GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

Transkript

1 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * ISSN: Ćamil Duraković: Izbori u Srebrenici nisu samo klasična politička borba za vlast, već i borba za opstanak na ovim prostorima DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 1

2 2 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

3 BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * SADRŠAJ Z Po{tovani ~itaoci, Mjesec novembar je oduvijek bio pun aktivnosti, a posebno obilje avanja raznih datuma iz na{e historije. Tako je obilje en i 25. novembar, Dan dr avnosti na{e domovine Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu organizovano je vi{e manifestacija, uglavnom lokalnog karaktera, ali je sigurno da je BH Glas tom prazniku, koji simboli{e na{u dr avnost, posvetio posebnu pa nju. To se prije svega odnosi na Prvu smotru folklora i sevdalinke BH dijaspore u Danskoj koja je 16. novembra odr ana u Randersu. Bila je to prilika da bosanskohercegova~ka mladost poka e da je spremna podr avati kulturu, tradicije i obi~aje zemlje porijekla njihovih roditelja te time od nezaborava spasiti na{e najve}e kulturno blago u uslovima kakvi vladaju ovdje, daleko od domovine. Pored te Prve smotre folklora BH dijaspore u Danskoj, odr ano je i mnogo drugih manifestacija, od promocije knjiga bosanskohercegova~kih autora do zabavnih ve~eri izlo bi slika i drugih oblika kulturnog i zabavnog izra avanja, a sve u ~ast Dana dr avnosti. O ve}ini tih manifestacija donosimo kratke izvje{taje popra}ene odgovaraju}im fotografijama. Na{ sagovornik u ovom broju je ]amil Durakovi}, li~nost koja sigurno obilje ava po~etak jednog novog, nadamo se mnogo boljeg vremena za ovu ratom opusto{enu i stradalu op{tinu, Srebrenicu, mjesto planetarnog stradanja Bo{njaka. Posebnu pa nju skre}emo na{im ~itaocima na ~lanak Idriza Hod i}a o predstoje}em popisu stanovni{tva. U tom tekstu daje se odgovor na pitanje {ta }e se desiti sa Bo{njacima, ako se pravilno ne popi{u. Bit }e to klasi~an dovr{etak zamisli ratnih zlo~inaca da sa etni~ke karte i slike na{e domovine izbri{u cijeli jedan narod, zavr{e etni~ko ~i{}enje i Bo{njake otjeraju u grupu nacionalnih manjina svrstav{i ih me u ostale. Na{i novinari Sabrija Ov~ina i Arben Deliu ukazuju nam na pravce dalje politike danske vlade kroz prizmu pravilnog tuma~enja, shvatanja i registrovanja poreza, a te obrasce su dobili svi gra ani Danske, te o aktivnostima Vlade i parlamenta vezanim za ekonomske projekcije za narednu i slijede}ih 10 godina. U ovom jubilarnom broju BH Glasa na}i }e te sve one zanimljive informacije i savjete na koje ste ve} navikli, a nalaze sa na svojim uobi~ajenim mjestima. Ugodno ~itanje! REDAKCIJA AKTUELNOSTI 4/5/6/7/9/10 AKTUELNO 4 Ratne traume se vra}aju DANSKA POLITIKA 5 Kako pokrenuti dansku ekonomiju? AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA 6/7 RAZGOVOR S POVODOM 8 Arne Sigtenbjerggaar: Otvoreni smo za sve oblike saradnje sa onima koji to `ele ZAKONODAVSTVO 9 Predra~un preliminarnog poreza i Poreska kartica BOSANCI U DANSKOJ 10 Bosanski cvijet procvjetao u Kopenhagenu AKTUELNO 12/13 Izjasniti se u korist, a ne na {tetu etni~kog ili nacionalnog identiteta INTERVIEW 12/13 ]amil Durakovi}: Izbori u Srebrenici nisu samo klasi~na politi~ka borba za vlast, ve} i broba za opstanak na ovim prostorima! FOTOGALERIJA 14/15 ZDRAVLJE 16 Kako izbje}i gripu? ZENSKI KUTAK 17 Ko`a u zimskom periodu SPORT 18 Usponi i padovi bh. rukometa BH SPORTISTI U DK 19 Sportista rasko{nog talenta DIJASPORA 20 Odnos vlasti BiH prema njenoj dijaspori, treba biti mnogo bolji, intezivniji i konkretniji HISTORIJA godina nepravednog mira BH GLAS Ćamil Duraković: Izbori u Srebrenici nisu samo klasična politička borba za vlast, već i borba za opstanak na ovim prostorima Foto sa naslovne strane: TVUSK ISSN: BH Glas /Bosnisk nyhedsblad ISSN: Broj/Nummer: 30 Godina/Årgang: 3 DECEMBAR Izdava~/Udgiver: Foreningen BH Glas Nørremarken 6 DK Brande Telefon: (45) /(45) Redakcija/Redaktion: Vezuv Ba{i} Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Sabrija Ov~ina Saradnici/Korrespondenter: Benjamin Daji} Arben Deliu Idriz Hod i} (Sarajevo) Amila Smajlagi} D enana [e~i} Almira [i{i} Bahrija [i{i} Bank-konto broj/nummer.: bhglas@gmail.com redakcija@bhglas.com Web stranica/hjemmeside: [tampa/tryk: [tamparija Fojnica d.d. Fojnica, BiH Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Sado Breko Mirsad Dervi{evi} Meho Kasumovi} Hivzo Nikontovi} Emir Solak DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 3

4 AKTUELNOSTI Mladi}eva odbrana izazivala Birte Weiss Branitelj srpskog generala za vrijeme rata u Bosni od do je nekoliko puta na zadnjem saslu{anju pri slu~aju za ratne zlo~ine spominjao sumnju u to {ta danska novinarka i biv{a ministrica unutra{njih poslova uop{te radi kao svjedok u slu~aju. Dok je optu eni za ratne zlo~ine Ratko Mladi} pa ljivo pratio {ta se doga a u slu~aju i sa laganim osmjehom ~esto slao male zabilje{ke svojim srbijanskim braniteljima, sudija Alphons Orie je vi{e puta ukorio tu ila{tvo zbog kori- {tenja Weissove kao svjedoka. Razmjena rije~i je nekoliko puta bila tako o{tra da je sudija na{ao povod da podvu- ~e da se svjedoci na sudu ne smiju koristiti za davanje informacija iz tre}e ruke. Ali je na{ao i povod da se izvine Birthe Weiss: - Ovo nije nikako kritika Vas, gospo o Weiss. Upu}ena je gospodinu Jeremyju (pomo- }ni tu`itelj Edward Jeremy). Cijenim Va{ rad i Vi odgovarate na pitanje najbolje {to mo`ete, rekao je sudija Orie. U jednom trenutku je sudija tako e rekao Weissovoj da se ovakvi sporovi obi~no ne de{avaju u njegovoj sudnici, po{to je posljednje saslu{anje bilo obilje eno problemima sa jezikom, prevodiocima i sporednim stranicama u pisanim dokaznim materijalima. Weissova je svjedo~ila o tome {ta je vidjela kada je kao ministrica unutra{njih poslova pomalo slu~ajno prisustvovala iskopavanju masovne grobnice i prate}em identifikovanju djelimi~no raspadnutih le{eva iz sela Biljani. Bila je tako e detaljno ispitivana o svom istra ivanju za knjigu Vanviddets Vidner (Svjedoci ludila) kada je pra- }ena filmskom ekipom iz Danmarks Radio-a izme u ostalog do{la na trag lokalnog srpskog komandanta i u~itelja, Marka Samard ije, kojeg su lokalni