GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

Transkript

1 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * ISSN: Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović: Imali smo viziju budućnosti naše zemlje i njene evropske perspektive MART 2013 I BH GLAS I 1

2 2 I BH GLAS I MART 2013

3 BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * Po{tovani ~itaoci, Mjesec mart je pred nama i donosi nam neke zna~ajne datume i podsje}anje na neke va ne doga aje. Najva niji je svakako Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dana 1. marta godine odr an je referendum u cijeloj Bosni i Hercegovini na koji se odazvalo 63,4% njenog stanovni{tva. Na referendumsko pitanje: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr`avu ravnopravnih gra ana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj `ive 99,8% ih je odgovorilo potvrdno. Historija je zapisala {ta se nakon toga de{avalo. Ovom prilikom svim na{im ~itaocima ~estitamo 1 mart Dan nezavisnosti na{e jedine domovine Bosne i Hercegovine. U ovom broju, donosimo intervju sa Tatjanom Ljuji} Mijatovi}, jer smatramo da je njeno ime, djelovanje i uloga ~lana ratnog Predsjedni{tva Republike BiH, koju je imala u tragi~nim doga ajima devedesetih godina od velike va nosti i izuzetnog zna~aja, posebno vezanim za nezavisnost na{e domovine Bosne i Hercegovine. Ve} 2. marta, u organizaciji na{eg lista, u Ikastu se odr ava velika sve~anost: Izbor najboljeg BH sportiste u Danskoj u godini. O~ekujemo vas na tom doga aju ~ime }e te poptvrditi svoju privr enost na{em i va{em listu. Pored toga, pred nama je i 8. Mart, me unarodni dan ena. Tom prazniku se u Danskoj ne posve}uje odgovaraju}a pa nja, a na{i stariji gra ani se dobro sje}aju koliki su zna~aj posve}ivali tom prazniku u na{oj biv{oj zajedni~koj domovini. I danas se u Bosni i Hercegovini tom prazniku poklanja velika pa nja. Svim na{im ~itateljkama, pripadnicama lje{eg pola, ~esititamo ovaj me unarodni praznik. O popisu stanovni{tva smo pisali u nekoliko posljednjih brojeva. Ve} se zna da je popis odlo en za oktobar mjesec, a po nekim najavama je postavljeno pitanje ho}e li se i tada to dogoditi. Kada do e vrijeme o tome }emo ponovo informisati na{e ~itaoce. I u ovom broju donosimo priloge o na{im ljudima i njihovim aktivnostima, ovdje u Danskoj, te aktuelnosti iz danske socijalne politike, danskog zakonodavstva i sa danske politi~ke scene. Tu su i prilozi iz zdravlja, sporta, historije i kulture jo{ dosta toga zanimljivoga. BH Glas izlazi evo ve} ~rtvrtu godinu i svakim novim brojem smo sna niji i ja~i, a na{ entuzijazam, novinara i saradnika potpunih amatera, ra a nove brojeve na{eg i va{eg lista. Zato u ivajte u ~itanju i ovog najnovijeg broja BH Glasa. REDAKCIJA SADRŠAJ Z AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Te e do prijevremene penzije Maternji jezik ponovo u danskim osnovnim {kolama AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA DANSKA POLITIKA Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom od 23. aprila Kad Spin doktori operi{u RAZGOVOR S POVODOM Mirza Ahmetagi}: Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju ime moje domovine ZAKONODAVSTVO Jednokratna pomo} (III) INTERVIEW Tatjana Ljuji} Mijatovi}: Imali smo viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive RAZGLEDNICE Esbjerg & Mostar ZDRAVLJE Za{to vrijeme utje~e na organizam? SPORT Posljednja provjera pred Gr~ku Edin D eko: Za{to volim Bosnu i Hercegovinu KULTURA Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda Na krovu Evrope predvo eni elegantnim virtuozom sa loptom BH GLAS Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović: Imali smo viziju budućnosti naše zemlje i njene evropske perspektive Foto sa naslovne strane: Privat foto ISSN: BH Glas /Bosnisk nyhedsblad ISSN: Broj/Nummer: 33 Godina/Årgang: 4 Mart/Marts Izdava~/Udgiver: Foreningen BH Glas Nørremarken 6 DK Brande CVR nummer: Redakcija/Redaktion: Vezuv Ba{i} Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Sabrija Ov~ina Saradnici/Korrespondenter: Benjamin Daji} Arben Deliu Idriz Hod i} (Sarajevo) Amila Smajlagi} D enana [e~i} Almira [i{i} Bank-konto broj/nummer.: Telefon: (45) /(45) bhglas@gmail.com redakcija@bhglas.com Web stranica / Hjemmeside: [tampa/tryk: [tamparija Fojnica d.d. Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Sado Breko Mirsad Dervi{evi} Jusuf Dapo Meho Kasumovi} Hivzo Nikontovi} Emir Solak MART 2013 I BH GLAS I 3

4 AKTUELNOSTI Strankinje se uspje{no {koluju Najnoviji podaci iz Danske statistike pokazuju da potomci od nezapadnih imigranata sada imaju isti nivo obrazovanja, ako se uzme cijela generacija 22-godi- {njaka u obzir, pi{e Fyens Stiftstidende. Ovdje enske osobe prednja~e. U godini se obrazovalo 43 % 22-godi{njaka u odnosu na 51 % danskih djevojaka. U godini se broj popeo na 61 % enskih potomaka koje su se {kolovale, kako su pri tome dosegle nivo od danskih djevojaka iste dobi. Beatrice Schindler Rangvid, istra iva~ pri Nacionalnom centru za dru{tvena istra ivanja, smatra da strankinje mogu presti}i danske djevojke kada je u pitanju obrazovanje. - One vide obrazovanje kao na~in lak{eg prosperiranja u `ivotu, a isto tako kako bi prona{le mjesto u danskom dru{tvu. To je tako e kulturolo{ki uslovljeno. One se ne bave nikakvim hobijima u slobodnom vremenu. Iz tog razloga nije ~udno da su prionule isklju~ivo na obrazovanje, rekla je Beatrice Schindler Rangvid. Beatrice Schindler Rangvid je jo{ uvijek zabrinuta za dje~ake, koji u sve ve}em broju napu{taju obrazovne institucije. - Pogotovo na polju privrednog obrazovanja. Dakle, nemogu}e je re}i koliko }e oni uspjeti. No, to sugeri{e da smo napravili jedan korak naprijed u pravom smijeru, ka`e Beatrice Schindler Rangvid. Od socijalne pomo}i do {efa odjeljenja Danski lanac supermarketa (Dansk Supermarket) je niz godina radio sa ciljem da zapo{ljava radnike sa drugim etni~kim porijeklom nego danskim. Ovakvim radom bi se dugoro~no mogli stvarati veoma lojalni radnici. Ovo je pri~a o dvojici stranaca koji su se dobro sna{li. Mohammed unosi dvije kutije narand i u prodavnicu, stavlja ih na mjesto i opazi Ibrahima. Prijateljskim pokretom stavlja ruku na Ibrahimovo rame i razgovara s njim sa neopisuju}im zadovoljstvom dok obojica nastavljaju raditi svoj posao. Mohammed So- 4 I BH GLAS I MART 2013 DANSKA POLITIKA Stupila na snagu reforma prijevremene penzije (førtidspensionsreform) Te e do prijevremene penzije Od 1. januara 2013 godine primjenjuju se novi reformski propisi za dodjelu prijevremene penzije (førtidspension). [ta to konkretno zna~i, pro~itajte u na{em prilogu Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com Danska ima oko osoba koje primaju prijevremenu(invalidsku) penziju. Prijevremena penzija se ispla}uje osobama-penzionerima u starosnoj dobi od 18 od 65 godina, kojima je radna sposobnost permanentno umanjena u toj mjeri, da ne mogu vi{e raditi. Statisti~ki podaci o dodjeli prijevremenih penzija u zadnjih 5 godina pokazuju slijede}e: U 2007 godini dodijeljeno je ukupno prijevremenih penzija, u 2008 je dodijeljeno , u 2009 godini , u 2010 dodijeljeno su prijevremene penzije. Dakle, broj penzionera se pove}avao iz godine u godinu, i to je bio signal Vladi