstvo je uvijek bilo važno za ljude u Europi. Cijeli su gradovi podignuti oko ribarskih luka i tisuće ljudi zarađuje za život loveći i prodajući ribu ili obavljajući poslove za ribare i njihove obitelji. Moderni ribarski brodovi, kao što su krmene kočarice, mogu uloviti veliku količinu ribe. Kako bi osigurale da u moru ostaje dovoljna količina ribe, europske su države dogovorile pravila o tome koliko se ribe može izloviti i koje se mreže za lov mogu upotrebljavati kako bi riblja mlađ mogla pobjeći. Drugi način osiguranja dovoljne količine ribe jest njezin uzgoj. Na obalama sjeverne Europe losos se uzgaja u velikim kavezima u moru. Školjke kao što su dagnje i kamenice mogu se uzgajati na isti način. Uzgoj lososa. 17

Zaštita europskih obala Europske obale i more važni su za biljni i životinjski svijet i ljude. Zbog toga se za njih moramo brinuti. Moramo ih zaštiti da ne postanu onečišćeni otpadom iz tvornica i gradova. Naftni tankeri ponekad doživljavaju nesreće pri čemu izlijevaju velike količine nafte u more. To može izrazito zagaditi plaže i ubiti na tisuće morskih ptica. Europske zemlje surađuju, pri čemu pokušavaju spriječiti da se takve stvari ponove i osigurati da obala ostane lijepa kako bi buduće generacije u njoj mogle uživati. 18

Putovanje kroz vrijeme Wikimedia Tijekom tisuća godina Europa se jako promijenila. To je nevjerojatna priča! Ali je dugačka, pa ćemo navesti samo neke od najbitnijih stvari. Kameno doba Pretpovijesne pećinske slike u špilji Lascaux, Francuska. Najstariji Europljani bili su lovci i sakupljači. Po zidovima nekih pećina izradili su predivne slike s prikazima lova. U konačnici su naučili obrađivati zemlju i počeli uzgajati životinje, saditi usjeve i živjeti u naseljima. Izrađivali su oružje i oruđe od kamena oštreći, na primjer, komadiće kremena. Oružje od kremena iz kamenog doba. Brončano i željezno doba učenje načina korištenja metalom Nekoliko tisuća godina prije Krista (pr. Kr.) ljudi su otkrili kako dobiti različite metale zagrijavajući različite vrste stijena u vrlo vrućoj vatri. Bronca (mješavina bakra i kositra) bila je dovoljno čvrsta za izradu oruđa i oružja. Zlato i srebro bili su mekani, ali vrlo lijepi te ih se moglo oblikovati u ukrase. Kasnije je otkriven još čvršći metal: željezo. Najbolja vrsta metala bio je čelik, koji je bio izrazito čvrst i nije se lako slamao pa su se od njega radili dobri mačevi. Ali izrada čelika bila je zahtjevna, pa su dobri mačevi bili rijetki i dragocjeni! Glava brončane sjekire. 19

Antička Grčka (otprilike od 2000. do 200. pr. Kr. pr. Kr. znači prije Krista) U Grčkoj prije 4 000 godina ljudi su počeli graditi gradove. U početku su njima vladali kraljevi. Kasnije, oko 500. pr. Kr. u gradu Ateni uvedena je demokracija, što znači vladavina naroda. (Umjesto da biraju kralja, građani Atene donosili su odluke glasovanjem.) Demokracija je važno europsko postignuće koje se proširilo u cijelom svijetu. Ova grčka vaza u crvenofiguralnom stilu datira iz oko 530. pr. Kr. Neke od drugih stvari koje su nam ostavili antički Grci uključuju: Marie-LanNguyen/Wikimedia Platon, jedan od najznačajnijih mislilaca svih vremena. > prekrasne priče o bogovima i herojima, ratovima i pustolovinama; > elegantne hramove, mramorne kipove i predivnu lončariju; > Olimpijske igre; > lijepo dizajnirana kazališta i poznate pisce čije se drame izvode još i danas; > učitelje, kao što su Sokrat i Platon, koji su ljude učili logičnom razmišljanju; > matematičare, kao što su Euklid i Pitagora, koji su izradili matematička pravila i obrasce; > znanstvenike, kao što su Aristotel (koji je proučavao biljke i životinje) i Eratosten (koji je dokazao da je zemlja okrugla i izračunao njezinu veličinu). 20

Rimsko Carstvo (otprilike od 500. pr. Kr. do 500. nakon Kr. nakon Kr. znači nakon Krista) Rim je u početku bio samo selo u Italiji. Ali Rimljani su bili jako dobro organizirani, njihova je vojska bila vrlo dobra u borbi pa su postupno osvajali svu zemlju oko Sredozemlja. U konačnici se Rimsko Carstvo protezalo sve od sjeverne Engleske do Saharske pustinje i od Atlantika do Azije. Ovo su neke od stvari koje su nam ostavili Rimljani: > kvalitetne, ravne ceste koje su povezivale sve dijelove Carstva; > predivne kuće s atrijima i podovima prekrivenim keramičkim mozaicima; > čvrste kamene mostove i akvadukte (za prijenos vode na udaljena mjesta); > zaobljene lukove koji su građevine činili stabilnima i dugotrajnima; > nove građevne materijale, kao što su cement i beton; > nova oružja, kao što je katapult; > poznate pisce, kao što su Ciceron i Vergilije; > rimski sustav prava, kojim se mnoge europske zemlje koriste još i danas. Alexander Barti/Pixelio Do danas očuvani rimski akvadukt: Pont du Gard u Francuskoj. Mozaici se izrađuju od sitnih komada kamena, emajla, stakla ili keramike i služe za ukrašavanje zgrada. 21

Srednji vijek (otprilike od 500. do 1500. nakon Kr.) Kada se Rimsko Carstvo raspalo, različite dijelove Europe preuzeli su različiti narodi. Na primjer Kelti Prije rimskog doba keltski su narodi živjeli u mnogim dijelovima Europe. Njihovi potomci danas žive uglavnom u Bretanji (Francuska), Cornwallu (Engleska), Galiciji (Španjolska), Irskoj, Škotskoj i Walesu. U tim su dijelovima Europe keltski jezici i kultura još uvijek prisutni. Germanski narodi Nisu svi smješteni u Njemačkoj: > Angli i Sasi preselili su se u Englesku i vladali njome do 1066. > Franci su osvojili veliki dio Europe, uključujući Francusku, otprilike između 500. i 800. nakon Krista. Njihov najpoznatiji kralj bio je Charlemagne. > Goti (Vizigoti i Ostrogoti) utemeljili su kraljevstva u Španjolskoj i Italiji. > Vikinzi su živjeli u Skandinaviji. U 800-im i 900- im godinama plovili su u druge zemlje, krali blago, trgovali i nastanjivali se tamo gdje su našli dobru zemlju za obrađivanje. Vikinzi su bili tako dobri moreplovci da su čak doplovili do Amerike (ali nisu nikome rekli!). Normandijci ili Sjevernjaci bili su Vikinzi koji su se nastanili u Francuskoj (u regiji koju zovemo Normandija), a zatim osvojili Englesku 1066. Poznata normandijska tapiserija prikazuje scene tog osvajanja. Čuva se u muzeju u gradu Bayeux. 22