muslimani ozna~ili odgovo- AKTUELNO Bh. gra ani u Danskoj: 17 godina nakon zavr{etka rata u BiH Ratne traume se vra}aju Premda se smatraju najbolje integrisanim od svih izbjeglica i doseljenika u danskom dru{tvu, {to statist~ki podaci i potvrdjuju jer vi{e od 50 % svih radno sposobnih gra ana b-h porijekla je zaposleno, sve je ve}i broj onih, koji 17 godina nakon zavr{etka rata i agresije na BiH, stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih problema, koji su iznenada, ponovo iskrsli Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com Prve bosansko-hercegova~ke izbjeglice, ogromnom ve}inom Bo{njaci, dolaze u Dansku 1992 godine kada je otpo~ela agresija na na{u suverenu, nezavisnu i me unarodno priznatu domovinu. Oko Bosanaca i Hercegovaca dolazi u Dansku, a prve boravi{ne i radne dozvole dobivaju tek 1995 godine, nakon 3 godine ~ekanja u izbjegli~kim centrima. U Danskoj trenutno ivi gra ana koji imaju bosanskohercegova~ko porijeklo, od kojih oko 14 % ivi u 2 najve}a danska grada, Kopenhagen-u i Odense-u. Dostupni podaci pokazuju da je par hiljada dobilo dansko dr avljanstvo ali i zadr alo bosnko-hercegova~ko dr avljanstvo, jer uslov za dobijanje danskog dr avljanstva nije bio odricanje od bh dr avljanstva. Vi{e od 50 % svih radno sposobnih gra ana koji imaju bh. porijeklo je zaposleno u Danskoj, pla}a porez, i na taj na~in najbolje doprinosi razvoju danskog dru- {tva. Gotovo svi danski politi~ari se sla u, bez obzira iz koje politi- ~ke grupacije dolaze, da su bh. izbjeglice blistav, ali i jedini, primjer dobre i uspje{ne integracije u Danskoj. Statisti~ki podaci nesumnjivo pokazuju, da je broj zaposlenih, u odnosu na primjerice doseljenike iz Pakistana, Turske ili Srbije, a posebno u odnosu na Sve je ve}i broj bh. izbjeglica u Danskoj stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih problema (foto: Politiken.dk) izbjeglice i doseljenike iz arapskih i afri~kih zemalja, procentualno znatno ve}i, u nekim slu~ajevima, i duplo ve}i. Validnih statisti~kih podataka, kada je u pitanju zapo- {ljavanje na{e omladine, jo{ uvijek nema. Procjene, o broju zaposlenih mladih ispod 30 godina, su jo{ bolje, u odnosu na cjelokupnu sliku zaposlenosti gra na bh. porijekla u Danskoj. Postoji vi{e polu-zvani~nih teorija i obja{njenja, za{to su bosansko-hercegova~ke izbjeglice najbolje integrisane u dansko dru- {tvo. Najbli a istini jeste teorija, da su Bosanci i Hercegovci autohtoni evropski narod sa visokim stepenom obrazovanja, i genetskim kodom koji se uspijeva adaptirati na razne situacije. Ipak, iako se smatraju najbolje integrisanim izbjeglicama u danskom dru{tvu, sve je ve}i broj bh. izbjeglica koji tek sada,17 godina od zavr{etka rata i agresije na na{u domovinu, stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih problema. Na osnovu informacija iz centara za rehabilitaciju i rtve torture (RCT) iz Kopenhagen-a i Haderslev-a, gdje se veliki broj na{ih zemljaka upu}uje na lije~enje, liste ~ekanja su sve du e i du e. Psiholozi, koji rade u pomenutim centrima su mi{ljenja, da je ogroman broj bh. izbjeglica izabrao integraciju, odnosno u~enje i zaposlenje, kao jednu vrstu odbrambene strategije, koja im je slu ila za savladavanje psihi~kih pote- {ko}a i probema u datom momentu. Ali takva strategija, po njihovom mi{ljenju, nije bila potpuno i dugoro~no odr iva, {to stvarnost i pokazuje. Ukoliko se dobije otkaz na poslu, do ivi povreda ili nesre}a, ako nastanu porodi~ni problemi i razvod braka vrlo brzo puca tanka nit odr ivosti ove strategije, i svi prija{nji psihi~ki problemi, koje smo bili privremeno parkirali negdje u podsvjesti, isplivaju na povr{inu. Profesor psihologije na Univerizetu u Århus-u Ask Elklit, obja{njava to na ovaj na~in: To je op{te poznati, generalni fenomen. Nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, trebalo je pro}i godina, kada su prvi policajci i danski zatvorenici, koji su bili u nacisti~kim logorima, psihi~ki potpuno kolapsali i nisu mogli vi{e. Takav slu~aj tvrdi ovaj profesor psihologije - vidimo sada kod bosansko-hrcegova~kih izbjeglica, koji su bili potpuno integrisani u dansko dru{tvo. I oni, nakon godina, po~inju posustajati ka e uva eni profesor. Bez obzira na ove sumorne psilolo{ke prognoze, raduje nas ~injenica, da jo{ uvijek slovimo kao najbolje integrisana etni~ka grupa u Danskoj. 4 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

5 Reforme ekonomskog sistema u Danskoj DANSKA POLITIKA Kako pokrenuti dansku ekonomiju? Najzna~ajniji doga aji u Danskoj, u posljednjih mjesec dana, svakako su novi Zakon o finansijama i reforma poreza. Sve to mora se posmatrati i kroz izjavu lidera partije Venstre da plate u Danskoj trebaju da spadnu na nivo njema~kih plata, a da porezi budu na nivou {vedskog poreza Da li }e najnoviji Zakon o finansijama i reforma poreza pridonijeti pobolj{anju ekonomske situacije u Danskoj? (Foto: Colourbox) AKTUELNOSTI rnim za masakr nad najmanje 140 muslimanske djece i mu- {karaca u julu Veliki dio saslu{anja je bio usmjeren na dokumente koje je Weissova dobila poslije rata u lokalnoj policijskoj stanici, a sa Samard ijinim potpisom, kao i na opasku u pomenutoj knjizi o Samard ijinom motivu osvete i cilju stvaranja Velike Srbije i postizanju potpunog ~i{}enja ne-srpskog stanovni{tva. Weissova je rekla da je to vi{e bio generalni utisak, zbir informacija koje su tada dobili. Nijedan dio njenog svjedo~enja koje je trajalo dva i po sata nije se direktno odnosio na optu- enog Ratka Mladi}a. Pi{e: Arben DELIU arben.deliu@bhglas.com Glavne ta~ke Zakona o finansijama svakako su rije{avanje pitanja ljudi koji gube pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, obzirom da se rok prava na dagpenge spustio sa ~etiri na dvije godine. Vlada }e ulo`iti 480 miliona kruna na obrazovanje onih kojima rok primanja naknade za nezaposlenost isti~e u prvoj polovini godine. Vlada i Ujedinjena lista su poo{trile mjere protiv ekonomskog kriminala, posebno onog u vi{im slojevima danskog dru{tva. [pekulacije na berzi i poku{aji da se dr ava prevari za porez, bit }e o{trije ka njavani, a policija }e imati ve}e zakonske mogu}nosti, ovla{tenja i resurse da se usmjeri na ovo polje. Za oblast kulture izdvojit }e se 20 miliona kruna. Neke osnovne ivotne namirnice bit }e