i politi~arima za uzbunu, koja je imala za posljedicu usvojenu reformu penzionog zakona, koja se po~ela primjenjivati od 1.januara 2013 godine. Ukoliko ste ve} ostvarili pravo na prijevremenu penziju prije stupanja na snagu novih reformskih propisa, ni{ta se posebno ne}e mijenjati u va{oj situaciji ako ste stariji od 40 godina, izuzev ukoliko elite da se preselite u neku od zemalja koja nije ~lanica EU/EØS. U tom slu~aju mo ete ponijeti sa sobom samo dio prijevremene penzije, {to nije bio slu~aj s zakonskim propisima koji su vrijedili do 31. decembra 2012 godine, kada se mogla ponijeti puna penzija. EU/EØS ~ine svih 27 zemalja Evropske unije, Norve{ka, Island i Lihten{tajn. Foto: Scanpix Ukoliko ste ispod 40 godina starosti i primate prijevremenu penziju, imate sukladno novim propisima mogu}nost da u~estvujete u takozvanom resursnom procesu (ressourceforløb) koji bi vam eventualno omogu}io pobolj{anje radnih sposobnosti i dobijanje zaposlenja, umjesto dosada{njeg pasivnog primanja penzije. U~e{}e u resursnom procesu je na dobrovoljnoj osnovi, ali treba napomenuti, da zakon omogu}ava op{tinama pokretanje procjene va{e radne sposobnosti, ukoliko to smatraju potrebnim. Ukoliko ste u flexjob-u, reforma nema uticaja na ostvarivanje va{ih prava koja zapravo ostaju ista, izuzev ukoliko promijenite flexjob. U tom slu~aju stupaju na snagu nova pravila o flexjob-u (fleksjobordningen) koja ograni- ~avaju visinu dodatka koji op{tina izdvaja poslodavcu za va{u platu (kommunetilskud til lønnen) {to se indirektno mo e odraziti na va- {a primanja. Ukoliko ~ekate na flexjob, va{a primanja, koja se na danskom zovu ledighedsydelse, mogu biti promijenjena. Promjena nastaje nakon 6 mjeseci, ukoliko su va{a primanja ve}a od 89 % od maksimalnog iznosa naknada za nezaposlene (højeste dagpengesats) ili manja od tog iznosa. Pored toga, obavljat }e se svaka 3 mjeseca kontakt-razgovori s socijalnim savjetnikom u centru za rad (jobcenter), u cilju {to br eg zaposlenja u flexjob. Za one, koji nisu ostvarili pravo na flexjob ili prijevremenu penziju, a koji nisu sposobni za tr i- {te rada, nova pravila }e stvoriti niz pote{ko}a, posebno u ostvarivanju prava na prijevremenu penziju. Osobama mla im od 40 godina ne}e biti mogu}e dodijeliti prijevremenu penziju, izuzev u specijalnim slu~ajevima totalne i o~igledne radne nesposobnosti. Oni }e, umjesto prijevremene penzije, ostvariti pravo na resursni proces koji mo e trajati od jedne do pet godina, i po potrebi biti opet obnovljen, s ciljem pobolj{anja radnih sposobnosti i zaposlenja doti~ne osobe. Osobe starije od 40 godina morat }e tako er pro}i kroz jedan resursni proces, izuzev u slu~ajevima gdje se procijeni da takav proces ne bi doveo do pobolj{anja radnih sposobnosti doti~ne osobe, ili u slu~ajevima o~igledne radne nesposobnosti. Svi oni koji u~estvuju u resursnom procesu, a koji su stariji od 25 godina, imaju pravo na primanja koja ne mogu biti manja od bruto DKK mjese~no, {to odgovara visini socijalne pomo}i za odrasle osobe (kontanthjælp for voksne). Osobe mla e od 25 godina, kao i osobe koje ive s roditeljima, imaju znatno ni a primanja, koja zapravo odgovaraju visini socijalne pomo}i za mlade. Primanja u resursnom procesu nisu ovisna od va{e imovine ili zarade koju ostvaruje bra~ni drug.

5 Pi{e: Arben DELIU DANSKA POLITIKA Danski obrazovni sistem na novom kolosijeku Maternji jezik ponovo u danskim osnovnim {kolama Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja bosanskohercegova~ke djece da se anga uju na uvo enju bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha aju Poslije deset godina odsustvovanja maternji jezik se vra}a u danske osnovne {kole. Oko 200 danskih osnovnih {kola }e uvesti ~asove maternjeg jezika kao dio pokusnog projekta vrijednog 30 miliona kruna. Cilj projekta je da istra i da li uvo enje maternjeg jezika mo e pomo}i dvojezi~noj djeci da postignu bolje rezultate u {kolovanju. Statistika pokazuje da je prosjek ocjena strana~ke djece ni i za dvije ocjene. Projekat se odnosi na ake od 1-4 razreda, a u fokusu su bila arapska i turska djeca. Prije godine su komune morale pru iti dvojezi~noj djeci mogu}nost u~enja maternjeg jezika ali Anders Fogh je dolaskom na vlast to promijenio, omogu}iv{i da komune mogu same odlu~iti ho}e li pru iti mogu}nost u~enja maternjeg jezika. Komune su {tedile pare, a cilj biv{e Vlade je bila asimilacija te se niko nije obazirao na maternji jezik dvojezi~ne djece. Dolaskom nove Vlade, posjetom ministrice prosvjete Antorini osnovnim {kolama u Kanadi, te istra ivanja koja su ve} dugo prisutna, ubijedili su sada{nju Vladu da se ponovno uvede maternji jezik, prvo kao pokusni projekt i ako poka e dobre rezultate onda kao permanentna solucija. Mnoga istra ivanja pokazuju da se dvojezi~na djeca bolje snalaze u {koli i da su bolja u rje{avanju kompleksnih problema od djece koja samo govore jedan jezik. Djeca koja govore dva jezika su odmalena prisiljena da vi{e razmi{ljaju i upotrebljavaju dva jezika, da brzo reaguju u promjeni jezika koji upotrebljavaju, da razumiju razlike u kulturama i da shvataju svu kompleksnost jezika, a krajnji rezultat je pobolj{ano pam}enje. To se odra ava i na druge predmete, a tim i na ukupno {kolovanje djece. Profesori pedagogije i didaktike pozdravili su ovu Vladinu odluku. Ovo istra ivanje je mo da dobra pouka mnogim na{im roditeljima koji misle da ~ine djeci uslugu ako ih u~e samo danski jezik. Djeca su obaga}ena sa znanjem vi{e jezika. Ako politi~ari u Danskoj ne vide potencijal stranaca to ne zna~i da taj potencijal ne postoji i nije potreban je vidjeti da su tr i{ta Jugoisto~ne Evrope, Egipta ili Afrike neiskori{tena obzirom da kulturne i jezi~ke barijere ne dozvoljavaju danskim firmama da se tamo je vidjeti getoe u Danskoj gdje mnogi mladi ljudi stranog porijekla gube svoje vrijeme i postaju socijalni problem dr ave umjesto da budu njena je {to Antorini nije spoznala jo{ neke stvari u Kanadi, kao na primjer da se Kana ani vi{e fokusiraju na korist multikulturalnog dru{tva, a ne na asimiliaciju. Najuspje{nija provincija u Kanadi Ontario reklamira sebe kao provinciju u kojoj ivi mnogo rali~itih nacija koje govore rali~ite jezike i na taj na~in mogu trgovati na svim podru~jima svijeta. Oni koji se poku{avaju asimilirati nestaju u mno- {tvu, oni koji se izoliraju postaju rtve koje krive sve oko sebe za svoju nemarnost, dok oni koji balansiraju izme u svog naslije a i danske kulture su najuspje{niji. Bitno je integrisati se u dansko dru- {tvo i postati punopravan ~lan dru- Foto: b.dk {tva u kojem se ivi, po{to je to na- ~in na koji se mo e najvi{e pomo}i zemlji porijekla i na~in na koji se li~ne ambicije mogu ostvariti. Pored profesora na fakultetima, ima vi{e onsovnih {kola koje praktikuju upotrebu dva jezika u nastavi i podr avaju ponovo uvo enje maternjeg jezika. To su {kole koje imaju i najbolje rezultate. Naravno dvojezi~nost nije klju~ rje{enja svih problema. Ako se roditelji nedovoljno anga uju u {kolovanju svoje djece, ne razgovaraju i ne podr avaju nastavnike onda je te{ko posti}i uspjeh. Opozicija je, kao {to se moglo i o~ekivati, protiv uvo enja maternjeg jezika. Konzervtina narodna partija bi radije koristila novac na vi{e ~asova danskoga jezika dok Danska narodna partija smatra da ~itav ovaj projekat zadr ava strana- ~ku djecu u njihovoj kulturi umjesto da se integri{u u dansku kulturu. Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja bosanskohercegova~ke djece da se anga uju na uvo enju bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha aju. Djecu ne treba prisiljavati da dobijaju bolje ocijene u {koli, ali se mora u~initi sve da i danski roditelji i djeca pro- {ire svoje vidike i znanje o Balkanu, posebno o Bo{njacima. Uspjeh ovog projekta ne}e biti samo indikator potrebe znanja dva jezika nego }e biti i indikator potrebe i bitnosti poznavanja svoje i danske kulture. Ako projekat propadne onda }e moto politi~ara ponovo biti asimilacija. To je posljedica koju ni mi kao stranci, ni Danska kao dru{tvo ne mo emo sebi dozvoliti. AKTUELNOSTI weidan, 31-godi{njak, je {ef odjeljenja za vo}e, povr}e i cvije}e u supermarketu u City Vestu u Århusu. Ibrahim Hassan, 19- godi{njak, je na praksi na istom mjestu. Obojica osje}aju da im je Danski supermarket dao {ansu kad im je bilo te{ko prona}i bilo kakav posao. O njima nastavak slijedi malo kasnije. Danski lanac supermarketa je u decembru primio nagradu za radno mjesto godine od Ministarstva za socijalne i integracione poslove. Danski lanac supermarketa, sa sjedi{tem u Højbjergu, je od radio na integraciji i raznolikosti. U to vrijeme je Føtex po~eo organizovati obrazovne pravce u vidu obuke kako bi strance primili na praksu s ciljem na stalno zaposlenje. - To smo u~inili i iz odgovornosti prema dru{tvu, ali i u svrhu regrutacije novih radnika, naro~ito stranaca koji su bili bez posla u Århusu, rekla je Annette Vittrup, HR-partner za raznolikost u Danskom lancu supermarketa. Budu}i da su se inicijative pro{irile na cijelu zemlju, Danski lanac supermarketa danas sara uje sa 60 op{tina tako {to ljudima, koji primaju socijalnu pomo}, nudi praksu ili neku drugu vrstu obuke. - Neki su imali pote{ko}a u pronala`enju svog mjesta u dru- {tvu, a na kraju i oni mogu biti neki vrlo odani zaposlenici jer cijene ~injenicu da smo im dali priliku, ka`e Annette Vittrup. A sada da se vratimo na {efa odjeljenja, Mohammeda Soweidana. On je primljen na praksu u Føtex u tr nom centru Storcenter Nord godine u Aarhusu. Prije pet godina je Mohammed prestao poha ati trgova~ku {kolu iz razloga {to nije mogao na}i mjesto za praksu. Nekoliko godina je radio kao po{tar, pa je jednu godinu primao socijalnu pomo}. Nakon toga je dobio praksu pomo}u jednog mentora koji je bio dio jednog programa za strance. Prijemni razgovor za posao je zapo~eo lo{e po{to je mentor primijetio da je Mohammed Soweidan bio veoma umoran i nemotivisan. On se izvinio i objasnio da nije spavao cijelu no} po- {to je na razgovor do{ao direktno iz porodili{ta jer je po prvi put postao otac. Mentor je tako zaklju~io da on nije bio nemotivisan nego ustvari ekstremno motivisan za dobijanje posla. N- akon toga je uslijedila praksa sa MART 2013 I BH GLAS I 5

6 AKTUELNOSTI platom u Vibyju, prakti~no obrazovanje u Holmeu i posao kao {ef prodaje u Bilci. Danas je on {ef jednog odjeljenja u tr nom centru City Vest (Århus). Biv{i mentor ga jo{ uvijek prati i preporu~uje mu kurseve i mogu}nosti za razvoj karijere. - Bilo mi je veoma te{ko prona}i praksu. Dansk Supermarket mi je pomogao da na m posao i cijelo vrijeme su se brinuli da me proguraju dalje u sistemu, rekao je Mohammed Soweidan. Mohammed Soweidan danas ima odgovornost za zapo{ljavanje i obu~avanje u~enika. Ibrahim Hassan je po~eo raditi kao praktikant u augustu pro{le godine nakon dugog tra enja odgovaraju}eg mjesta da odradi praksu. Sa prve godine obrazovanja je mogao skoro biti izba~en zbog neopravdanih izostanaka sa ~asova. Me utim, ve} se na drugoj godini bio uozbiljio. - Ja ne `elim da svoj `ivot pro`ivim na socijalnoj pomo}i. Moj otac ka`e da se u`ivanje mora zaraditi. Neki ka`u da je trgova~ka {kola slaba, ali to nije gubljenje vremena, nego put do uspjeha. Ja nemam ba{ najbolje ocjene, ali ljudi u Fotexu su vidjeli da ja zaista `elim odraditi svoju praksu tamo i dokazati se da sam dobar radnik, rekao je Ibrahim Hassan i dodaje: Ova praksa meni zna~i sve u `ivotu. O tome sam sanjao svaki dan. Ibrahim Hassan ne zna za{to nije dobio {ansu na drugim mjestima koja je tra io, ali ka e da zasigurno ima razlike u tome da li ti je prezime Hassan ili Hansen. Znam mnoge koji su mijenjali svoja imena ba{ iz tog razloga, rekao je Hassan. Ibrahim se ugleda na Mohammeda, a Mohammed tako e poku{ava da bude uzor Ibrahimu kao stariji brat i brine se o njemu onako kako se to i radi u arapskoj kulturi. - Volio bih inspirisati druge i pokazati im put, a isto tako bih volio prenositi isti onaj tretman koji sam ja dobio ovdje, rekao je Mohammed Soweidan. Zaposlenici sa drugim etni- ~kim porijeklom nego danskim dodaju tako e vrijednost Danskom supermarketu. Izme u ostalog mogu prevoditi i razgovarati sa mu{terijama koje lo{e pri~aju danski. A pored toga imaju i puno ve}e znanje o proizvodima koji se trebaju nabaviti u na{e supermarkete za razne praznike i sezone. AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: Izabran novi odbor UBS-a Randers: BKC Sabur organizovao dobrotvornu priredbu Bo{nja~ki kulturni centar i d emat Sabur iz Randersa organizovali su dobrotvornu priredbu 1. februara ove godine u sali za sve~enosti u Randersu. Namjena priredbe je bila prikupljanje dobrovoljnih priloga za kupovinu objekta za zadovoljavanje zajedni~kih potreba kako mladih tako i svih bh. gra ana koji ive u ovom gradu. Poseban dio objekta namijenjen je zadovoljavanju vjerskih potreba na{ih gra ana u Randersu. Bosanskohercegova~ki gra ani Randersa ve} koriste ove, njima odgovaraju}e prostorije kao zakupljeni prostor, a namjera im je da taj objekat kupe kao svoj vakuf. Objekat je vrijednosti od oko 1 milion danskih kruna, a polovinaa tog iznosa ve} je ispla}ena. Prikupljen je dio sredstava za isplatu ostatka te je obezbije eno oko 70% ukupnog iznosa. Organizatori su i u toku ove ve~eri prikupili zna~ajnu donaciju, a mora se priznati da je oko 300 prisutnih posjetilaca doniralo onoliko koliko je ko mogao. U dosada{njim aktivnostima najve}a donacija je iznosila Novi Upravni odbor UBS-a U Kopenhagenu je, 3. februara 2013 odr ana generalna skup{tina UBS-a, Udru enja bh. studenata u Danskoj, na kojoj se izme u ostalog birao novi upravni odbor. Na ~elo novog odbora izabran je Rijad Avdagi}, podpredsjednica Anida Mujezinovi}, blagajnik Almir Malohod i}, sekretarica Amra Muratovi}, te ~lanica Lamija Silajd ija, a BUF-predstavnik u UBS-odboru je Sanjin Hamuli}. Ovogodi{nja skup{tina UBS-a je privukla dosta mladih ljudi bh. porijekla i pro{la je veoma uspje{no, {to je istakla i sada ve} biv{a predsjednica UBS-a Sabrija Tirak, naglasiv{i svoje zadovoljstvo dosada- {njim radom udru enja: Vidim dosta nade u novom odboru UBS-a. Mla a generacija je preuzela rukovodstvo s velikim ambicijama, u kojima }e, ubije ena sam, uspjeti. Zna- ~ajno je {to nisu izgubili temeljne vrijednosti vezane za poznavanje na{ih korijena i kulture. Ovi mladi ljudi su spoznali snagu zajedni~kog kruna. Ove dobrotvorne ve~eri u programu su nastupili folklor, hor ilahija i kasida te dramska sekcija