SXC Slaveni su se nastanili u mnogim dijelovima istočne Europe i postali preci današnjih naroda koji govore slavenske jezike, uključujući Bjeloruse, Bugare, Čehe, Hrvate, Poljake, Ruse, Slovake, Slovence, Srbe i Ukrajince. Nakon što su se Mađari u 9. i 10. stoljeću nastanili u Karpatskom bazenu, u 1000. su godini osnovali Kraljevinu Mađarsku. Njihovi potomci danas žive u Mađarskoj i drugim susjednim zemljama. Tijekom srednjeg vijeka kraljevi i plemstvo u Europi često su se prepirali i vodili su mnoge ratove. (To je bilo doba kada su se vitezovi u oklopima borili na konjima.) Da bi se obranili od napada, kraljevi i plemstvo često su živjeli u velikim dvorcima s debelim kamenim zidovima. Neki su dvorci bili tako otporni da postoje i danas. Srednjovjekovni su se dvorci gradili za obranu od neprijatelja. Primjer gotičke arhitekture iz srednjeg vijeka. Ovo je vodoriga na Milanskoj katedrali. Kršćanstvo je postalo glavnom religijom u Europi tijekom srednjeg vijeka, a crkve su se gradile skoro posvuda. Neke su od njih vrlo dojmljive, posebno velike katedrale s visokim tornjevima i prozorima od raznobojno obojenog stakla. Dieter Scütz/Pixelio Redovnici su bili uključeni u poljoprivredu i pomogli su razvoju poljoprivrede u cijeloj Europi. Također su osnivali škole i pisali knjige. Samostani su često imali knjižnice u kojima su se čuvale važne knjige iz davnih vremena. U južnoj Španjolskoj, gdje je islam bio glavna religija, vladari su gradili prekrasne džamije i minarete. Najpoznatiji koji su sačuvani do danas su džamija u Cordobi i minaret Giralda u Sevilli. Pogled na veliku srednjovjekovnu džamiju u Cordobi (Španjolska). 23

Renesansa (otprilike od 1300. do 1600. nakon Kr.) U srednjem vijeku većina ljudi nije znala ni čitati ni pisati i znali su samo ono što su naučili u crkvi. Samo su samostani i sveučilišta imali prijepise djela koja su napisali stari Grci i Rimljani. Ali u 14. i 15. stoljeću naučenjaci su počeli ponovno otkrivati stare spise. Bili su oduševljeni velikim idejama i znanjem koje su u njima pronašli i vijest o tome se počela širiti. Bogati i obrazovani građani, na primjer u Firenci u Italiji, počeli su se zanimati za to. Oni su si mogli priuštiti knjige, posebno nakon što je u Europi izumljeno tiskanje (1445.), i oduševili su se antičkom Grčkom i Rimom. Svoje su kuće dali izgraditi po uzoru na rimske palače i plaćali su nadarene umjetnike i kipare da ih ukrase prizorima iz grčkih i rimskih priča te kipovima bogova, heroja i careva. David Gaya/Wikimedia Jedan od najpoznatijih svjetskih kipova: Michelangelov David. Leonardo da Vinci dizajnirao je ovaj helikopter prije 500 godina! Wikimedia Wikimedia Jedna od najpoznatijih renesansnih slika: Botticellijevo Rođenje Venere. Činilo se kao da se ponovno rodio izgubljeni svijet ljepote i mudrosti. To je razlog zašto se ovo razdoblje naziva renesansom (što znači ponovno rođenje ). To razdoblje svijetu je ostavilo: > poznate slikare i kipare, kao što su Michelangelo i Botticelli; > nadarene arhitekte, kao što je Brunelleschi; > čudesnog izumitelja i umjetnika Leonarda da Vincija; > velike mislioce, kao što su Thomas More, Erazmo i Montaigne; > znanstvenike, kao što su Kopernik i Galileo (koji je otkrio da se Zemlja i druge planete okreću oko Sunca); > prekrasne građevine, kao što su dvorci u dolini rijeke Loire; > novo zanimanje za ono što ljudska bića mogu postići. 24

Industrijska revolucija (otprilike od 1750. do 1880. nakon Kr.) Daljnja se revolucija u Europi dogodila prije oko 250 godina u svijetu industrije. Sve je počelo s energetskom krizom. Tisućama su godina ljudi upotrebljavali drvo i drveni ugljen kao gorivo. Ali oko 1750. u nekim dijelovima Europe više nije bilo šuma! Što se drugo moglo upotrijebiti kao gorivo? Odgovor je bio ugljen. Njega je u Europi bilo mnogo i rudari su počeli s njegovim iskopavanjem. Ugljen se upotrebljavao za pogon novoizumljenih parnih strojeva. Moglo ga se i peći i pretvoriti u koks, koji je puno čišće gorivo, idealno za izradu željeza i čelika. Prije oko 150 godina jedan je Englez, imenom Henry Bessemer, izumio visoku peć u kojoj su se prilično povoljno mogle proizvesti velike količine čelika. Uskoro su se u Europi proizvodile velike količine čelika, što je izmijenilo svijet! S jeftinim su se čelikom mogli graditi neboderi, veliki mostovi, brodovi za prekooceansku plovidbu, vozila, hladnjaci ali i topovi i bombe. Wikimedia Henry Bessemer, izumitelj moderne izrade čelika. 25

Velika otkrića i nove ideje (otprilike od 1500. do 1900. nakon Kr.) Gregorio Lopes E. Benjamin Andrews Replike brodova Kristofora Kolumba. U doba renesanse trgovina s dalekim zemljama postajala je vrlo važna za europske trgovce. Na primjer, prodavali su robu u Indiju, a nazad donosili vrijedne začine i dragocjeno kamenje. No putovanje kopnenim putem bilo je teško i dugo je trajalo, pa su trgovci željeli doći do Indije morskim putem. Pri tome je postojao jedan problem trebalo je obići veliki kontinent: Afriku! Vasco da Gama, prvi čovjek koji je otplovio rutu od Europe do Indije. Međutim, ako je zemlja zaista okrugla (kako su ljudi tada počeli vjerovati), europski brodovi trebali bi moći doploviti do Indije ploveći na zapad. Tako je 1492. Kristofor Kolumbo sa svojim mornarima krenuo iz Španjolske i preplovio Atlantski ocean. Ali umjesto da je došao do Indije, otkrio je Bahame (otočje u Karipskom moru blizu obale Amerike). Ubrzo su uslijedili ostali istraživači. 1497. 1498. Vasco da Gama, portugalski mornarički časnik, bio je prvi Europljanin koji je doplovio do Indije ploveći oko Afrike. 1519. drugi je portugalski istraživač, Ferdinand Magellan, u službi španjolskog kralja, vodio prvu europsku plovidbu oko svijeta! Catherine Lusurier Wikimedia Dodo, ptica koja ne leti, nekoć je živjela na jednom otoku u Indijskom oceanu. Europski su je kolonizatori doveli do istrebljenja. Nedugo nakon toga Europljani su istražili Karipske otoke i Ameriku (koju su nazvali Novi svijet ) te su tamo osnovali kolonije. Drugim riječima, zauzeli su zemlju, tvrdeći da ona sada pripada njihovoj domovini u Europi. Sa sobom su donijeli svoja uvjerenja, običaje i jezike, pa su zbog toga engleski i francuski postali glavni jezici kojima se govori u Sjevernoj Americi, a španjolski i portugalski u Središnjoj i Južnoj Americi. Kako je vrijeme prolazilo, Europljani su plovili sve dalje i dalje u Kinu, Japan, jugoistočnu Aziju, Australiju i Oceaniju. Mornari koji su se vratili iz tih udaljenih zemalja izvještavali su o čudnim životinjama, vrlo različitim od onih u Europi. To je znanstvenike potaknulo da istraže ta mjesta i donesu neke životinje i biljke u europske muzeje. U 19. stoljeću europski su istraživači otišli duboko u Afriku i do 1910. godine europske su države kolonizirale veći dio afričkog kontinenta. Voltaire, jedan od poznatih književnika iz razdoblja prosvjetiteljstva. 26