oslobo ene poreza, {to zna~i da }e se cijena ovih namirnica sniziti. Pored toga, smanjit }e se porez na elektri~nu energiju firmama kao i porezni tro{kovi vezani za administraciju. [to se ti~e rje{avanja socijalnih pitanja, Vlada je napravila socijalni paket koji ima bud et od 1,1 milijardi kruna, a koji }e se slijede- }e ~etri godine koristiti za ekonomski i socijalno lo{e stoje}e gra- ane. Vlada eli stvoriti flex poslova, koji nisu stalni, ali pru aju mogu}nost da se nezaposleni aktiviraju te da se osje}aju kao korisni ~lanovi dru{tva. Na polju {kolovanja oja~at }e se tehni~ke {kole, a univerziteti }e dobiti 770 miliona za inovacije i istra ivanja. Poenta zakona o finasijama je da se ponovo pokrene danska ekonomija kroz investiranje u dr avni sektor i istrovremeno da se stvori svijest me u nezaposlenima, da ako ne mogu da na u posao da se onda {koluju i na taj na~in pobolj{aju mogu}nost za zaposlenje. Mo e se re}i da Vlada zahtjeva manje nezaposlenih, ali i manje zaposlenih sa niskim nivoom obrazovanja i plata, dok se istrovremeno uklanja maksimum na primanje socijalne pomo}i, tako da familije mogu dobijati odgovaraju}u socijalnu pomo}. To opet ne zna~i da }e socijalna pomo} znatno porasti, obzirom da je stav Vlade da se mora osjetiti razlika izme u onih koji rade i onih koji primaju socijalnu pomo}. Ovo iz razloga da bi se ljudi motivisali da rade. Istovremeno se, na primjer, uklanja zahtjev za samopla}anje vje{ta~ke oplodnje i kori{tenje prevodilaca. Pored zakona o finansijama, Vlada je provela i reformu poreza koja izme u ostaloga zna~i da }e se takozvani topskat (najvi{i porez i dodatni porez od 15%) pomaknuti sa sada{njih cirka kruna na kruna u godini, sa kranjim ciljem od kruna u godini. Dje~iji dodatak }e se postepono ukloniti onima koji zara uju vi{e od kr godi- {nje. Zaposleni koji zara uju do kruna }e ostvariti povi{eni neoporezivi dio, dok }e samohrane majke ili o~evi koji zara uju do kruna ostvariti jo{ ve}i neoporezivi dio. Penzioneri sa niskim privatnim penzijama }e dobiti ve}i dodatak, dok penzioneri sa dobro u{te enim privatnim penzijama, tipi~no oni koji su visokoobrazovani ili koji su dobro zara ivali, morat }e se zadovoljiti sa manjom narodnom penzijom. Tako e se smanjuje neoporezivi dio za prevoz na posao i sa posla. Razlog tome, iako to djeluje neshvatljivo u doba krize, su strani radnici koji to pravo zloupotrebljavaju. Pored promjena u finasnijama i porezu u Danskoj, Venstre je nedavno izjavila da ako Danska eli efektivno konkurisati susjedima, onda se porez mora smanjiti na {vedski nivo (26-36 %), a plate moraju biti na nivou Njema~ke. To zna~i da bi, naprimjer, jedan zanatlija zara- ivao duplo manje. Ovakve promjene bi mo da dobro do{le privredi ali bi zato predstavljale kraj Danske kao socijalne dr ave koja socijalno izjedna~ava one koji zara uju puno i one koji zara uju malo. Smanjenje plata na nivo Njema~ke bi zna~ile da bi se mnogima koji zara uju ispod kruna godi{nje plate prepolovile, a sa danskim cijenama to bi bilo katastrofalno. To bi tako er zna~ilo da bi kupovna mo} tih ljudi pala, tako da je nejasno kako je to dobro za ekonomiju. To je samo jo{ jedan dokaz da desnica eli napraviti razlike u danskome dru{tvu po{to ideologija koju prate smatra da je velika ekonomska razlika u dru{tvu dobra za dru{tvo. Nadajmo se da }e sada{njoj Vladi, kakva god da je, do}i bolji dani obzirom da se crna vremena pribli avaju sa politikom koju desnica eli provesti. Sada{nji finansijski zakon i reforma poreza poma u slabe u dru{tvu, dok bi prijedlog Venstre partije pomagao samo onima koji su visoko obrazovani i koji dobro zara uju. Muslimani: Odbor bi trebao ponovo razmotriti bo i}nu jelku Islamsko vjerska zajednica (Islamisk Trossamfund) je primila prijetnje nakon slu~aja o bo i}noj jelci u stambenoj zadruzi u Kokkedalu. Odbor u stambenoj zadruzi Egedalsvænge u Kokkedalu bi trebao ponovo razmotriti odluku muslimanske ve}ine o odbacivanju plana o kupovini tradicionalne bo i}ne jelke za stambenu zadrugu. To misli Imran Shah, glasnogovornik Islamske vjerske zajednice u Danskoj. - Mora biti mjesta za nemuslimane da sprovode svoju vjersku praksu bez obzira gdje to bilo u svijetu. Postoji saglasnost o tome me u muslimanskim vjerskim u~enjacima, ka`e Imran Shah. - Kada to uzmete kao principijelnu polaznu ta~ku i prenesete je na konkretni slu~aj, osta}e vam pomisao da bi vrijedilo ponovo razmotriti pomenutu odluku. Danska narodna partija (Dansk Folkeparti) i Konzervativna stranka (De Konservative) su kritikovali odluku stambene zadruge. Martin Henriksen, koji je govornik Danske narodne partije za pitanja integracije, nazvao je odluku pravim prljavim trikom prema dru{tvu. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 5

6 AKTUELNOSTI - Izgleda kao da se politi~ari igraju sa ovim slu~ajem i to je veoma tu`no. Svi se sla`u da je to nesretan slu~aj, a politi~ari nisu bili tu da rije{e problem, ka`e glasnogovornik Islamske vjerske zajednice. Islamska vjerska zajednica je zbog ovog slu~aja primila prijetnje. - Nepoznate osobe nas zovu i `estoko pljuju po nama iako mi sa ovim slu~ajem nemamo nikakve veze. Sramota je da se muslimani u zemlji na ovaj na~in iskori{tavaju u ovom slu~aju, ka`e Shah. Odbor stambene zadruge se ne sla e sa pozadinom za odluku o nekupovanju bo i}ne jelke. Prema rije~ima Ismaila Mestafija, ~lana odbora, nije bilo nikog a ko bi se prihvatio zadatka kupovine jelke. Predsjednica Karin Leegaard Hansen to me utim opovrgava. Danci izoluju strance Danska bi trebala u narednih 30 godina primati stranu radnu snagu kako bi bila u mogu}nosti izdr avati pola miliona ljudi starijih od 65 godina broj koji se o~ekuje u godini. Analiza iz Rambølla pokazuje da }e se ustvari takozvani stara~ki teret izjedna~iti ako svake godine u Dansku bude dolazilo imigranata u radnoj dobi. Ali da bi do{lo do toga, Danci se moraju potruditi da malo bolje i otvorenije primaju strance u svoju svakodnevnicu. Mada su Danci ljubazni i susretljivi, oni su tako e i distancirani. Mi ih, strance, ne pozivamo u na{ krug prijatelja, kazao je Steen Donner, direktor istra`iva~kog parka Scion DTU, gdje je uku}eno oko 200 preduze}a. Gdin Donner je na~uo o dragocjenim stranim radnicima, koji se te{ko navikavaju u Danskoj. Prema Trine Lund