BKC Sabur. Muzi~ku pratnju su ~inili Esad Islamovi}, Alija Me{arevi} te Elvir Hajdarevi}, a nastupio je i poseban gost, vokalni solista Muhamed Smajlovi}. Kuriozitet je {to ovaj posljednji `ivi u Holandiji, na Fejsbuku je na{ao informaciju da se ova priredba odr`ava i do{ao je da pomogne. Sve rada i djelovanja. Doskora{nja predsjednica je zaklju~ila da izneseni ciljevi i program UBS-a ukazuju na novu eru u radu udru enja, koji }e ga u~initi jos prosperitetnijim. Jedan od ciljeva udru enja na kojem }e se posebno raditi je pokretanje humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu. Sada{nji predsjednik UBS-a Rijad Avdagi} je istakao: Novi odbor UBS-a ima za cilj promovirati bosanskohercegova~ku kulturu i istoriju, zajedno sa svojim mnogobrojim mladim ~lanovima. Cilj je istodobno da UBS postane jedna moderna organizacija gdje se mladi mogu afirmirati i uklopiti u danskom i u bosanskom dru{tvu. Kroz razne samite i dru enja, vizija i ciljevi UBS-a }e se pro{irivati, a uz to dolazi i sakupljanje nov~anih sredstava za socijalno ugro ene u BiH. Rijad Avdagi} je, na kraju, napomenuo uspostavljanje stranice na internetu koja je od velikog zna~aja za postizanje ciljeva i promociju UBS-a. D enana [E^I] izvo a~e publika je svesrdno nagradila aplauzom, a oni su se potrudili i dali sve od sve da ova humanitarna priredba uspije. Doma}ini su obezbijedili dobro snabdjeven hladni bife, a vrijedne doma}ice ovog d`emata pripremile su bogatu trpezu na kojoj se na{lo mnogo doma}ih poslastica. Kompletan prihod sa ove priredbe namjenjen je u dobrotvorne svrhe koje smo ve} opisali. V.BA[I] 6 I BH GLAS I MART 2013

7 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Hobro: Odr ana manifestacija Kroz ulicu sevdaha U Hobru je 2. februara odr ana manifestacija Kroz ulicu sevdaha. Bila je to mala smotra kulture i zajedni{tva u kojoj su pored muzi~ara i folklorne grupe iz Aalborga u~estvovali svi prisutni. Lijepo je bilo te ve~eri biti Bosanac i Hercegovac u Hobru. Na ovoj manifestaciji pojavili su se gosti sa gotovo cijelog Jyllanda, ali i sa Fyna. Pre{li su mnogo kilometara da bi stigli na ovo mjesto sevdaha, zabave i dru enja. Program su vodili Edin Hajder i Ismet Muja~i} koji je imao ulogu mudrog, ali i komi~nog Nasrudin Hod e. Mali folklor iz Aalborga zaslu io je sve pohvale. Njihov prvi nastup izmamio je buru aplauza i podigao cijelu salu na noge. Bila je to manifestacija na{eg zajedni{tva, ali i ljubavi prema domovini, Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi, tradicijama i obi~ajima. Djeca od svega pet do desetak godina odu{evila su svojom uvje bano{}u narodnih igara U Aalborgu je dana godine odr ana godi{nja skup{tina bosanskodanskog udru enja Ljiljan. Bila je to prilika da se razmotre do sada ostvareni rezultati u radu ovog udru enja, ali i da se postave jasni ciljevi za njihov budu}i rad. Protekli period u radu ovog udru enja karakterisalo je dosta razjedinjenosti u aktivnostima unutar struktura koje ga sa~injavaju, a posebno nedostatak koordinacije i me usobne saradnje. I pored toga broj ~la- U Vejleu je ove godine odr an posljednji lokalni turnir u malom nogometu. Pobjednik turnira je ekipa G S iz Koldinga koja je u finalu, rezultatom 1:0 pobijedila ekipu Los Blancos. Pobjedni~ka ekipa je ve} ranije obezbijedila plasman u zavr{nicu takmi~enja tako da je igrala opu{teno i isklju~ivo za presti i osvajanje vrijedne nagrade na ovom turniru. U borbi za tre}e mjesto ekipa Seeded1 pobijedila je ekipu Fanatikos boljim izvo enjem kaznenih udaraca nakon {to je utakmica u regularnom vremenu zavr{ena rezultatom 3:3. Iako su zauzele tek 5 i 6 mjesto ekipe Doma}ini iz Vejlea i Den Bosniske IF iz Koldinga plasirale su se na zavr{ni I kolo turnir na u kraju Herningu koji }e se odr ati 17. marta ove godine. Ovo iz domovine svojih roditelja. Sitne gre{ke i nespretnosti nisu se ni primje}ivali u ukupnoj atmosferi, nabijenoj emocijama publike {to je mali{anima iz Aalborga ulivalo snagu i elju da njihov nastup bude {to bolji. A takav je i bio. U maloj sali jednog podru- ~nog Doma kulture napravljen je pravi kola program. Redali su se nastupi folklora, izvo a~a sevdalinki u ivo, sevdalinki poznatih pjeva~a iz na{e do- movine. Uz sevdalinke su prikazivani i slajdovi sa slikama gradova o kojima su sevdalinke pjevale. Uz to su voditelji uveseljavali publiku kratkim anegdotama o Nasrudin Hod i. Po elimo da ovakvih manifestacija bude {to vi{e te da dru enje i ljubav bh. gra ana jednih prema drugim razbiju lju{turu u koju su se mnogi uvukli i vode ra~una samo o sebi samima. V. BA[I] Aalborg: Odr ana godi{nja skup{tina BHDF Ljiljan nova udru enja popeo se do zavidnih skoro 200 ~lanova. Upitno je bilo raspravljati o aktivnosti i anga ovanju ~lanstva u proteklom periodu te se skup{tina opredijelila da se vi{e bavi planovima za budu}i rad. U tom smislu ovo udru enje }e te i{te aktivnosti staviti na pobolj{anju i aktivnijem djelovanju na komunikaciji izme u dijelova koji ga sa~injavaju i svih ~lanova udru enja. Posebno }e se voditi mnogo vi{e ra~una o jo{ aktivnijem uklju~ivanju mladih i dje- Vejle: Odr an malonogometni turnir Pobjedni~ka ekipa G S iz Koldinga iz razloga {to su ekipe sa boljim plasmanom, na ovom turniru, pravo ce u sve aktivnosti i programe udru- enja. Sve ovo provodit }e se sa jedinim ciljem da se obezbijedi {to bolja integracija, ali i sprije~i asimilacija djece i mladih u danski dru{tveni sistem. Uz sve to veoma }e zna~ajno biti i dalje razvijati svijest o spoznaji sopstvenog porijekla i korijena te o o~uvanju kulture, tradicija i obi~aja svoje domovine. Istaknut je i zna~aj organizovanja pravilne vjerske poduke svih gra ana na{e domovine na ovim dalekim prostorima. Uz sve ovo zna~ajno je napomenuti da je BHDF Ljiljan ~lan novoformiranog Saveza bh. udru`enja, a da ostvaruje dobru saradnju sa svim udru- `enjima sa kojima ima zajedni~ke programe i sadr`aje. [to se ti~e saradnje sa subjektima lokalne samouprave, ovo udru`enje ima odli~nu saradnju sa komunom Aalborg koja im aktivno poma`e u ostvarivanju zacrtanih programa. V. BA[I] u~e{}a na zavr{nom turniru izborile ranije. U zavr{nici }e se na}i 11 ekipa i to: Sabur, BIHDAN, Baksuzi, Fanatikosi, Podrinjci, G S, Zmajevi, Kolding, Doma}ini i Den Bosniske IF te jedna ekipa sa Sjælanda. Ovih jedanaest ekipa borit }e se za mjesto i u~e{}e na turniru koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore u {vedskom gradu Vesteras od 3. do 5. maja ove godine. Turnir u Vejleu je organizovala BH omladina iz Vejlea veoma uspje{no. Mora se napomenuti da je turnir po prvi put organizovan prema Pravilima koje je propisao Savez bh. udru enja u Danskoj, a koja su usagla- {ena sa pravilima koje je propisao SSD- BiH te pravilima Futsala. Ova pravila }e se primjenjivati na svim budu}im turnirima koje organizuje SBHUD. V. BA[I] AKTUELNOSTI Annette Vittrup ka e: - Veoma nam je stalo da svima ponudimo iste uslove, a tako e `elimo oslikati onakvo dru- {tvo u kojem se na{e trgovine nalaze. Na{ krug mu{terija je raznovrstan, pa tako `elimo da nam bude i sastav zaposlenog osoblja. Stranci se razvode isto ~esto kao i Danci Prije 20 godina je bilo skoro ne~uveno da se Turci razvode ovdje u Danskoj, ali se to danas promijenilo. Tada