Istodobno, u Europi su znanstvenici otkrivali sve više i više o tome kako funkcionira svemir. Geolozi, koji proučavaju stijene i fosile, počeli su se pitati kako je nastala Zemlja i koliko je zaista stara. Dva velika znanstvenika, Jean-Baptiste Lamarck (u Francuskoj) i Charles Darwin (u Engleskoj), na kraju su došli do spoznaje da su životinje i biljke nastajale evolucijom promjenama iz jedne vrste u drugu vrstu tijekom puno milijuna godina. Julia Margaret Cameron U 18. stoljeću počela su se postavljati i druga važna pitanja, primjerice kako vladati državama i koja bi prava i slobode ljudi trebali imati. Književnik Jean-Jacques Rousseau rekao je da bi svi trebali biti jednaki. Drugi književnik, Voltaire, rekao je da bi svijet bio bolji kada bi razum i znanje zamijenili nezanje i praznovjerje. Charles Darwin objavio je svoju teoriju evolucije 1859. To doba novih ideja, zvano prosvjetiteljstvo, dovelo je do velikih promjena u nekim zemljama, na primjer do Francuske revolucije 1789. kada su ljudi odlučili da više ne žele vladavinu kraljeva i kraljica. Jedan od slogana revolucije bio je sloboda, jednakost i bratstvo, koji je kasnije postao francuski nacionalni moto. Zubro/Wikimedia Moderni svijet (od oko 1880. do danas) Prvi telefon izumio ga je Alexander Graham Bell, rođen u Škotskoj. Danas se najmoderniji mobilni telefoni proizvode u Europi. Ostali europski izumi iz 19. i 20. stoljeća pomogli su stvoriti svijet kakav danas poznajemo. Na primjer: 1886. Benzinski motor 1901. Prve radijske poruke 1909. Bakelit, prva plastika 1912. Neonsko svjetlo 1920-te Televizor i autoceste 1935. Radar i kemijska olovka 1937. Instant kava 1939. Prvi mlazni zrakoplov 1940-te Prvo računalo Danas približno četvrtina ljudi koji rade u Europi proizvodi stvari potrebne modernom svijetu: hranu i piće, mobilne telefone i računala, odjeću i namještaj, strojeve za pranje rublja i televizore, automobile, autobuse i kamione, te mnogo toga drugoga. Oko 7 od 10 Europljana imaju posao u području uslužnih djelatnosti. To znači da rade u trgovinama i poštanskim uredima, bankama i osiguravajućim tvrtkama, hotelima i restoranima, bolnicama i školama itd. bilo da prodaju robu ili pružaju usluge koje ljudi trebaju. 27

Izvlačenje pouka iz prošlosti Nažalost, priča o Europi ne obuhvaća samo velika postignuća na koja možemo biti ponosni. Postoji i mnogo toga zbog čega se možemo sramiti. Stoljećima su europski narodi vodili grozne ratove jedni protiv drugih. Ti su se ratovi obično vodili zbog moći i posjeda, ili vjere. Europski kolonizatori ubili su milijune domorodaca na drugim kontinentima, bilo u borbama protiv njih ili zlostavljajući ih, ili pak slučajno, šireći među njima europske bolesti. Europljani su zarobili i milijune Afrikanaca za robovski rad. Iz tih su se strašnih nedjela morale izvući pouke. Europska trgovina robljem ukinuta je u 19. stoljeću. Kolonije su dobile svoju slobodu u 20. stoljeću. I konačno je mir zavladao Europom. Da biste saznali kako, pročitajte poglavlje Obitelj je opet na okupu: priča o Europskoj uniji. Rat Nažalost, u europskoj je obitelji bilo i puno svađa. Često se radilo o tome tko bi trebao vladati nekom državom ili kojoj državi pripada koji dio zemlje. Ponekad je vladar želio ostvariti veću prevlast osvajajući susjedne zemlje ili dokazati da je njegov narod jači i bolji od drugih naroda. Iz najrazličitijih razloga, u Europi su se stotinama godina vodili grozni ratovi. U 20. su stoljeću na našem kontinentu započela dva velika rata te su se proširila i obuhvatila zemlje u cijelom svijetu. Zbog toga se zovu svjetskim ratovima. U tim su ratovima ubijeni milijuni ljudi, a Europa je ostala u ruševinama i potpuno osiromašena. Je li se išta moglo učiniti da se takvo što više ne ponovi? Hoće li Europljani ikad naučiti rješavati probleme tako da o njima raspravljaju umjesto da ratuju? Odgovor je da. To je priča našeg sljedećeg poglavlja: priča o Europskoj uniji. 28

i mir Mi Europljani pripadamo mnogim različitim zemljama, s različitim jezicima, tradicijama, običajima i vjerama. Ali ipak, zbog raznih razloga, pripadamo zajedno, kao velika obitelj. Ovdje su neki od razloga. > Dijelili smo ovaj kontinent tisućama godina. > Mnogi naši jezici su međusobno srodni. > U svakoj zemlji žive mnogi ljudi čiji potomci potječu iz drugih zemalja. > Naše tradicije, običaji i festivali često imaju ista podrijetla. > Dijelimo i uživamo u predivnoj glazbi i umjetnosti te mnogim predstavama i pričama koje su nam, kroz stoljeća, podarili ljudi iz cijele Europe. > Gotovo svatko u Europi vjeruje u stvari kao što su poštenje, susjedstvo, sloboda mišljenja, međusobno poštovanje i pomoć ljudima u nevolji. > Cijenimo ono što je naše i posebno u vlastitoj zemlji i regiji, ali također uživamo u onome što nam je zajedničko kao Europljanima. 29