Thomsen, profesorici migracijskih studija na Univerzitetu u Aalborgu, realno gledaju}i, ono {to nedostaje strancima u 6 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: Debata povodom Dana dr avnosti BiH U BKC Kopenhagen, u organizaciji Udru enja ena, organizovana je promocija knjiga bosan-skohercegova~kih pisaca i novinara BH Glasa Vezuva Ba{i}a i Idriza Hod i}a. D enana [e~i} je veoma uspje{no moderirala ovu manifestaciju. Vezuv Ba{i} Ba{o promovisao je svoje dvije knjige i to: U predvorju smrti i Pri~e iz Avnstrupa, a Idriz Vejle: Organizovana privredno-kulturna manifestacija Komuna Vejle je u dane 5. i 6. novembra ove godine veoma uspje- {no pripremila i organizovala zna~ajnu privredno-kulturnu manifestaciju u Spinderihallerne u Vejleu. Radi se o aran iranju susreta danskih privrednika sa privrednicima sa podru~ja Balkana sa ciljem uspostavljanja prije svega privredne i kulturne, ali i svakog drugog oblika saradnje dva veoma udaljena geografska podru~ja. Pozvane su i pozivu se odazvale tri zemlje nastale raspadom biv{e Jugoslavije, Makedonija Srbija i Bosna i Hercegovina. Predstavljali su ih njihovi ambasadori akreditovani u Danskoj. Skupu je prisustvovao i ministar za razvoj Evropske unije, {to nedvosmisleno govori o zna~aju ovog skupa. Organizator ovog skupa bila je ekipa Vejle komune na ~elu sa Biljanom Lozo, Bosankom iz Mostara. Manifestacija je Udru enje bosansko-hercegova- ~kih studenata u Danskoj na ~elu sa predsjednicom Sabrijom Ti-rak i podpredsjednikom Arminom O}uzom organizirali su debatu u Svjetskom kulturnom centru u Kopenhagenu povodom 25. novembra, Dana dr avnosti BiH. U sali ispunjenoj do posljednjeg mjesta prete no mla om publikom govorili su Bo Jessen, danski ekspert za BiH, Tea Sindbæk sa Instituta za me ukulturalne i religijske studije i Ismar Dedovi}, kandidat predmeta Historije i balkanskih studija. Bo Jessen je odr ao predavanje o etni~koj identifikaciji ljudi u BiH i zaklju~io da se mo e imati vi{e identiteta istovremeno i naveo primjer da se u isto vrijeme osoba mo e osje}ati i kao Srbin i kao Bosanac, jer su se do 18. st. zapravo svi stanovnici Bosne i izja{njavali kao Bo- {njaci, neovisno o religijskoj pripadnosti. Tea Sindbæk je istakla historiju kao faktor koji nosi i doprinosi kontinuitetu identiteta jednog naroda, a Bosna to ima od Kulina bana, preko Turaka i Austro-Ugarske do danas. Posebno je stavila akcenat na ~injenicu da se kroz povijest de{avaju i ru ne stvari, ali da ih treba zaboraviti u ime Hod`i} svoju najnoviju knjigu: [apati otvorenih ~esama. Oba knji`evnika su izrazili zadovoljstvo {to se prva promocija njihovih knjga odr`ava upravo na ovom mjestu u BKC Kopenhagen. Nakon polusatne promocije, Vezuv Ba{i} se osvrnuo i na svoju tre}u knjigu dje~ije Ovdje je zna~ajno navesti da je pisac ~ist prihod ove knjige namijenio u humanitarne svr- odr ana pod slikom mostarskog Starog mosta i geslom: Most izme u Danske i Balkana. U dva radna dana prezentirane su do sada realizovane aktivnosti na polju privredne i kulturne saradnje Danske i zemalja Balkana. U okviru dvije stru~ne radionice poku{ao se na}i odgovor kako dalje ili bolje re}i poku{ali su se utvrditi pravci i putevi dalje uspje{ne saradnje. Goste je primio bolje budu}nosti. Na kraju, debatu je zaokru io Ismar Dedovi} iscrpnim i detaljnim opisom ekonomskofinansijskog stanja BiH. Publika je bila jako znati eljna i aktivno u~estvovala u postavljanju pitanja i nu enju odgovora, ali niko nije imao kona~no ili realno rje{enje na mnoga komplicirana pitanja u BiH. D enana [E^I] Odr ano uspje{no knji evno ve~e u BKC Kopenhagen he. Nakon ovoga je Idriz Hod`i}, osebujnim opisima predstavio svoju knjige [apat otvorenih ~esama. Pored toga govorio je i o svojoj prethodnoj knjizi Grom u njedrima Igmana koju je promovisao pro{le godine, na ovom istom mjestu. Op}i dojam knji evne ve~eri je jako pozitivan. Ljubitelji pisane bosanske rije~i su s u ivanjem pratili kvalitetna predstavljanja knjiga, a pisci su se potrudili svim snagama da {to vi{e do~araju ljepotu bosanske rije~i i na najbolji na~in predstave djeli}e bosanske stvarnosti i postojanosti kroz razli~ite ljudske sudbine u razli- ~itim periodima ivota i na razli~itim mjestima. Bosanska pri~a se nastavlja, a posebno je bitno pri~ati i pisati o Bosni na njenom jeziku i o njenim ljudima, nama dijaspori i na{oj djeci. D enana [E^I] i pozdravio gradona~elnik Vejlea i za elio im ugodan boravak i uspje{an rad na ovom izuzetno zna~ajnom skupu. Po zavr{etku ove privrednokulturne manifestacije odr an je konzularni dan gdje su radnici i saradnici BiH Ambasade iz Kopenhagena savjetodavno ali i konkretno radili po pitanjima gra ana. Vezuv BA[I]

7 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Herning: Obilje en Dan dr avnosti Bosne i Hercegovine UHerningu je, 24. novembra ove godine, organizovano obilje avanje 25. novembra Dana dr avnosti BiH prigodnim kulturnozabavnim programom. Sve~anost je odr ana u prostorijama Kulturama u Herningu, a prisustvovalo joj je oko 50 na{ih gra ana. Bila je to prilika da se javnosti predstave bosanskohercegova~ki slikari i knji evnici koji ive i djeluju u Danskoj, a prisustvovao je i Idriz Hod i}, jedini dopisnik BH Glasa iz na{e domovine, koji je predstavio svoju najnoviju knjigu. Nakon {to je intonirana himna na{e domovine, publici su se prvo predstavili likovni umjetnici D ana i Nijaz Kapetanovi}, a zatim i Radmila i Drago Luki} - Bardak. Svih ~etvoro likovnih umjetnika izlo ilo je svoje likovne radove, a zatim se svako od njih predstavio i objasnio gdje nalaze motive i inspiracije za svoje radove. Osniva~ka i izborna skupt{ina Saveza bh udru enja UHerningu je 18.novembra ove godine odr ana osniva~ka skup{tina Saveza BH. udru enja u Danskoj. Ovoj skup{tini prethodio je pripremni i inicijativni skup u septembru mjesecu u Hobru, na kojem je i zakazana osniva~ka, a zatim i izborna skup{tina. Pozivu na osniva~ku skup{tinu odazvalo se ukupno sedam udru enja registrovanih po U Hammelevu, malom mjestu nedaleko od Grene, organizovana je sve~anost posve}ena prikupljanju humanitarne pomo}i. D emat Randers je uz pomo} entuzijaste iz Grene Bajre Ba{i}a organizovaop ovu sve~anost i cijeli prihod namijenio akciji koju je pokrenuo BH Glas u svrhu prikupljanja sredstava za transport