je brak je trebao opstati po svaku cijenu. To je bila norma kod turskih gastarbajtera u 1970-tim i 1980-tim godinama. Me utim, tokom zadnjih dvadesetak godina desila se revolucija u mnogim turskim familijama. Razvodi su postali tri- ~etiri puta ~e{}i nego prije 20 godina, pa se na osnovu toga mo e zaklju~iti da se Turci koji ive u Danskoj razvode isto ~esto kao i etni~ki Danci, navodi se u Kristeligt Dagblad. Ova analiza je ura ena od strane SFI Nacionalnog centra za istra ivanje dru{tvenog blagostanja. Turci su u Danskoj najbrojnija manjinska grupa, jer turskih useljenika i potomaka ima otprilike Anika Liversage fra SFI ka e kako brojke pokazuju da su se desile velike promjene u manjinskim grupama sa turskim porijeklom. - Prije dvadeset godina su porodice opstajale bez obzira na sve, a razvodi su bili rijetki i stigmatizirani. Istra ivanja se zasnivaju na turskih parova, koji su vjen~ani od 1981 do godine. U tom periodu se razvelo parova, {to iznosi otprilike 3 posto razvedenih turskih parova u 1980-tim godinama. Nakon 20 godina je u~estalost razvoda porasla do 12 posto {to je bilo blizu danskog nivoa. - U nekim se brakovima supru`nici nisu skoro ni poznavali prije nego {to su se vjen~ali te zato ka`u da su brak do`ivjeli kao veliku gre{ku, rekla je Anika Liversage. Ona smatra da se ljudi, koji se razvedu u Danskoj, mogu bolje sna}i nego u slu~aju da se razvedu u Turskoj. -Ovdje imaju mogu}nost da se {koluju ili da dobiju ekonomsku pomo}. Oba ova faktora ~ine da se brak mo`e lak{e dovesti MART 2013 I BH GLAS I 7

8 AKTUELNOSTI u opasnu zonu, rekla je Anika Liversage. Integracioni konsultant Esma Birdi, koja je i sama napustila brak, mo e lako prepoznati ovu tendenciju. - Ima sve vi{e i vi{e razvoda zato {to su turski useljenici ovdje ve} dugo godina, a i zato {to dansko dru{tvo ima veliki uticaj na turske porodice. Razvodi su danas prihvatljiviji nego ranije, rekla je Esma Birdi. Mnogi stranci dovode familiju u Dansku Promjene u pravilima zna~e vi{e dozvola za spajanje sa porodicom. Otkako je vlada pro{le godine sprovela niz promijena o pravilima za spajanje sa porodicom, sve ve}i broj stranaca je dobio dozvolu da dovede supru nike ili djecu u Dansku. To se navodi u Berlinske na osnovu dokumenta iz Zavoda za strance koji pokazuje ukupni broj useljenika za godinu. Promjene u pravilima su poduzete u maju u saradnji sa strankama Enhedslisten i Liberal Alliance, i od jula je broj spojenih porodica rastao svakog mjeseca od 145 osoba u junu do 510 u decembru. U cijeloj su izdane 3173 dozvole za spajanje porodica, u odnosu na 2902 u Prema biv{em vo i Jedinice za istra ivanje Rockwool fonda (Rockwool Fondens Forskningsenhed), Gunnaru Viby Mogensenu, broj spajanja }e ubudu}e samo i}i uzlaznom putanjom. On argumentuje da je takozvani azilski paket (asylpakken) zna~io vi- {e azilanata i dozvola za boravak, a samim time i vi{e molbi za spajanje porodica. - Kada osobe provedu ovdje neko vrijeme i postanu sigurni da mogu ovdje i ostati, onda je prirodno da }e poku{ati dovesti svoju porodicu u Dansku, ka`e on. U vezi sa promjenama zakona na polju spajanja porodice, Ministarstvo pravde je u maju godine procijenilo da }e nova pravila zna~iti otprilike 1000 dodatnih spajanja porodica godi{nje. U strankama Dansk Folkeparti i Venstre strahuje se da }e taj broj biti daleko ve}i. Prevela i priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com 8 I BH GLAS I MART 2013 DANSKA POLITIKA Godi{nji obra~un poreza (årsopgørelse) za Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom od 23. aprila Godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu bit }e dostupan od 4.marta 2013 elektronski, na stranici Skat.dkTastSelv. Gra anima koji ne koriste ovu stranicu, Poreska Uprava }e poslati obra~un po{tom 23. aprila Ukoliko ste platili vi{e na ime preza u 2012, ve} 27. marta 2013 dobijate povrat novaca na va{ bankovni konto. Porez (Skat) pla- }aju svi u Danskoj: od djece, koja raznose novine i reklame, do starijih ooba koji primaju narodnu penziju. Poreska uprava }e od 4. marta ove godine obezbijediti svima koi imaju elektronski pristup stranici Skat.dk, TastSelv uvid u njihov godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu. Od 1. februara ove godine poreske informacije o tome, koliko ste platili na ime poreza i zaradili u pro{loj godini, mo ete pogledati u va{oj elektronskoj mapi na pomentoj stranici. U periodu od 1-28 februara mo ete elektronski dostaviti Poreskoj upravi informacije koje oni ne posjeduju o va{oj zaradi, pla}enom porezu, poreskom izuze}u na ime tro- Sasvim je normalno da politi~ari imaju posebne savjetnike koji im poma u u odnosima sa medijima, ali problem nastaje kada ti spin doktori stvaraju spin ili narodski re~eno kada zavrnu vijesti. Mediji danas imaju veliku mo}, ali istovremeno su u bespo{tednoj me usobnoj borbi, jer je neobi~no va no biti korak ispred konkurencije. Imaju}i u vidu ~injenicu da politi~ari imaju vrlo malo vremena da u medijima iznesu svoje politi~ke poruke to u njihovo ime ~ine spin doktori vrlo profesinalno, ali ~esto i dosta prljavo. Veoma ~esto, u medijima, pred neke zna~ajne reforme mo emo na}i naslove: Pare za kafi} kako nazivaju stipendije koje dobijaju aci iznad 18 godina, a koji se {koluju i ive kod roditelja, Penzija za igranje golfa kako nazivaju efterløn, Nastavnici predaju 8 sati, Nezaposleni odbijaju poslove i mnogo toga sli~nog. Te kratke re~enice su dovoljne po{to se lako pamte, izazivaju emotivni naboj kod ~italaca i na taj na~in dobijaju podr{ku u javnosti. Napad je mnogo lak{i nego odbrana i ako bi mediji htjeli da istra- e stvarnost navedenih izjava, onda je to ne{to {to zahtjeva resurse, a i pored toga postoji rizik da se izgubi vrijednost novosti takve izjave. Na taj na~in spin doktori u medijima zamute vodu na danskoj politi~koj sceni i omugu}uju politi~arima da {kova prijevoza (befordring) za one koji putuju od mjesta stanovanja do radnog mjesta vi{e od 24 km u oba pravca, itd. Ovi podaci mogu se dostaviti i nakon 4. marta, a rok za dostavljanje je 1. maj ove godine, izuzev u specijalnim slu~ajevima kada se mo e prolongirati. Ukoliko ste platili vi{e na ime poreza (overskydende skat) u pro{loj godini, ve} 27. marta ove godine mo- ete o~ekivati povrat sredstava, ukoliko taj iznos ne prelazi DKK. Ukoliko ste platili manje na ime poreza u pro{loj godini (restskat), najbolje bi bilo izmiriti dug {to prije, jer pla}ate kamatu koja iznosi 2,7 % do 1. jula, kada se penje na 4,7 % do isplate duga. Gra anima koji ne koriste kompjuter, i stoga nemaju pristup poreskoj stranici, kao i gra anima koji to ele, Poreska uprava {alje obra~un poreza po{tom 23. aprila 2013 godine. Ukoliko imate pitanja u vezi godi{njeg obra~una poreza, pomo} i vi{e informacija mo ete dobiti u Poreskim upravama u va{im op{tinama, kao i kod socijalnih savjetnika, koji vam mogu dati odgovor na pitanja ili vas uputiti kod drugih kompetentnih osoba. Sabrija OV^INA Kako politi~ari (zlo) upotrebljavaju medije Kad Spin doktori operi{u Mnogi danski vode}i politi~ari i ministri imaju jednog ili dva spin doktora, to jeste posebne politi~ke savjetnike koji su zadu`eni za komunikaciju sa medijima. Ovo je zna~ajno jer su danas mediji potrebni politi~arima vi{e nego ikada. Kroz medije se plasiraju polit~ke poruke i kroz njih politi~ari imaju najbolji pristup glasa~ima manipuliraju vijestima i narodom. Ve}ina roditelja, koji imaju prosije~ne plate, zna vrlo dobro da gube dje~iji dodatak kada djeca postanu punoljetna te da je stipendija koju djeca dobijaju bitna u ekonomiji tih familija. Svi oni koji decenijama rade te{ke fizi~ke poslove vrlo dobro znaju da efterløn nije vrijeme za igranje golfa, nego fizi~ka i psihi~ka potreba napu{tanja radnoga tr`i{ta. Izjave ovakoga tipa su crnobijele, a cilj im je uzburkati javnost obzirom da spin doktori znaju da mediji i glasa~i ne}e istra`ivati vrijednost i ta~nost ovakvih izjava. U svemu ovome osnovni cilj politi~ara i njihovih spin doktora je da pro u neke predlo`ene reforme, nekada zato {to su reforme potrebne, a ponekad zato {to su im potrebni rezultati da zadr`e dobre plate i status, a u zamu}enoj vodi sva{ta se mo`e desiti. Arben DELIU