Priča o Europskoj uniji Drugi svjetski rat završio je 1945. To je bilo vrijeme groznog uništavanja i ubijanja, a započelo je u Europi. Što su vođe europskih država mogli učiniti da se takva strašna događanja više nikad ne ponove? Trebali su vrlo dobar plan koji nikad prije nije bio isproban. Robert Schuman. Unión Europea Unión Europea Jean Monnet. Francuz imenom Jean Monnet o tome je naporno razmišljao. Shvatio je da postoje dvije stvari koje država treba da bi mogla ratovati: željezo za proizvodnju čelika (za proizvodnju tenkova, pušaka, bombi itd.) i ugljen za osiguranje energije za tvornice i željeznice. Europa je imala mnogo ugljena i čelika: zbog toga su europske države mogle lako proizvesti oružje i krenuti u rat. Iz tih promišljanja Jean Monnet je razvio jednu potpuno novu ideju. Njegova ideja bila je da vlade Francuske i Njemačke, a možda i drugih europskih zemalja, ne bi trebale voditi svoje vlastite industrije proizvodnje ugljena i čelika. Umjesto toga, te bi industrije trebali voditi ljudi iz svih uključenih država, i oni bi zajednički za jednim stolom raspravljali i odlučivali o poslovima. Na taj bi način rat među njima bio nemoguć! Jean Monnet vjerovao je da bi njegov plan zaista mogao funkcionirati samo kada bi ga europski vođe bili voljni primijeniti. On je o njemu govorio svojem prijatelju Robertu Schumanu, koji je bio ministar u francuskoj vladi. Robert Schuman smatrao je da je to sjajna ideja i najavio ju je u važnom govoru održanom 9. svibnja 1950. Govor je uvjerio ne samo francuske i njemačke čelnike već i čelnike Belgije, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Svi su odlučili udružiti svoje industrije ugljena i čelika i osnovali su udruženje pod nazivom Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ). Ona je trebala djelovati u svrhu mira i pomoći u obnovi Europe od ratnog razaranja. EZUČ je osnovan 1951. 30

Zajedničko tržište Šest zemalja nastavilo je dobro surađivati tako da su uskoro odlučile osnovati novo udruženje, nazvano Europska ekonomska zajednica (EEZ). Ona je osnovana 1957. Keystone Dosađivanje na granici Ovakvi su redovi nekoć bili dio uobičajenog života u Europi. Pojam ekonomska znači da je nešto povezano s ekonomijom drugim riječima, s novcem, poslovanjem, radnim mjestima i trgovinom. Jedna od glavnih ideja bila je da zemlje EEZ-a dijele zajedničko tržište da bi se olakšala međusobna trgovina. Do tada su kamioni, vlakovi i brodovi tegljači prevozili robu iz jedne zemlje u drugu i uvijek morali stajati na granici, pri čemu se odvijala provjera dokumenata i morao se plaćati novac za tzv. carinsku pristojbu. To je usporavalo stvari i roba iz inozemstva bila je znatno skuplja. Smisao zajedničkog tržišta bio je riješiti se svih graničnih provjera i odgoda te carinskih pristojba i omogućiti zemljama da međusobno trguju kao da se nalaze u jednoj jedinstvenoj zemlji. Hrana i poljoprivreda Randy Wells/Corbis Strojevi poput ovog služe za žetvu pšenice i drugih usjeva. Tijekom Drugoga svjetskog rata u Europi je postalo vrlo teško proizvoditi hranu ili je uvoziti s drugih kontinenata. Europi je nedostajalo hrane čak i u ranim 1950-ima. Tako se EEZ odlučio na dogovor sa svojim poljoprivrednicima da im plati da proizvode više hrane, a i kako bi se osigurali da mogu pristojno zaraditi za život od obrađivanja zemlje. Taj je dogovor nazvan zajednička poljoprivredna politika (ili ZPP). I bio je uspješan. Toliko uspješan da su poljoprivrednici na kraju proizvodili previše hrane i dogovor se morao izmijeniti! Danas ZPP još uvijek plaća poljoprivrednicima da se brinu za seoski krajolik. 31

Od EEZ-a do Europske unije Zajedničko je tržište uskoro olakšalo život ljudima u EEZ-u. Imali su više novca za trošenje, više hrane za jelo i više raznolikih stvari u svojim trgovinama. Ostale su susjedne zemlje to primijetile i 1960-tih su godina počele tražiti da se i one pridruže udruženju. Nakon višegodišnjih pregovora Ujedinjena Kraljevina, Danska i Irska pridružile su se 1973. Grčka je došla na red 1981., nakon čega su se pridružili Portugal i Španjolska 1986., te Austrija, Finska i Švedska 1995. Tako da je tada udruženje imalo 15 članova. Tijekom godina udruženje se mijenjalo. Krajem 1992. završilo je stvaranje jedinstvenog tržišta (kako je postalo poznato) i radilo se mnogo toga drugoga. Na primjer, zemlje EEZ-a surađivale su u zaštiti okoliša i izgradnji boljih cesta i željeznica po Europi. Bogatije su zemlje pomagale siromašnijima u izgradnji cesta i drugim važnim projektima. Unión Europea Pridruživanje klubu. Na ovoj slici Danska potpisuje ugovor o pristupanju EU-u. Kako bi olakšale putovanja, mnoge su države EEZ-a ukinule provjeru putovnica na međusobnim granicama. Osoba koja je živjela u jednoj državi članici mogla je slobodno živjeti i zaposliti se u nekoj drugoj državi članici. Vlade su raspravljale i o drugim novim idejama, na primjer o tome kako bi policajci iz različitih zemalja mogli jedni drugima pomoći u hvatanju zločinaca, krijumčara droge i terorista. Ukratko, udruženje se toliko promijenilo i postalo je znatno više ujedinjeno da je 1992. odlučilo promijeniti svoj naziv u Europska unija (EU). Zaštita okoliša uključuje smanjivanje zagađenja zraka, na primjer uporabom energije vjetra za proizvodnju struje. Policajac i njegov pas provjeravaju prtljagu u potrazi za drogom. Unión Europea 32

Obitelj je opet na okupu U međuvremenu su se odvijali veliki događaji na nekim granicama EU-a. Tijekom mnogo godina istočni i zapadni dijelovi Europe bili su razdvojeni. Vladari u istočnom dijelu vjerovali su u sustav vladanja koji se naziva komunizam, koji ljudima ne omogućuje slobodu i rezultira teškim životom. Ljudi su bili potlačeni i mnogi koji su govorili protiv režima poslani su u zatvorske logore. Kada je sve više ljudi počelo bježati s istoka na zapad, vladari na istočnom dijelu postali su zabrinuti. Podigli su visoke ograde i visoke zidove, poput onog u Berlinu, kako bi spriječili da ljudi napuste svoje zemlje. Mnogi koji su pokušali prijeći granicu bez dozvole bili su ubijeni. Razdvojenost je bila toliko snažna da je često opisivana kao željezna zavjesa. Konačno, 1989. razdvojenosti je došao kraj. Srušen je Berlinski zid i željezna je zavjesa prestala postojati. Ubrzo je Njemačka postala ponovno ujedinjena. Narodi središnjih i istočnih dijelova Europe odabrali su nove vlade, koje su napustile stari, strogi komunistički sustav. Napokon su bili slobodni! To je bilo predivno vrijeme slavlja. 1989.: rušenje Berlinskog zida. Zemlje koje su dobile slobodu počele su tražiti da se pridruže Europskoj uniji i ubrzo se stvorio čitav red zemalja kandidatkinja koje su čekale da postanu članice EU-a. Prije nego se zemlja pridruži Europskoj uniji, njezino gospodarstvo mora dobro funkcionirati. Osim toga ona mora biti demokratska drugim riječima, ljudi moraju moći slobodno odabrati koga žele na vlasti. I u njoj se moraju poštovati ljudska prava. Ljudska prava uključuju pravo na izražavanje svojeg mišljenja, pravo na pošteno suđenje prije zatvaranja u zatvor, pravo osobe da je se ne zlostavlja, kao i mnoga druga važna prava. Bivše komunističke zemlje naporno su radile na svim tim stvarima i nakon nekoliko godina njih osam bilo je spremno za pristupanje: Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. One su pristupile EU-u 1. svibnja 2004., zajedno s dva mediteranska otoka Ciprom i Maltom. Dana 1. siječnja 2007. još su se dvije bivše komunističke zemlje pridružile skupini Bugarska i Rumunjska. Hrvatska se pridružila EU-u 1. srpnja 2013., te se Unija time povećala na ukupno 28 država članica. Toliko mnogo zemalja nikad prije nije pristupilo EU-u u tako kratkom vremenu. To je pravo ponovno okupljanje obitelji, pri čemu su ponovno povezani istočni, središnji i zapadni dijelovi Europe. Zastave 28 država članica EU-a. 33