velikog konvoja humanitarne pomo}i instituciji za mentalno i fizi~ki hendikepirana lica Drin iz Fojnice. Sve~anosti je prisustvovao veliki broj gra ana tako da je sala Doma kulture u ovom malom mjestu bila tijesna da primi sve koji su eljeli dati svoj doprinos ovoj humanoj akciji. U programu su u~estvovali muzi~ari i folklor iz Randersa. Uz dobru muziku i fantasti~nu igru mladih va e}im propisima Danske, uglavnom sa podru~ja Jyllanda, a prisustvovao joj je i predstavnik Saveza penzionera i starih lica iz Frederiksberga te Sekretar Saveza SSDD iz Kopenhagena. Na osniva~koj skup{tini verifikovani su mandati u~esnika, provedena rasprava o dokumentima Saveza i na kraju, nakon trosatne rasprave usvojen je Statut Sa- Grena: Odr ana velika humanitarna sve~anost Nakon slikara predstavili su se i knji evnici i to Radmila Luki} Bardak knjigom: Preko mosta, Nijaz Kapetanovi} knjigom: Mutne rijeke Novljana, Vezuv Ba{i} knjigama: U predvorju smrti i Pri~e iz Avnstrupa te Idriz Hod i} knjigom: [apati otvorenih ~esama. Pored toga promovisana je i knjiga dje~ije autora Vezuva Ba{i}a koji je cjelokupan ~ist prihod od knjige namijenio za prevoz humanitarne pomo}i za Drin instituciju za mentalno i fizi~ki hendikepirana lica iz Fojnice u BiH. Izuzetno uspje{an organizator obilje avanja Dana dr avnosti BiH bilo je Bosansko-dansko udru- enje iz Herninga, a [e}erbegovi} uspje{no je vodila cijeli program. U toku pauze pripremljen je koktel za sve goste gdje su slu eni izuzetno ukusni apetisani uz bezalkoholna pi}a. Vezuv BA[I] veza. Nakon pauze odr ana je izborna skup{tina Saveza na kojoj je za Predsjednika skup{tine izabran Rufad [e}erbegovi}. Na kraju je izabran i Glavni odbor Saveza koji ima klju~nu ulogu u budu}em radu. Glavni odbor odmah je odr ao konstituiraju}u sjednicu na koj je za predsjednika jednoglasno izabran Edin Hajder iz Hobra. Pozvana su i druga udru enja koja imaju sli~ne programske ciljeve da se pridru e ovom Savezu. Mo da su u formiranju novog saveza u~injeni neki propusti formalne prirode, ali je sigurno da su primjetne elja i volja u~esnika skupa da o ive zajedni~ke projekte koje bi trebale koordinirati aktivnosti od zajedni~kog interesa na {to {irem podru~ju. Vezuv BA[I] djevojaka iz Randersa program je tekao kao na filmskoj vrpci. Prisutni su ~estim aplauzima nagra ivali izvo a~e muzike i narodnih kola. Pored na{ih ljudi u sali se na{lo i nekoliko Danaca koji su bili odu{evljeni onim {to se na otvorenoj sceni de{avalo. Program je trajao do duboko u no}, a ve}ina prisutnih izrazila se pozitivno o ovakvom aran manu sa prijedlogom da se ubrzo ponovi, ali i da se organizuje i na drugim mjestima. Cjelokupan ~ist prihod od ove manifestacije usmjeren je za tro{kove nabavke traktora i pla}anje transporta za Zavod za mentalno i fizi~ki retardirana lica Drin iz Fojnice. AKTUELNOSTI svemu tome su prijatelji. Mnogi od njih se iz tog razloga vra}aju u svoju domovinu, a ne zbog nedostatka profesionalnih izazova ili zbog ne ispunjenih o~ekivanja u vezi finansijske situacije, izjavila je Trine Lund Thomsen za ABC News. Nijemac Steven Griffin, koji radi u danskoj farmaceutskoj firmi ALK u Hørsholmu, ima li~no iskustvo u vezi pote{ko}a sklapanja prijateljskih veza sa Dancima. - Naravno da imam svoj posao i dobre kolege. Ali nakon posla, moje kolege imaju svoje danske porodice i prijatelje, a ja nemam, ka`e Steven Griffin. On smatra da mnogi Danci ve} imaju te prijatelje koji su im potrebni. Vjerovatno razmi{ljaju tako {to misle da nije potrebno da nas upu{taju u svoje dru- {tvo, ali bi bilo lijepo da je obrnuto, rekao je Steven Griffin. I istra`iva~ki park Scion DTU i Steven Griffin smatraju da bi ve}i broj preduze}a/kompanija trebao ulo`iti napor da se stvori povezanost izme u danskih i stranih radnika. Biblioteku najvi{e koriste imigranti Kad ste zadnji put bili u biblioteci? Ako ste odgovorili da to nije bilo ba{ skoro, onda spadate u grupu sa tri ~etvrtine Danaca. Osim ako ste imigrant, onda je puno vjerovatnije da ste u biblioteci bili u posljednjih mjesec dana, {to pokazuje veliki studij od 400 stranica, koji se bazira na temu [ta Danci rade u slobodno vrijeme i koliko ula`u u li~ni kulturni razvoj. Laura Mbange je iz Kameruna, te u Danskoj `ivi tri godine. Ona posje}uje biblioteku u Viborgu svake sedmice. Dala je veoma jednostavan odgovor na pitanje reportera Larsa Fjorda, za{to vi{e stranaca/imigranata ide u biblioteku nego Danaca: - U biblioteci se mo`e prona}i mnogo razli~itih stvari koje mogu pomo}i pri u~enju danskog jezika, rekla je Laura Mbange. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 7

8 RAZGOVOR S POVODOM Gospodin Arne Sigtenbjerggaard, gradona~elnik komune Vejle: Otvoreni smo za sve oblike saradnje sa onima koji to `ele Razgovarao: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com UVejleu je 5. i 6. novembra ove godine, odr ana izuzetno zna~ajna privredno-kulturna manifestacija pod nazivom Most za Balkan region. Komuna Vejle, ve} dugi niz godina, pokazuje veliki interes za zemlje Balkana te ~ini sve da se uspostavi {to tje{nja saradnja sa ovim, za danske prilike udljenim podru~jem. O zna~aju koji je ova manifestacija poprimila govori veoma jasno prisustvo visokih i cijenjenih gostiju kao {to su: Nicolai Wamen, ministra za razvoj EU, ambasador Republike Makedonije gospodin Asaf Ademi, ambasador Bosne i Hercegovine gospodin Kemal Mufti}, ambasador Srbije gospo a Vida Ognjenovi} te pokrajinski sekretar u vladi Vojvodine gospodin Branislav Bugarski. U radu skupa u~estvovali su i drugi radnici i saradnici ambasada u~esnica te privredni predstavnici nekih firmi sa podru- ~ja biv{e Jugoslavije. Pored njih, na poziv doma}ina ovom skupu se odazvalo vi{e predstavnika, uglavnom najodgovornijih ljudi iz danskih firmi, koje su izrazile interes da investiraju i poma u privredni razvoj i privrednu saradnju sa zemljama Balkana. Sve to je bilo dovoljan povod da posjetimo gradona~elnika komune Vejle, gospodina Arne Sigtenbjerggaarda i sa njim obavimo razgovor. Gospodine Sigtenbjerggaard, odakle poti~e ideja da se odr i jedna ovakva manifestacija u gradu ~iji ste Vi gradona~elnik? SIGTENBJERGGAARD: Ve} du i niz godina mi imamo izrazito dobru saradnju sa zemljama {irom svijeta, a posebno sa zemljama Balkana, gdje se nalazi i