9 BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje: IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE U DANSKOJ ZA GODINU (U izboru stručnog žirija i publike) Ikast, 2 mart godine Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u h U programu učestvuju: Ženski hor Nostalgija BKC Kopenhagen i folklorne grupe iz Odense, Aalborga, Randersa i Ringkobinga Cijena ulaznica: 150 kr (za odrasle) 100 kr za djecu i omladinu do 15 g. Besplatno za djecu do 3 g. (koja ne zauzimaju mjesto) Rezervacija ulaznica na telefon ili bhglas@gmail.com GOST VEČERI: Obezbijeđen je hladni bife sa sendvičima, kafom i hladnim napicima ELDIN HUSEINBEGOVIĆ Sponzori: Medijski pokrovitelji: BH GLAS MART 2013 I BH GLAS I 9 GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

10 RAZGOVOR S POVODOM Razgovarao: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com Malo je mladih ljudi koji ne vole brzinu, prije svega u dobrom automobilu ili motociklu. Adrenalin koji brzina proizvodi doprinosi da svako od njih po eli uvijek vi{e. A gdje je kraj toj elji u malo ko mo e precizno re}i. Radi toga svako u mladosti sanja o auto ili moto trkama. Jedan od takvih, koji u iva u brzinama svakako je Mirza Ahmetagi}. On je u grupi onih koji su taj san dosanjali, ali ga jo{ uvijek sanjaju i to na javi. Mirza je uspje{an takmi~ar na autotrkama pa je to i bio povod da sa njim porazgovaramo. Mirza, ho}ete li se kratko predstaviti na{im ~itaocima? AHMETAGI]: AGI]: Ro en sam godine u Te{nju. Rat i ratne nesre}e dovele su moju familiju prvo u Hrvatsku, a godine i u Dansku. U Randersu sam se {kolovao do srednje {kole, a zatim sam nastavio studije u Aarhusu. [kola mi je dobro i{la pa sam sa svega 22 godine diplomirao i postao gra evinski in enjer. Moj {kolski put ipak nije bio lagan. Morao sam ulagati uvijek mnogo vi{e napora od drugih, posebno Danaca. Za mene to nije bio hendikep nego bih prije rekao jaka motivacija koja me je uvijek vodila samo prema naprijed. Diplo- 10 I BH GLAS I MART 2013 Mirza Ahmetagi}, voza~ u autotrkama: Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju ime moje domovine mirao sam veoma mlad, a danas radim kao in enjer konstruktor (zgrade u nordijskim zemljama) za jednu firmu u Hobru. Zadovoljan sam i poslom i ivotom. Kada i kako se u tebi pojavila ljubav za motosport i kako si se po~eo time baviti? AHMETAGI]: AGI]: Sa svega 8 godina po~eo sam sakupljati modele automobila. Kada je ve}ina mojih vr{njaka kupovala druge stvari ja sam svoj d eparac tro{io na automagazine. Po tome cijenim da se ljubav prema automobilima i brzini kod mene pojavila veoma rano. Sa 18 godina sam kupio prvi sportski automobil Honda Civic VTEC. U po~etku je imala 160KS ali to mi nije bilo dovoljno pa je uskoro imala 176KS. Sa 19 godina sam oti{ao na prvi takozvani Trackday (amaterske utrke, gdje se ne takmi~i{ sa drugim voza~ima, ve} vozi{ po svojoj elji, odnosno protiv sata). Imao sam tada brz automobil, volio sam gledati utrke, a mislio sam da sam jako iskusan voza~ i da }u biti brz. Kako sam samo pogrije{io: Slijede}ih 4-5 godina sam ~esto u~estvovao na raznim utrkama, i spoznao da nisu upitanje konjske snage, ve} tehnika. ^itao sam i u~io o utrkama i tehnici koja se koristi pri ko~enju, ubrzanju, kako voziti kroz zavoje itd. Teorija je zaista veliki dio utrka. Poku{ao sam se takmi~iti i u vo nji motocikla, ali sam odustao jer sam to po~eo veoma kasno za taj sport. Opi{i nam takmi~enja na kojima si u~estvovao. AHMETAGI]: AGI]: Nakon 5 godine amaterskih utrka, uklju~io sam se u tim Race Events sa druga 2 voza~a. Sve sam morao sam finansirati. Na prvoj utrci sam zavr{io na 3. mjestu, na Padborg Parku, a ve} slijede}i vikend sam pobjedio prvu utrku na Ring Djurslandu. To je zainteresovalo sponzore, te sam nakon kratkog vremena potpisao svoj prvi sponzorski ugovor. To vi{e nije problem te sada imam vi{e sponzora od kojih su najzna~ajniji DS Staalkonstruktion A/S i Racehall Aarhus. Nakon prve uspje{ne sezone godine sam zavrsio kao ~etvrti u danskom prvenstvu. ^lan sam kluba Ring Djursland, a to mi omogu}uje odr avanje moje voza~ke licence. Auto koje vozim je kopija Lotus Super Seven. Te{ko je 450 kg bez voza~a, a ima 152KS, {to zna~i ubrzanje od za 4 sekunde. Motor je od motocikla Yamaha R1. Ponosan sam na svoju domovinu i veoma sretan {to mi je vlasnik na{eg tima dozvolio da uvijek uz dansku nosim i na{u, bosansku zastavu. Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju moje ime, ali i ime moje domovine Bosne i Hercegovine. Kada si ve} spomenuo domovinu, reci nam ne{to o tvom privatnom ivotu? AHMETAGI]: AGI]: Sretno sam o enjen djevojkom porijeklom iz Sirije, iz Damaska. Imamo malog sina koji se zove Sami i tek u~i hodati. Ja se trudim da {to vi{e vremena provedem sa njima. Drago mi je {to imam punu podr{ku supruge, kada je moja ljubav prema sportu i brzinama u pitanju. Ona prati sve moje utrke. Razumije moju potrebu za treningom obzirom da su fizi~ka spremnost i koncentracija izuzetno va ni. Bez fizikog treninga ne mogu se voziti utrke, a to opet zna~i plivanje i tr~anje 5-6 puta sedmi~no. Nastojim dio slobodnog vremena posvetiti prijateljima, a za sada i u tome uspijevam. Pored svega {to radim i bavim se sportom dobar dio vremena provodim na putovanjima. Obi{ao sam 4 kontinenta i preko 30 dr ava. Pa ipak sam najsretniji kada otputujem u svoju domovinu, zemlju u kojoj sam ro en. Moji roditelji su u mene usadili sve one najljep{e osje}aje koje ~ovjek mo e imati prema zemlji koja ga je iznjedrila. Trudio sam se, jo{ iz djetinjstva, da zapamtim sve ono {to nekoga ve e za domovinu. Rije~ domovina i Bosna i Hercegovina za mene ima ogromno zna~enje. Radi toga u svoju zemlju putujem svake godine. Majka me je uporno u~ila da govorim bosanskim jezikom, mada mi je danski bio mnogo bli i. Sretan sam {to su me od djetinjstva u~ili da znam gdje su mi korijeni te da koliko mogu ~uvam i njegujem kulturu, tradicije i obi~aje moje Bosne i Hercegovine. Na kraju uz zahvalu za ovaj razgovor imamo samo je jedan komentar: Neka sva sre}a ovog svijeta prati ovog mladog ~ovjeka kojeg ni sve vrijednosti svijeta nisu udaljile od njegove domovine Bosne i Hercegovine. Iz svake njegove rije~i izvire pozitivna energija i ljubav prema roditeljima, familiji i domovini.