Čime se bavi EU? EU pokušava poboljšati život na razne načine. Ovdje su neki od primjera. Promjena klime i okoliš Javier Larrea /Van Parys Zagađenje okoliša prelazi granice pa europske države surađuju kako bi zaštitile okoliš. Okoliš pripada svima, tako da zemlje trebaju surađivati kako bi ga zaštitile. EU ima pravila o sprečavanju zagađenja i zaštiti (na primjer) divljih ptica. Ta se pravila primjenjuju u svim zemljama EU-a i njihove vlade moraju osigurati da ih se poštuje. Promjena klime, poznata i pod nazivom globalno zatopljenje, drugi je problem koji zemlje ne mogu rješavati same. Prema tome, države članice dogovorile su se da će surađivati kako bi smanjile količinu emisija koje proizvode, a koje oštećuju atmosferu i uzrokuju globalno zatopljenje. EU pokušava utjecati i na druge zemlje da postupe jednako. Harald Reiss/Pixelio Euro se upotrebljava u mnogim državama članicama EU-a. Euro Prije je svaka zemlja u Europi imala svoj vlastiti novac ili valutu. Sada postoji jedinstvena valuta, euro, koju mogu uvesti sve zemlje članice ako su za to spremne. Jedinstvena valuta olakšava poslovanje i putovanje te kupovinu u cijelom EU-u, pri čemu se ne mora mijenjati jedna valuta za drugu. Ona također čini ekonomiju stabilnijom u kriznim vremenima. Ako usporedite kovanice eura, vidjet ćete da se na jednoj strani kovanice nalazi dizajn koji predstavlja zemlju u kojoj je izrađena. Druga je strana jednaka za sve zemlje. Sloboda! SXC Studenti iz različitih zemalja mogu zajedno studirati zahvaljujući potpori EU-a. Građani EU-a mogu slobodno živjeti, raditi ili studirati u kojoj god državi odaberu, a EU čini sve što može da olakša preseljenje iz jedne zemlje u drugu. Kada prelazite granice između većine zemalja EU-a, više ne trebate putovnicu. EU potiče studente i mlade ljude da provedu neko vrijeme studirajući ili obrazujući se u nekoj drugoj europskoj zemlji. 34

Zaposlenje Annie Griffiths, Belt/Corbis Stephen Mosweeny/Van Parys Javier Larrea /Van Parys Obučavanje ljudi za nove poslove vrlo je važno. EU pruža financijsku pomoć za izgradnju novih cesta. EU dostavlja pomoć u hrani onima kojima je potrebna. Za ljude je važno da imaju posao koji vole i u kojem su dobri. Dio novca koji zarade odvaja se za plaćanje bolnica i škola te za brigu o starim osobama. Zbog toga EU čini sve što može da stvori nova i bolja radna mjesta za svakoga tko može raditi. Pomaže ljudima da osnuju vlastita poduzeća i osigurava novac za obuku građana da bi naučili raditi nove vrste poslova. Pomoć regijama s poteškoćama Život diljem Europe nije za svakoga lagan. Na nekim mjestima nema dovoljno poslova za tamošnje stanovnike jer su se rudnici ili tvornice zatvorili. U nekim je područjima obrada zemlje teška zbog klime, ili je trgovina otežana jer nema dovoljno cesta i željeznica. EU rješava ove probleme prikupljanjem novca od svih svojih država članica i koristi se njime da pomogne regijama koje imaju poteškoća. Na primjer, sudjeluje u troškovima izgradnje novih cesta i željezničkih veza i podupire poduzeća da ona mogu ljudima osigurati nova radna mjesta. Pomoć siromašnim zemljama U mnogim zemljama u svijetu ljudi umiru ili žive teškim životima zbog rata, bolesti i prirodnih nesreća, kao što su suše ili poplave. Te zemlje često nemaju dovoljno novca za izgradnju škola i bolnica, cesta i kuća koji su ljudima potrebni. EU tim zemljama daje novac i šalje učitelje, liječnike, inženjere i druge stručnjake da tamo rade. Isto tako kupuje mnoge stvari koje te zemlje proizvode bez da naplaćuje carinu. Na taj način siromašne zemlje mogu zaraditi više novca. 35

Europska zastava. Mir Europska je unija mnoge europske države ujedinila u prijateljstvu. Naravno, one se ne slažu uvijek u svemu, ali umjesto da ratuju, političari država članica EU-a sjedaju za okrugli stol da bi raspravljali o svojim neslaganjima. Ostvario se san Jean Monneta i Roberta Schumana. EU je svojim članicama donio mir. Zalaže se i za održavanje mira među svojim susjedima i u širem svijetu. Na primjer, vojnici i policajci EU-a pomažu održati mir u bivšoj Jugoslaviji, gdje su se još prije nekoliko godina vodile teške borbe. To su samo neka od pitanja kojima se EU bavi; postoje još mnoga druga. U stvari, biti dijelom Europske unije utječe na skoro svaki aspekt naših života. Kojim bi se stvarima EU trebala baviti, kojima ne? O tome odlučuju građani EU-a. Kako se mi možemo uključiti? Otkrijte u idućem poglavlju. Europa ima svoju vlastitu zastavu i himnu Odu radosti iz Beethovenove devete simfonije. Izvorne su riječi na njemačkom, ali kada se upotrebljava kao europska himna, tada nema riječi samo svira glazba. Možete je poslušati na internetu: http://europa.eu/about-eu/basic-information/symbols/anthem/index_hr.htm 36