va{a zemlja, Bosna i Hercegovina. Namjera nam je da se ta saradnja pro- {iruje u oba smjera, prije svega u razmjeni roba, a zatim i kori{tenju privrednih resursa i mogu}nosti zajedni~ke proizvodnje. Na tom 8 I BH GLAS I DECEMBAR 2012 planu su postignuti neki, uglavnom po~etni, rezultati, ali mi smatramo da nisu dovoljni jer su mogu}nosti mnogo ve}e. Radi toga smo i eljeli da se sastanemo, razmjenimo iskustva i dogovorimo kako dalje. Manifestacija je odr ana sa velikom slikom Starog mosta u Mostaru u pozadini. Ima li za to neki poseban razlog? SIGTENBJERGGAARD: U fazi pripreme mi smo donijeli odluku da se ova manifestacija nazove Most za Balkan region. Bilo je to prirodno jer je i na{a saradnja jedna vrsta mosta koja nas povezuje sa podru~jem Balkana. Ideja poti~e od gospo e Biljane Lozo, na{eg saradnika u Vejle komuni, a odmah nam se dopala. Moram priznati da je ova Bosanka ili bolje re}i Mostarka bila i glavni organizator ove manifestacije. Zahvaljuju}i njoj sve je proteklo na najbolji mogu}i na~in. Vejle nije veliki grad, ali je mo da jedan od rijetkih gradova koji ima veze sa mnogim drugim gradovima {irom svijeta. Odakle dolazi ta velika elja za daljom saradnjom? SIGTENBJERGGAARD: U svjetskim razmjerama Vejle jeste mali grad, ali je to ipak {esti po veli~ini grad u Danskoj. Ono {to je va no to je da je ovaj grad ve} poodavno postao grad koji ima otvorenu sardnju sa mnogo balkanskih gradova, a me u njima i nekoliko sa podru~ja Bosne i Hercegovine. Ponosan sam {to mogu ista}i da je Vejle jedan od najve}ih konferencijskih gradova i veliki trgovinski i industrijski centar. Zaposlenost u Vejle komuni, ali i {iroj okolini je jako velika. Tu je koncentrisano mnogo privrednih i drugih subjekata. Kada bi ~ovjek napravio put od samo jednog sata vo nje u svim pravcima oko grada nabrojao bi oko radnih mjesta i isto toliko zaposlenih. I dalje smo otvoren grad za sve koji ele raditi i ovdje ivjeti. Povod za na{ razgovor je manifestacija o kojoj smo ve} govorili. Kakve su perspektive privredne politike Vejlea u budu}nosti? SIGTENBJERGGAARD: Politika gradske vlade usmjerena je na pro{irenje saradnje sa zemljama Balkana, a skup koji smo organizovali je odli~na platforma za tako ne{to. Moj interes za Bosnu i Hercegovinu poti~e jo{ iz vremena zimske olimpijade u Sarajevu godine. Posebno sam bio zadivljen njenom dobrom organizacijom i to me je navelo da posjetim Bosnu i Hercegovinu vi{e puta. Komuna Vejle eli biti u prijateljskim odnosima sa svim zemljama da ti odnosi idu dvosmjernim putevima, na zadovoljstvo i jednih i drugih. Ranije se sva saradnja zasnivala na pru anju humanitarne pomo}i, a sada ona treba da poprimi sasvim druga~ije i pozitivnije osobine. Na kraju, {ta nam mo ete re}i o na~inu rada ovog skupa i postignutim rezultatima? SIGTENBJERGGAARD: Skup je po~eo radom u plenumu, a nastavio se u dvije odvojene radionice, gdje se razgovaralo o mogu- }im vidovima saradnje i putevima kojima se mora pro}i da bi se ta saradnja i ostvarila u praksi. Na ovaj na~in pru ena je mogu}nost svim prisutnim da izraze svoje mi- {ljenje i vi enje dalje perspektive u realizaciji na{e saradnje. Krajnji cilj je postignut, a utvr eni zaklju~ci }e nam pomo}i da sve budu}e aktivnosti budu usmjerene ka pravom cilju, a to je kori{tenje kapaciteta i privredno-trgovinskih resursa na zadovoljstvo svih nas. Time bi most prema Balkanu bio sagra en i siguran sam da bi odoljevao i ljudima i vremenu ba{ kao i va{ Stari most u Mostaru.

9 Pi{e: Sabrija OV^INA Danski propisi u praksi (19) ZAKONODAVSTVO Predra~un preliminarnog poreza i Poreska kartica (forskudsopgørelse og skattekort) Od 7.novembra ove godine Poreska uprava(skat) ima na svojoj web-stranici TastSelv.Skat.Dk procjenu, koliko trebamo platiti na ime poreza u narednoj 2013 godini. Procjena je zasnovana na ekonomskim pokazateljima koje Poreska uprava ima o na{em prihodu iz prethdne poreske godine, a du`nost svakog pojedinca je, da kontrolira i po potrebi koriguje predlo`enu procjenu Una{oj rubrici Danski propisi u praksi, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo, izme- u ostalog, o naknadi za bolovanje(sygedagepenge), rehabilitaciji(revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih, o potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo- }i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, o likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, a ovoga puta je fokus na predra~unu preliminarnog poreza i poreskoj kartici (forskudsopgørelse og skattekort). Predra~un preliminarnog poreza sadr`i veoma bitne informacije o na{oj ekonomskoj situaciji u narednoj godini, onako kako je vidi Poreska uprava, prora~unato na osnovu pokazatelja koje uprava ima iz prethodne poreske godine. Predra~un preliminarnog poreza procjenjuje prevashodno na{u bruto zaradu u slijede}oj godini, poreski procenat (trækprocent) i poresko izuze}e (fradrag) koji zapravo odre- uju koliko trebamo platiti na ime poreza u narednoj godini, odnosno na koji dio zarade smo oslobo eni pla}anja poreza. Poreska kartica je sastavni dio predra~una preliminarnog poreza. Postoje 3 vrste poreskih kartica: glavna (hovedkort), b- kartica (bikort) i poreska kartica na osovu koje se ne pla}a porez na odre eni dio zarade (frikort). Glavna kartica se automatski {alje va- {em poslodavcu ili op{tini koja vam ispla}uje osnovnu zaradu. B- kartica stoji vam na raspolaganju za pla}anje poreza na zaradu za sporedne i dodatne poslove koje obavljamo pored osnovnog posla. Poreska kartica na osnovu koje se ne pla}a porez na zaradu (frikort) otvara mogu}nost zarade do DKK za 2013 godinu, i aktuelna je prevashodno za mlade osobe ispod 18 godina, koji zara- uju novac npr. u trgovinama ili dijele}i reklame i novine. Veoma je bitno uskladiti predlo`eni predra- ~un Poreske uprave sa fakti~kim stanjem u kojem se nalazete, ili u kojem }e te se nalaziti u slijede}oj godini, ukoliko te podatke imate u ovom momentu, npr. ako ste na bolovanju, ili ako ste dobili otkaz na poslu i prelazite na primanja iz a-kase, odlazite u penziju i sli~no. Naj~e{}e situacije u kojima je potrebno korigovati predlo`eni predra~un preliminarnog preza su slijede}e: Zna~ajnija promjena primanja, manja ili ve}a primanja (lønændringer) Promjena kamatne stope (renteændringer) Kupovina ili prodaja ku}e ili stana (køb og salg af ejendom) Promjena du ine putovanja od mjesta stanovanja do posla (ændret kørsel/befordring). Vi{e informacija o svemu ovome mo ete dobiti kod Poreske uprave ili od va{ih socijalnih savjetnika, u op{tinama u kojima ivite. DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 9