11 Pi{e: Sabrija OV^INA Danski propisi u praksi (22) Jednokratna pomo} (enkeltydelse) III ZAKONODAVSTVO Ako gra anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo e zatra iti ekonomsku i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(las). Stranci, koji nemaju stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji(integrationslov) Una{oj rubrici Danski propisi u praksi, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na- ~inu ostvarivanja istih, o potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta(økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja va- `e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), a ovog puta fokus je ponovo na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) roditelju koji ne `ivi stalno s djetetom/djecom, za vrijeme provedeno s njim/a. Ova vrsta pomo}i je regulisana paragrafom 83 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las 83) odnosno paragrafom 37 u zakonu o integraciji(integrationslovens 37). Kao {to smo naglasili u prethodnim brojevima BH Glas-a, sve vrste jednokratne pomo}i su regulisane paragrafom 81(las 81), a pomo} za lije~enje (sygebehandling), pomo} za lijekove (medicin), psihologa (psykolog), opti~ara (optikker), zubara (tandbehandling) i sli~no regulisana je paragrafom 82 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las 82). Treba naglasiti, da paragrafi 81,82 i 83 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici u potpunosti odgovaraju paragrafima 35,36 i 37 u zakonu o integraciji(las 81,82,83 = integrationslovens 35,36,37). Stranci u Danskoj, koji nisu ostvartili stalnu/permanentnu dozvolu boravka i koji su u toku integracije u dansko dru{tvo, sve pomenute vrste jednokratne pomo}i mogu ostvarivati na osnovu zakona o integraciji. Pomo} koja se daje roditelju koji ne `ivi stalno s djetetom, za vrijeme dru`enja, to jest vrijeme provedeno zajedno s djetetom, mo`e se dati za hranu, aktivitete, prijevoz i sli~no. Pomo} se mo`e ostvariti, ukoliko su ispunjena slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se ne mo`e ostvariti na osnovu nekog drugog zakona (subsidiærprincip). 2. Tra`ilac pomo}i nema ekonomska sredstva za pla}anje izdatka. 3. Pomo} je neophodna. 4. Molba za pomo} je podnesena na vrijeme, to jest prije nastanka izdatka. Molba za pomo} (ansøgning om hjælp til enkelte udgifter) se mo`e dobiti u Borgerservice u u va{oj op{tini, ili elektronski isprintati sa internetske stranice borger.dk. Op{tina }e vam uvijek tra`iti da predate dokument/rezoluciju (samværsresolution) o pravu da budete zajedno s djetetom. Ukoliko ne posjedujete takvu rezoluciju, potrebno je da drugi roditelj djeteta, u pisanoj formi, potvrdi va{e dru`enje s djetetom. Tako er je potrebno predati svu potrebnu dokumentaciju o va{im prihodima i rashodima (indtægter og udgifter), kao i potvrdu o stanju sredstava na va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Bitno je da imate svu neophodnu dokumentaciju u startu, koja mora biti aktuelna. Izdaci, koje op{tine prihvataju kao neophodne i opravdane, su: stanarina, grijanje, voda, antena, osiguranje poku}stva, elektri~na energija, tv-licenca, kao i neki drugi za `ivot neophodni izdaci. Kao {to smo i ranije pisali, primaoci narodne penzije (folkepensionister) ostvaruju pomenutu pomo} na osnovu zakona o penzijama (pensionslov), i ne mogu istu tra`iti na osnovu zakona o aktivnoj socijalnoj politici ili zakona o integraciji. MART 2013 I BH GLAS I 11

12 INTERVIEW Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH: Imali smo viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi} ro ena je godine u Sarajevu. Zavr{ila je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu, godine, magistrirala na Univerzitetu u Beogradu 1982., a doktorirala na Univerzitetu u Sarajevu godine. Redovni je profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu od godine i gostuju}i profesor na vi{e univerziteta u BiH i na Univerzitetu u Be~u. Bila je prorektor Univerziteta u Sarajevu. Rukovodilac je postidiplomskih studija iz oblasti proizvodnje i primjene ukrasnih biljaka od godine. Ekspert je iz oblasti hortikulture pri Me unarodnoj organizaciji JCSID, od godine. Bila je poslanik u Skup{tini BiH i ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH, te ambasadorica BiH pri UN-u i drugim me unarodnim organizacijama u Be~u. Ispoljila je zapa en anga man i na lokalnom nivou. Autorica je tri knjige, 19 nau~no-istra iva~kih radova, 11 referata na nau~nim skupovima i 57 projekata, studija, elaborata i ekspertiza 12 I BH GLAS I MART 2013

13 Razgovarao: Idriz Dobar dio svoga ivota posvetili ste nauci i obrazovanju studenata. Kakvu poruku mladima u BiH i bh dijaspori biste uputili kada je rije~ o njihovom obrazovanju? LJUJI]-MIJATOVI]: Kao dugogodi{nja profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, ali i na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu ispratila sam generacije i generacije mladih ljudi. Ono {to me alosti je to {to se, u zadnje vrijeme, ve}ina mojih studenata odlu~uju za odlazak u druge zemlje. To je za mlade ljude pozitivno jer {ire svoje vidike. Idu ka novim informacijama o novim dostignu}ima u nauci i struci. Brzo i kvalitetno u~e strane jezike i upoznaju se s drugim sredinama i drugim kulturama. Me utim, bila bih sretnija, kao i mnoge moje kolege profesori, da se ti mladi ljudi jednog dana vrate u svoju zemlju. Da se vrate u svoju domovinu, gdje pripadaju i odu e joj se tako da pomognu da i Bosna i Hercegovina bude prospritetna i da se {to prije pridru i porodici zemalja Evropske unije. Kako biste ocijenili mjesto i ulogu Predsjedni{tva RBiH u periodu od godine? LJUJI]-MIJATOVI]: Nakon prvih vi{estrana~kih izbora u BiH formirano je Predsjedni{tvo Republike BiH u ~ijem su sastavu bili ljudi razli~itih nacionalnih opredjeljenja. Mi smo svojim prisustvom potvr ivali univerzalnost ideje koja je u BiH tada bila napadnuta. U to vrijeme u vojsci, politici i diplomatiji na{e mlade dr ave vladalo je etni~ko {arenilo sa velikim brojem ljudi visokog morala, intelektualnog i stru~nog kredibiliteta koji su svoj bosanskohercegova- ~ki identitet favorizovali nad u om etni~kom pripadno{}u. Mi srpstvo, hrvatstvo i bo{nja{tvo nismo do ivljavali kao zanimanje nego kao principijelni i idealisti~ki ulog u stvaranju bosanskohercegova~kog dru- {tva. Mi smo jednostavno bili Bosanci i Hercegovci, a sada smo, ~ini