EU i njegovi susjedi Azori Guadalupe Island Madeira 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Finska Gvajana Švedska Brazil Estonija Ruska federacija Latvija S J E V E R N O Danska MORE Irska B A L T I Č K O Litva MORE R. Ujedinjena Kraljevina Nizozemska Bjelarus Češka Republika Luksemburg BISKAJSKI ZALJEV Ukrajina Slovačka Lihtenštajn Francuska Poljska Njemačka Belgija Kazahstan Švicarska Austrija Slovenija Moldova Mađarska Rumunjska Hrvatska Tumač: Portugal Monako Andora Iscrtkane se zemlje planiraju pridružiti EU-u. Španjolska SREDO Država Vatikan nalazi se u Rimu. Neki otoci i drugi teritoriji koji pripadaju Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj dijelovi su EU-a. Ali oni su vrlo udaljeni od europskog kontinenta, tako da smo ih stavili u okvir (gore desno). Maroko Bosna i Hercegovina Alžir ZEM NO Tunis CRNO MORE Srbija Gruzija Azerbajdžan Armenija Bugarska Kosovo (*) bivša jugoslavenska Albanija republika Makedonija Crna Gora Vatikan Ostale su zemlje, uključujući one prikazane malim bijelim krugom, susjedi EU-a. Točke pokazuju gdje su smješteni glavni gradovi. San Marino Italija Obojene su zemlje članice Europske unije (EU). (*) UNSCR 1244 Martinique Reunion Surinam Norveška N 6 A 5 Kanarski otoci Mayotte E 4 C 3 NORVEŠKO MORE O 2 Sofija Bruxelles Prag Kopenhagen Berlin Tallinn Dublin Atena Madrid Pariz Zagreb Rim Nicosia Riga Vilnius Luxembourg Budimpešta Valletta Amsterdam Beč Varšava Lisabon Bukurešt Ljubljana Bratislava Helsinki Stockholm London I 1 AT L A NT SK Povežite glavne gradove s njihovim zemljama Iran Turska Grčka MO Irak RE Sirija Malta Cipar Líbanon

Ovo je popis nekih od poznatih europskih znamenitosti: Atomium, Bruxelles, Belgija Stonehenge, Wiltshire, Ujedinjena Kraljevina Kraljevski samostan San Lorenzo de El Escorial, Madrid, Španjolska Parthenon, Atena, Grčka Zgrada parlamenta, Budimpešta, Mađarska Eiffelov toranj, Pariz, Francuska Vjetrenjače, Nizozemska Karlov most, Prag, Češka Kip male sirene, Kopenhagen, Danska Crkva svetog Nikole, Sofija, Bugarska Katedrala Sagrada Familia, Barcelona, Španjolska Kolosej, Rim, Italija Brandenburška vrata, Berlin, Njemačka Možete li pronaći svaku od njih na donjoj karti? Na prethodnoj stranici imate pomoć! 38 Države članice Europske unije Države su navedene prema abecednom redu u skladu s onime kako se svaka država naziva na vlastitom jeziku ili jezicima (kako je navedeno u zagradama). ( 1 ) Puni naziv ove države je Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, ali skraćeno je većina ljudi zove Britanija, Ujedinjena Kraljevina ili UK. Podaci o broju stanovnika su za 2013. Izvor: Eurostat Zastava Država Glavni grad Stanovništvo Belgija Bruxelles 11,2 milijuna (Belgique/België) (Bruxelles/Brussel) Bugarska Sofija 7,3 milijuna (България/Bulgaria) (София/Sofija) Češka Republika Prag 10,5 milijuna (Česká republika) (Praha) Danska Kopenhagen 5,6 milijuna (Danmark) (København) Njemačka Berlin 80,5 milijuna (Deutschland) (Berlin) Estonija Tallinn 1,3 milijuna (Eesti) (Tallinn) Irska Dublin 4,6 milijuna (Éire/Ireland) (Baile Átha Cliath/Dublin) Grčka Atena 11,1 milijun (Ελλάδα/Elláda) (Αθήνα/Athína) Španjolska Madrid 46,7 milijuna (España) (Madrid) Francuska Pariz 65,6 milijuna (France) (Paris) Hrvatska Zagreb 4,3 milijuna (Hrvatska) (Zagreb) Italija Rim 59,7 milijuna (Italia) (Roma) Cipar Nicosia 0,9 milijuna (Κύπρος/Kypros) (Λευκωσία/Lefkosía) (Kibris) (Lefkosa) Latvija Riga 2,0 milijuna (Latvija) (Rīga) Litva Vilnius 3,0 milijuna (Lietuva) (Vilnius) Luksemburg Luxembourg 0,5 milijuna (Luxembourg) (Luxembourg) Mađarska Budimpešta 9,9 milijuna (Magyarország) (Budapest) Malta Valletta 0,4 milijuna (Malta) (Valletta) Nizozemska Amsterdam 16,8 milijuna (Nederland) (Amsterdam) Austrija Beč 8,5 milijuna (Österreich) (Wien) Poljska Varšava 38,5 milijuna (Polska) (Warszawa) Portugal Lisabon 10,5 milijuna (Portugal) (Lisboa) Rumunjska Bukurešt 20,1 milijun (România) (Bucureşti) Slovenija Ljubljana 2,1 milijun (Slovenija) (Ljubljana) Slovačka Bratislava 5,4 milijuna (Slovensko) (Bratislava) Finska Helsinki 5,4 milijuna (Suomi/Finland) (Helsinki/Helsingfors) Švedska Stockholm 9,6 milijuna (Sverige) (Stockholm) Ujedinjena Kraljevina ( 1 ) London 63,9 milijuna (United Kingdom) (London)

Istražimo Europu! Kviz (Savjet: odgovore na sva ova pitanja možete pronaći u ovoj knjižici) 1. Koliko kontinenata postoji na svijetu? 7. Koji je materijal, koji se upotrebljava za pogon parnih strojeva, omogućio industrijsku revoluciju??? Koja dva grada povezuje Eurotunel? Koji se povijesni događaj dogodio 1789. godine? 2. 8. Kako se naziva pojava kada ptice u jesen lete na jug i provode zimu u toplijim krajevima? 3. 9.?? U kojem je desetljeću izumljeno računalo??? Kako se naziva pojava kada poljoprivrednici zalijevaju svoja polja vodom iz zemlje ili rijeka? Koliko zemalja čini Europsku uniju? 4. 10.?? Navedite vrstu morske životinje koja se može uzgajati. 5. 11. Gdje je smješten Sud Europske unije??? Što znači demokracija? Kako se često održavaju europski izbori? 6. 12.?? Želiš se još igrati, provjeriti svoje znanje i istražiti Europu? Idi na: http://europa.eu/europago/explore 6. Vladavina naroda. / 7. Ugljen. / 8. Francuska revolucija. / 9. U 1940-ima. / 10. 28. / 11. Svakih pet godina. / 12. U Luxembourgu. Odgovori: 1. Sedam (Europa, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika, Antartika, Azija i Australija/Oceanija). / 2. Calais u Francuskoj i Folkestone u Engleskoj. / 3. Migracija. / 4. Navodnjavanje. / 5. Losos, dagnje, kamenice. / 39

Ministri svih vlada EU-a sastaju se da donesu zakone Unije. Kako EU donosi odluke? Kao što možete zamisliti, potrebno je mnogo truda mnogih ljudi da bi organizirali EU i da bi sve funkcioniralo kako treba. Tko radi što? Europska komisija U Bruxellesu se svake srijede sastaje skupina žena i muškaraca (po jedan predstavnik iz svake države članice) kako bi raspravljali što sljedeće treba učiniti. Te osobe predlažu vlade njihovih zemalja, ali ih mora odobriti Europski parlament. Oni zajednički čine Europsku komisiju i naziva ih se povjerenicima. Njihov je zadatak razmišljati o tome što je najbolje za EU kao cjelinu i predlagati nove zakone za cijeli EU. Zakone predlaže Komisija, a o njima zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Povjerenicima u njihovu radu pomažu stručnjaci, odvjetnici, tajnici, prevoditelji itd. Oni vode svakodnevne poslove Europske unije. Europski parlament Europski parlament zastupa sve ljude u EU-u. On svaki mjesec održava veliki sastanak u Strasbourgu (Francuskoj) da bi raspravio i odlučio o novim europskim zakonima. Europski parlament ima 751 zastupnika. Oni se biraju svakih pet godina na izborima na kojima mogu sudjelovati svi odrasli građani EU-a. Time što biramo naše zastupnike u parlamentu EU-a, i našim obraćanjem njima, možemo izraziti svoje mišljenje o odlukama EU-a. 40