10 AKTUELNOSTI Nakon opomene direktorice {kole: [kola na Fynu }e napraviti razrede za danske u~enike Ejerslykkeskolen u Odenseu je zatra ila dozvolu da podijeli razrede na one sa dvojezi~nim u~enicima i one sa etni~kim Dancima. Nedavno je direktorica {kole, Birgitte Sonsby, bila kritikovana jer je bila ukorila jednu grupu muslimanskih u~enika da ne doprinose pozitivno nastavi. Navodno je bila rekla: Preko glave mi je vas muslimana koji ometaju nastavu. Jedan od roditelja u~enika ju je prijavio za rasizam i direktorica je dobila profesionalnu opomenu nakon du eg sastanka sa {efom za {kole pri Odense Kommuni, Poulom Anthoniussenom. Ejerslykkeskolen trenutno ima 55% dvojezi~nih u~enika. Sa tom polaznom ta~kom, prema mi{ljenju predsjednika {kolskog odbora, Petera Juliusa, podjela u~enika bi bila dobitak na stru~nom polju i u {kolskoj svakodnevnici. - Imamo potrebu da zapo~nemo dijalog i diskusiju o osnivanju razreda u kojima imamo bolje mogu}nosti za stvaranje jakih odjeljenja i osiguranje integracije. U nekim godi{tima nemamo mnogo danskih familija i bar u nekima od njih bi bilo razumno imati ~iste dvojezi~ne razrede, ka`e Peter Julius. Politi~ari su zatra ili bolje obja{njenje od {kole i eventualnu dokumentaciju koja bi pokazala da bi podjela u~enika dala bolje {kolovanje. Predsjednik {kolskog odbora priznaje da {kola trenutno ne posjeduje takvu dokumentaciju, ali ka e da i{~ekuje daljnju diskusiju sa politi~arima: Veoma se radujemo diskusiji i rado pristajemo na iznijeti neka od iskustava koja smo do sada imali. BOSANCI U DANSKOJ Pi{e: D enana [E^I] dzenana.secic@bhglas.com Pri~e o obi~nim ljudima: Iris Popari} Bosanski cvijet procvjetao u Kopenhagenu Mnogo je muzi~kih talenata koji bljesnu na estradnom nebu svijeta, a ubrzo nakon toga iza njih ostane trag koji se poput traga zvijezde repatice izgubi u prostoru i vremenu. Godine U Kopenhagenu je ro ena Iris Popari}. Njen rasko{an talenat, pokazan ve} u prvoj godini ivot razvijao se bri no usmjeravan od strane njenih roditelja, oca Banjalu~anina i majke Sarajke. Ime Iris dobila je po muzi~koj grupi ~iji je ~lan bio njen otac jo{ u srednjoj {koli. U muzi~ku {kolu u Frederiksbergu krenula je sa svega 1,5 godinu starosti, prvo na ritmi~ku sekciju, a zatim sekciju klavira i pjevanja. U tom periodu se i rodila njena ljubav prema klaviru, te je imala nekoliko zapa enih nastupa na tom instrumentu. Sa svega 4 godine krenula je na balet u Det Kongelige balet. Sa 9 godina se po~ela baviti hip-hopom u plesnoj {koli Alletiders dans {to je usmjerilo cijeli njen umjetni~ki ivot. Do danas je u toj oblasti u~estvovala na oko 50 takmi~enja osvojiv{i pri tome mnogo nagrada i medalja. Danas je ona aktuelni prvak Danske u hip-hopu u juniorskoj konkurenciji. Pred preko gledalaca i sudijama koje su do{le iz razli~itih zemalja Evrope, rasko{ni talenat mlade Bosanke bljesnuo je u svoj svojoj ljepoti i nikoga nije ostavio ravnodu{nim. Kada je sve to po- ~elo, Iris je uhvatila ogromna trema. Mislila je da se ne}e mo}i ni pokrenuti. Plesala je i ranije pred mnogobrojnom publikom, ali nikada ovako brojnom i nikada pred o~ima stru~njaka iz cijele Iris Popari} Evrope koji su trebali dati svoj sud o njenoj umjetnosti. A onda je sve krenulo kako treba. Iris se koncentrisala na ples, potisnula tremu i misli o rezultatima i samo u ivala. Plesala je za sebe i svoje roditelje, plesala je za sve dobre ljude na ovom svijetu i ni~ega se nije bojala. Kada je zavr{ila bila je svjesna jedino toga da je dala svo svoje umije}e i sve svoje godine mladog ivota da poka e svijetu ono {to zna, umije i voli. Uvijek isti~e da muzika i ples daju smisao njenom ivotu i to ju je vodilo kroz period odrastanja i stasanja u prvakinju zemlje u kojoj je ro- ena i u kojoj ivi. To ju je vodilo i te ve~eri, jedne od najzna~ajnijih u njenom ivotu. Iris u iva u ovome {to radi. Na sceni se osje}a sjajno, bez obzira pjeva li ili repa, a osje}a se oslobo- ena svih okova koji ste u ljude, pa i mlade njenih godina, u svakodnevnom ivotu. Obi~no nastupa sa plesnom hip-hop grupom, ali i kao individualni solista sa pjesmom ili rapom. Mnogo je ljudi koji imaju odre ene predrasude o hip-hopu i rapu. Iris sve to do ivljava kao ~istu umjetnost i pravac sa mnogo mogu}nosti sopstvenog izra avanja. Smatra da je svaka pjesma jedna pri~a i ivotna filozofija ispunjena najdubljim razmi- Adis sa Ocem Hazimom {ljanjima i osje}anjima. Ona pi{e pri~e o ljubavi, prijateljstvu, snovima, budu}nosti, predrasudama, ljubomori, ljubavi prema muzici i o jo{ mnogo toga. Ona nikada ne staje i nikada ne misli da je u~inila dovoljno. Misli da se umjetnost mora pokazivati. Radi toga u~estvuje u svim oblicima predstavljanja javnosti putem workshopova, muzi~kih predstava i u svemu {to je povezano sa muzikom i plesom. Na kraju rije~ dvije o njoj privatno. Iris poha a osmi razred narodne {kole i uspijeva uskladiti {kolske obaveze sa savojim ljubavima, muzikom i plesom. Ima svesrdnu podr{ku i pomo} roditelja, ali i svojih nastavnika. Stigne uraditi sve svoje {kolske zada}e i obaveze prema {koli te na}i dovoljno vremena i prostora za ono {to voli. Ponekada osjeti da je dan isuvi{e kratak, a njoj nije dosta muzike i igre. Svojim vr{njacima, tinejd erima poru~uje da samo talenat i ljubav za umjetno{}u, sportom, naukom kulturom i svim drugim oblastima ivota nije dovoljna ako sve to ne prati disciplina i naporan rad. Kada neko ima talenat, ako ga podr i treningom i uporno- {}u na pravom je putu ka uspjehu. Po elimo ovom bosanskoherecgova~kom cvijetu svu sre}u u ivotu i neka je njeno ime, poput stvarnog cvijeta prati na svakom koraku i putu ka uspjesima. 10 I BH GLAS I DECEMBAR 2012