mi se, zbog slijeda doga aja, gurnuti na marginu. U junu mjesecu godine u Sarajevu, Predsjedni{tvo je usvojilo dokument pod nazivom Platforma za djelovanje Predsjedni- {tva Republike BiH u ratnim uslovima kao naj{iru osnovu okupljanja svih patriotskih snaga u odbrani integriteta i multietni~kog bi}a bosanskohercegova~ke dr ave. Dakle, Platforma po kojoj Bo{njaci, Srbi i Hrvati brane svoje interese, a koji proisti~u iz vi{evjekovnog zajedni- ~kog ivota. Jednostavno re~eno mi ~lanovi ratnog Predsjedni{tva smo bili ljudi koji su u najte im uslovima rata imali viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive. Snage sile i oru ja pretvorile su ovu zemlju u poligon za sukobe politi~kih mo}i i ambicija ~iji je produkt bio razaranje, ubijanje i progon stanovni{tva. Me utim, borba za slobodnu BiH i dalje se nastavlja. Trebalo bi da se sve snage koje ele kontinuitet BiH ujedine u borbi za njeno o~uvanje jer je to u interesu mira i ivota budu}ih generacija na ovim prostorima. Oni koji uporno napadaju na{u zemlju zaboravljaju da postoji ne{to {to ne mogu uni{titi i razoriti, a to je bosanskohercegova~ki duh njenih naroda. Niko nema pravo otimati budu}nost generacijama koje stasaju i dolaze budu}nost treba graditi na temeljima ZAVNOBIH-a, kao i na savremenim dostignu}ima evropskog i svjetskog razvoja. Mirna i prosperitetna budu}nost BiH je u {to br em pridru ivanju Evropskoj Uniji. Bili ste ambasadorica BiH pri UNu u Be~u. Kako ocjenjujete ulogu BH diplomacije danas u zastupanju interesa BiH u me unarodnim odnosima? LJUJI]-MIJATOVI]: OVI]: [to se ti~e ocjene uloge BiH diplomatije u zastupanju intersa BiH u me unarodnim odnosima, nisam u mogu}nosti da vam odgovorim na to pitanje, jer nisam involvirana ve} dugo u oblasti diplomatije. Ipak, osje}am potrebu da ka em svoje mi{ljenje u smislu informacija koje su mi dostupne. Poznato je da se oko bitnih odluka vezanih za me unarodnu politiku trebalo usaglasiti Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine. Me- utim, doga a se da tri ~lana Predsjedni{tva ne postignu konsenzus oko odre enih pitanja, pa istupaju razli~ito, {to se negativno odra ava na me unarodne odnose Bosne i Hercegovine koji nisu na zadovoljavaju}em nivou. [ta za Vas zna~i 1. Mart - Dan nezavisnosti BiH? LJUJI]-MIJATOVI]: 1. Mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je datum potvrde vi{evjekovnog identiteta bosanskohercegova~kog dru{tva i dr ave, a ujedno je i datum koji upu}uje na razmi{ljanje o vremenu iza i ispred nas. Mnoge istorijske vrijednosti su zanemarene i zaboravljene, pa i one koje se odnose na ravnopravnost naroda i gra ana i osnovna ljudska prava i slobode. Bosna i Hercegovina, kao dr ava u me- unarodno priznatim granicama, utemeljena je na istorijskim odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a. U Rezoluciji ZAVNOBIH-a formulisana je definicija slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine kojom se odre- uje da Bosna i Hercegovina jednako pripada svim njenim narodima. Tkivo Bosne i Hercegovine pro ima prisustvo razli~itih kultura, tradicija, konfesionalnih zajednica i dugogodi{njeg zajedni~kog ivota. To je identitet ove sredine koji uvijek zaslu uje posebnu pa nju i kao takvog ga treba ~uvati i sa~uvati... U stvaranju ovih pretpostavki nezaobilazno je sje}anje na 25. januar godine, kada je Skup{tina Republike Bosne i Hercegovine donijela Odluku o odr avanju referenduma, a referendumsko pitanje za gra ane Bosne i Hercegovine je glasilo; Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr avu ravnopravnih gra ana i naroda: Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive? Odluka donesena na referendumu, i godine, ima istorijski zna~aj. Me utim, na alost i danas neki ne prihvataju ideje ZAVNOBIH-a jer su u suprotnosti sa njihovim ciljevima. Neprihvatanje 1. Marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine nije rezultat samo razli~itog pristupa tuma- ~enju istorijskih doga aja ve} ima i ideolo{ko-politi~ku pozadinu. Oni koji su u ratnim zbivanjima ru{ili BiH te e}i uspostavljanju ekstremnog nacionalizma ne mogu imati pozitivno mi{ljenje o ZAVNOBIH-u. Nakon svega, uvjerena sam da samo mi, gra ani Bosne i Hercegovine, ma kakvog politi~kog uvjerenja bili, mo emo stvarati dru{tveno ure enje po mjeri nas samih. Biti nezavisan u svemu tome zna~i biti slobodan i graditi Bosnu i Hercegovinu i u njoj dru{tvo po mjeri njenih gr ana. Kako gledate na ulogu ene u politici op}enito i iz ugla Va{eg osobnog bogatog nau~nog, politi~kog i dru{tvenog anga mana? Na{ novinar Idriz Hod i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em INTERVIEW LJUJI]-MIJATOVI]: ^injenica je da je u na{oj zemlji veoma mali broj ena obrazovanih, kompetentnih i sposobnih prisutan na rukovodnim funkcijama kao {to su pozicije direktora javnih i drugih ustanova, dekana na fakultetima, a posebno ih je malo na izvr{nim i politi~kim funkcijama, u diplomatiji i vanjskoj politici. Ovaj pora avaju}i odnos govori mnogo o polo aju ena u na{em dru- {tvu, o njihovoj nesrazmjenoj zastupljenosti na odgovornim funkcijama, kao i nemogu}nosti da u skladu sa njihovom intelektualnom mo}i, budu uklju~ene kao akteri u uspostavljanju nove dru{tvene dimenzije i nove konstelacije u na{oj zemlji. Danas je ovaj odnos ne{to izmijenjen iako je put od zakonske do stvarne ravnopravnosti veoma su i bez politike dvostruko vi{e optere}ene od mu{karaca jer i dalje rade, ali kod ku}e tako er obavljaju ve}inu poslova. Imamo izuzetnih ena koje su u profesionalnoj karijeri napravile zna~ajne rezultate, ali ih nema u politici, zato {to je politika kod nas jo{ uvijek politika mu{karaca, koji rje{avaju mnoge stvari argumentima snage, a ne snagom argumenata, a tu ene nisu sasvim spremne da se na takav na~in su u pravilu odgovornije i te e se upu- {taju u nezakonite aktivnosti i rje e su u aferama korupcije i }e se same morati izboriti za pozicije koje }e biti kompatibilne sa evropskim i svjetskim integracijama. Potrebno je da putem jakih enskih li- ~nosti ili putem jakih pokreta precizno defini{u svoje stvarne interese, da zatra e da se oni ugrade u ukupnu dru{tvenu strukturu. Zbog toga je va no da imamo enu koja je do kraja politi~ki, dru{tveno emancipirana i koja }e re}i {ta je njen stvarni interes. Ovom prilikom Vama i svim ~itaocima BH Glasa ~estitam nastupaju}i Dan nezavisnosti BiH, a enama i Osmi mart Dan ena. MART 2013 I BH GLAS I 13