Europsko vijeće Europsko vijeće redovito je okupljanje svih čelnika država članica EU-a na sastancima na vrhu, pri čemu razgovaraju o stanju u Europi i određuju strategiju. Tamo se, na primjer, ne raspravlja o tome što bi trebalo pisati u nekom zakonu. Vijeće O novim europskim zakonima moraju raspravljati ministri iz vlada svih država članica EUa, ne samo zastupnici u parlamentu. Kada se ministri okupe, oni čine Vijeće. Nakon rasprave o prijedlogu zakona Vijeće ga mora potvrditi. Postoje pravila o tome koliko glasova svaka zemlja ima, i koliko ih je potrebno da se zakon izglasa. U nekim slučajevima pravilo kaže da svi članovi Vijeća moraju potvrditi zakon. Kada Vijeće i Parlament donesu novi zakon, države članice EU-a moraju ga poštovati. Sud Europske unije Ako neka zemlja ne primjenjuje zakon ispravno, Europska komisija upozorit će je i o tome se požaliti Sudu Europske unije u Luxembourgu. Zadaća je Suda provjeravati poštuju li se propisi EU-a i primjenjuju li se posvuda na isti način. Sud ima po jednog suca iz svake države članice EU-a. Postoje i druge skupine osoba (stručne skupine itd.) koje su uključene u donošenje odluka u EU-u jer je važno da se donesu ispravne odluke. 41

Sutra Jedan je od glavnih izazova s kojim se Europa danas suočava kako osigurati mladim ljudima da pronađu posao i imaju dobru budućnost. To nije lako jer se europska poduzeća moraju natjecati za poslove s poduzećima iz drugih dijelova svijeta koja isti posao možda mogu obaviti povoljnije. Danas postoje drugi veliki problemi koji se mogu rješavati samo ako sve zemlje na svijetu surađuju, na primjer: > zagađenje okoliša i promjena klime; > glad i siromaštvo; > međunarodni kriminal i terorizam. Europska unija radi na tim problemima, ali nije uvijek lako postići da se toliko različitih vlada i Europski parlament slože oko toga što učiniti. Ne pomaže ni to što su pravila o donošenju odluka u EU-u prilično složena. Osim toga, mnogi ljudi ne vjeruju da samim glasovanjem svakih pet godina za zastupnike u Europskom parlamentu imaju baš mnogo utjecaja na odluke koje se donose u Bruxellesu ili Strasbourgu. 42

i daljnja budućnost Prema tome, trebamo osigurati da svatko može izraziti svoje mišljenje o odlukama Europske unije. Kako to možemo postići? Imate li kakve dobre ideje? Koji su najvažniji problemi za koje smatrate da bi se EU njima trebao baviti i što biste željeli da u vezi s njima učini? Zašto ne biste o svojim idejama raspravili s vašim učiteljima i školskim kolegama i poslali ih vašem zastupniku u Europskom parlamentu? Tko je on ili ona i na koju adresu mu/joj možete pisati, saznajte na sljedećim internetskim stranicama: http://europarl.europa.eu/ Možete pisati i Europskoj komisiji ili Parlamentu na neku od adresa na kraju ove knjižice i možda dogovoriti da vaš razred posjeti te dvije institucije. Danas ste djeca Europe: u ne tako dalekoj budućnosti postat ćete odrasli Europe. Svi mi odlučujemo o budućnosti zajednički! 43

Korisne poveznice Za vas Ako želite provjeriti što ste naučili u ovoj knjižici, na internetu možete pronaći igru Istražimo Europu! : http://europa.eu/europago/explore Dječji kutak U Dječjem kutku možete pronaći zabavne činjenice o državama članicama EU-a i saznati više o EU-u. Tamo se nalazi i mnoštvo igara i kvizova! http://europa.eu/kids-corner/ index_hr.htm Za vaše učitelje Kutak za učitelje Internetski kutak Europske unije za učitelje centar je na kojem se na jednom mjestu pruža podrška sa širokim rasponom nastavnog materijala o Europskoj uniji i njezinim politikama. Materijal su sastavile razne institucije EU-a te ostala vladina i nevladina tijela. Bilo da tražite nadahnuće za svoja predavanja ili postojeće obrazovne materijale o europskoj povijesti i kulturi, ili čak o specifičnim temama kao što su klimatska promjena i smanjenje potrošnje energije, sigurno ćete pronaći nešto korisno i prikladno za dobnu skupinu svojih učenika na sljedećoj adresi: http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htm 44

Kontakt s EU PUTEM INTERNETA Informacije na svim službenim jezicima Europske unije dostupne su na mrežnim stranicama Europa:: http://europa.eu OSOBNO Diljem Europe postoje stotine lokalnih informativnih centara EU-a. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: http://www.europedirect.europa.eu TELEFONOM ILI E-POŠTOM Služba Europe Direct pružit će Vam odgovore na sva Vaša pitanja o Europskoj uniji. U kontakt možete stupiti putem besplatnog telefonskog broja: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki mobilni operateri ne dopuštaju pristup brojevima 00800 ili mogu naplatiti pristup) ili telefonske usluge uz plaćanje izvan EU-a: +32 22999696 ili e-poštom na http://www.europedirect.europa.eu ČITAJTE O EUROPI Publikacije o Europskoj uniji samo su jedan klik od Vas na mrežnim stranicama Knjižare EU-a: http://www.bookshop.europa.eu Informacije i brošure o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku možete dobiti od: PREDSTAVNIŠTVO EUROPSKE KOMISIJE Augusta Cesarca 4 10000 Zagreb HRVATSKA Tel.: +385 14681 300 Adresa e-pošte: comm-rep-zag@ec.europa.eu INFORMATIVNI URED EUROPSKOG PARLAMENTA Europski parlament Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj Tel.: +385 14880 280 EPZagreb@ep.europa.eu www.europarl.hr Predstavništva i uredi Europske komisije i Parlamenta nalaze se u svim državama Europske unije. Europska unija također ima izaslanstva u drugim dijelovima svijeta.

Istražimo Europu! NA-01-14-598-HR-C Europa: prekrasan kontinent s nevjerojatnom poviješću. Dala je mnoge svjetski poznate znanstvenike, izumitelje, umjetnike i skladatelje te estradne umjetnike i uspješne sportaše. Europu su stoljećima razdirali ratovi i podjele. No u proteklih 60-ak godina zemlje tog starog kontinenta udruživale su se u miru, prijateljstvu i jedinstvu kako bi zajedno radile za dobrobit Europe i cijeloga svijeta. Ovom knjižicom za djecu (u dobi od 9 do 12 godina) priča je ispričana jednostavno i jasno. Puna je zanimljivih činjenica i šarenih ilustracija te pruža živahan pregled Europe i kratko objašnjenje o tome što je Europska unija i kako ona funkcionira. Posjetite internetske stranice: http://europa.eu/kids-corner Pronaći ćete mnogo zabavnih kvizova i igara za provjeru vašeg znanja! Zabavite se istražujući!