11 Popis stanovni{tva u BiH godine: Izja{njavanje o nacionalnoj pripadnosti klju~no je pitanje Izjasniti se u korist, a ne na {tetu etni~kog ili nacionalnog identiteta Pi{e: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com UBosni i Hercegovini, ali i u bh. dijaspori, veoma je aktuelna tema vezana za popis stanovni{tva godine. Mi{ljenja gra ana, o nekim klju- ~nim pitanjima o kojima }e se izja{njavati na predstoje}em popisu, su podijeljena. Ipak, uo~ljivo je da se naj{ire rasprave vode o pitanju etni~ke ili nacionalne identifikacije Bo{njaka. Upravo zbog toga je i pokrenuta kampanja Bitno je biti Bo{njak. Na nedavno odr`anoj tribini u Sarajevu o ovoj temi govorio je akademik Muhamed Filipovi}. On je, uz ostalo, kazao: Bo{nja~ka nacija je bitna za postojanje Bosne i Hercegovine kao zemlje i dr`ave, jer ako ne bi bilo Bo{njaka onda u BiH nema historijskog i konstitutivnog naroda, osim Srba i Hrvata, te naglasio da se Bo{njacima ponovo podme}e upitnost njihovog bo{nja- ~kog nacionalnog identiteta, s tendencijom nametanja dileme da li su nacija, etni~ka ili regilijska grupa. Prema Zakonu o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u Bosni i Hercegovini godine, popis }e se provesti u vremenu od 1. do 15. aprila godine, sa stanjem na dan godine. Popisom }e biti obuhva}eni i dr avljani BiH koji ive u inozemstvu, a imaju pre- bivali{te u BiH i odsutni su du e od 12 mjeseci, a {to je regulisano ~lanom 40. Zakona o popisu. Predstoje}i popis, u odnosu na onaj iz godine, ima izvjesnih razlika i specifi~nosti, na koje elimo ukazati. Kod popisa stanovni{tva iz godine, najbrojniji su bili Muslimani (43,47%), zatim Srbi (31,21%), Hrvati (17,21%), Jugoslaveni (5,54%) dok su pripadnici ostalih naroda i narodnosti ili osobe s nepoznatom nacionalnom pripadno{}u ~inili veoma mali procenat. Modalitet Musliman, kao nacionalno ili etni~ko izja{njenje tada je kori{teno na temelju Ustava biv{e SFRJ iz godine, kada je dr`avljanima SFRJ koji su se izja{njavali kao muslimani, priznat nacionalni identitet pod imenom Musliman, sa velikim slovom M, da bi ih u~inili ravnopravnim sa ostalim narodima biv{e SFRJ. Ne ulaze}i u dru{tveno politi- ~ke i historijske okolnosti tog ~ina, razvoj doga aja koji su obilje ili vrijeme od godine pa nadalje (disolucija biv{e SFRJ, agresija na RBiH, postdejtonsko ustrojstvo BiH i dr.), doveli su do radikalnih promjena demografske slike stanovni{tva u BiH. Tokom agresije na RBiH veliki broj gra ana je poginuo ili nestao, ve}i broj je izbjegao u druge zemlje ili je raseljen unutar BiH, {to je u zna- ~ajnoj mjeri izmijenilo sliku nacionalnog sastava stanavni{tva u pojedinim gradovima i naseljima u BiH. Stoga je i razumljivo o~ekivati mnogo druga~ije brojke i statisti~ke podatke na popisu 2013., u odnosu na popos iz godine. Ne ele}i se detaljnije upu{tati u sadr aj popisnih obrazaca, elimo da uka emo samo na neka klju~na pitanja i na mogu}e odgovore na njih. U prvom redu osvrnu}emo se na etni~ko ili nacionalno izja{njavanje. Uz pitanje koje se odnosi na ETNI^KO ILI NACIONALNO IZJA[NJAVANJE, mogu}e je da }e biti vi{e opcija za izja{njavanje, koje popisiva~i ne}e saop{tavati gra anima prije nego {to se sami izjasne, ve} }e upisivati ono {to oni u svom odgovoru ka u. Iako zakon dozvoljava da se AKTUELNO gra ani o ovom pitanju nisu obavezni izja{njavati, logi~no je o~ekivati da }e se mo}i izjasniti za jednu od sljede}ih opcija: BO- [NJAK-SRBIN-HRVAT-OSTALI I NE IZJA[NJAVA SE. Kako smo u uvodu konstatirali, kod jednog broja Bo{njaka prisutna je dilema ili nerazumijevanje u pogledu izja{njenja na ovo pitanje. Mnogi misle da je ispravno da se izjasne kao Bosanac, Hercegovac ili kao Musliman. Oni koji tako misle treba da znaju da njihovo izja{njavanje kao Bosanac, Hercegovac ili Musliman ne predstavlja njihov ni nacionalni ni etni~ki identitet. Ime Musliman, na primjer, je univerzalna vjerska i duhovna vrijednost koja pripada muslimanima iz svih etni~kih i nacionalnih zajednica {irom svijeta. Iz tih razloga Bo{njaci nemaju pravo svojatati i upotrebljavati ime Musliman za svoje uske nacionalne interese. Svi oni koji navode Bo{njake da se na narednom popisu stanovni- {tva u BiH pi{u nacionalno Musliman, Bosanac ili Hercegovac, treba da znaju da time direktno ili indirektno rade na etni- ~kom ~is}enju Bo{njaka i doprinose svo enju Bo{njaka na OSTALE, odnosno na nivo nacionalne manjine u vlastitoj dr`avi. Bilo bi pogre{no to dopustiti, jer Bo{njacima je prvi put dozvoljeno da se, nakon stotinu godina, na predstoje}em popisu stanovni{tva izjasne kao Bo{njaci. Pitanje izja{njavanja po pitanju religiozne pripadnosti i jezika kojim govore nema ozbiljniji uticaj na popis koliko to ima izja{njavanje o nacionalnoj pripadnosti. Svako ima pravo da se izjasni kako eli. Na vama je po{tovani gra ani dr avljani Bosne i Hercegvoine da se na narednom po- pisu stanovni{tva u BiH godine izjasnite u korist, a ne na {tetu va{eg etni~kog ili nacionalnog identiteta, va{e vjero- ispovijesti i va{eg maternjeg jezika. AKTUELNOSTI Direktori {kola prave razliku izme u danske i muslimanske djece Preko glave mi je vas muslimana, koji ometaju nastavu, rekla je direktorica {kole, Birgitte Sonsby, u svojoj kancelariji u Ejerslykkeskolen u Odense prije 14 dana kada je kritikovala grupu dje~aka koji su ometali nastavu u razredu. Otac jednog od dje~aka iz grupe, Shaib Mansoor, smatra da se direktorici to nije tek tako omaknulo nego da je to odraz generalnog stava, navodi se u DR Fyn. Sutradan kada se direktorica izvinula Shaib Mansooru zbog rije~i koje je upotrijebila, zamjenik {efa, Jan Beck-Larsen, je potvrdio da {kola generalno ima problem sa muslimanskim dje~acima koji ometaju nastavu. - U po razgovora spominju muslimansku djecu i dansku djecu. To zna~i da oni imaju takvu vrstu sortiranja u {koli, ka`e Shaib Mansoor za DR Fyn. On je snimio cijeli sastanak sa Larsenom i pustio ga za DR. Na snimku izjavljuje Larsen da {kola uop{teno ima problem sa muslimanskom djecom, koja koriste na{e danske standarde kako bi zata- {kali stvari i skrenuli pa`nju sa nastave. Larsen obja{njava da takvu vrstu problema nikad nisu imali sa danskom djecom i dodaje da to vjerovatno ima veze s tim {to u {koli ima mnogo muslimanske djece. Obja{njenja od strane zamjenika {efa, Jan Beck-Larsen, na temu direktoricine izjave, samo potvr uje Shaib Mansooru da ona to nije rekla iz revolta. Zato ju je Mansoor prijavio policiji zbog rasizma, na {to Larsen nije pristao da prokomentari{e za vijesti DR Fyna. Prevela i priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 11