Četrdeset poznatih Europljana, od A do Z Mnogi od najpoznatijih svjetskih umjetnika, skladatelja, izumitelja, znanstvenika i sportaša dolaze iz Europe. Neke od njih spomenuli smo u prethodnim poglavljima. U ovoj ih knjižici ne možemo obuhvatiti sve, pa smo izdvojili 40 dodatnih imena, po abecednom redu i iz različitih europskih zemalja. Na kraju postoji prazna rubrika za vaš osobni izbor. To može biti neka poznata osoba iz vaše zemlje, ili vaš omiljeni europski sportski tim ili glazbena skupina. Zašto ne biste pronašli njezinu/njegovu fotografiju i zalijepili je u prazni prostor, zajedno s činjenicama o njoj/njemu?

ABBA Pop skupina: Švedska Njihove su skladbe bile veliki hitovi u cijelom svijetu u 1970- ima i ostale su to do danas, te su predstavljale nadahnuće za poznati mjuzikl i filmski hit Mamma Mia. NMPFT/SSPL Stephane Reix/For Picture/Corbis Philippe Halsman/Belga/AFP Jewish Chron Wikimedia IFPA Agatha Christie Književnica: Ujedinjena Kraljevina Poznata je po svojim detektivskim pričama, zbog kojih je dobila naziv kraljica zločina i postala jedan od najvažnijih i najinovativnijih spisatelja tog žanra. Aki Kaurismäki Filmski redatelj: Finska Njegov najpoznatiji film Čovjek bez prošlosti nominiran je za Oskara i osvojio je nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu 2002. Albert Einstein Znanstvenik: Njemačka 1905. otkrio je relativnost drugim riječima, međusobnu povezanost vremena, prostora i materije. Anne Frank Spisateljica: Nizozemska Ona je jedna od najpoznatijih židovskih žrtava Holokausta. Njezin je dnevnik postao jedna od najčitanijih knjiga na svijetu. Antonio Vivaldi Skladatelj: Italija Skladao je mnoga djela, uključujući Četiri godišnja doba (1725.).

Astrid Lindgren Književnica: Švedska Napisala je niz poznatih dječjih knjiga, uključujući Pipi Dugu Čarapu. Njezine su knjige prevedene na brojne jezike i prodane u više od 145 milijuna primjeraka diljem svijeta. Carmen Kass Christo Edward de Bono Franz Liszt Fryderyk Chopin Wikimedia Wikimedia Corbis Lynn Goldsmith/Corbis Pierre Vauthey/Sygma/Corbis AKG Model: Estonija Bila je na naslovnici magazina Vogue i pozirala u kampanjama za robne marke kao što su Chanel i Gucci. Umjetnik: Bugarska Poznat po omatanju zgrada, spomenika, pa čak i drveća u tkanine, kao što je učinio s njemačkim parlamentom 1995. Mislilac: Malta Od njega potječe pojam lateralno razmišljanje, a najpoznatiji je po svojoj knjizi Šest šešira za razmišljanje. Skladatelj: Mađarska Napisao je neke od najtežih skladbi za klavir na svijetu, kao što su Transcendentalne studije. Skladatelj i pijanist: Poljska Napisao je mnogo skladbi za klavir, uključujući poznati Nokturno.

Gabrielle Coco Chanel Modna dizajnerica: Francuska Njezina inovativna ženska odjeća učinila ju je važnom osobom u modnom svijetu 20. stoljeća. George Michael MAXPPP Man Ray Međunarodna pop zvijezda: Cipar Postao je slavan s hitovima kao što je Last Christmas i prodao više od 80 milijuna glazbenih singlova. Georges Remi (Hergé) Autor stripova: Belgija Poznat je po stripu Avanture Tintina, koji je pisao od 1929. do svoje smrti 1983. Wikimedia AKG Belga/AFP Hans Christian Andersen Pisac bajki: Danska Njegove predivne bajke, kao što su Ružno pače i Mala sirena, očarale su generacije djece u cijelom svijetu. Interfoto Helena Rubinstein Poslovna žena: Poljska Osnovala je kozmetičku tvrtku Helena Rubinstein, koja ju je učinila jednom od najbogatijih i najuspješnijih žena njezina vremena. Homer Pjesnik: Grčka Legendarni starogrčki pjesnik za kojeg se tradicionalno tvrdi da je autor epskih pjesama Ilijade i Odiseje.

Ivana Kobilca Umjetnica: Slovenija Slovenska najpoznatija slikarica realističkih i impresionističkih slika mrtve prirode, portreta i pejzaža. Unión Europea Sion Touhig/Sygma/Corbis Wikimedia Jean Monnet Politička osoba: Francuska Razvio je temeljne ideje za oblikovanje Europske unije i pomogao u osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. J. K. Rowling Književnica: Ujedinjena Kraljevina Autorica poznatog serijala knjiga Harry Potter, koje su prodane u više od 400 milijuna primjeraka u cijelom svijetu. Jeanne d Arc Krišjānis Barons Jānis Rieksts Wikimedia Povijesna osoba: Francuska Predvodila je francusku vojsku u nekoliko važnih pobjeda tijekom Stogodišnjeg rata, ali je kasnije bila zatočena i spaljena na lomači u 19. godini života. Pisac: Latvija Poznat kao otac daina tradicionalnih baltičkih pjesama i glazbe. Leonardo da Vinci Wikimedia Slikar, kipar, arhitekt, znanstvenik, izumitelj i filozof: Italija Naslikao je poznati portret Mona Lisu i dizajnirao prvi model helikoptera već 1493.

Luka Modrić Shutterstock Nogometaš: Hrvatska Igrao je za vrhunske timove Tottenham Hotspur i Real Madrid te za Hrvatsku na nekoliko svjetskih i europskih prvenstava. Marie Curie (Maria Skłodowska) Bettmann/Corbis Znanstvenica: Poljska S mužem Pierreom otkrila je radij radioaktivni metal. Nagrađeni su Nobelovom nagradom za fiziku 1903. Marlene Dietrich CinemaPhoto/Corbis Glumica: Njemačka Glumila je u mnogim filmovima, uključujući originalnu verziju filma Put oko svijeta u 80 dana (1956.). MC Solaar Visual Press Agency Reper: Francuska On je jedan od međunarodno najutjecajnijih i najpopularnijih francuskih repera. Mikalojus Konstantinas Čiurlionis Slikar i skladatelj: Litva Jedan od najpoznatijih litavskih umjetnika, skladao je 250 glazbenih djela i naslikao 300 slika. RIA/Novosti Nadia Comăneci Wally McNamee/Corbis Atletičarka: Rumunjska Prva osoba koja je osvojila ukupni puni broj bodova (10 od 10) u gimnastici na Olimpijskim igrama 1976.