GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

Transkript

1 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * JUNI 2013 * BR./NR.: 36 * GODINA / ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * ISSN: Prof. dr. sci. Dževad Karahasan: Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne JUNI 2013 I BH GLAS I 1

2

3 BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * JUNI 2013 * BR./NR.: 36 * GODINA / ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * SADR@AJ Po{tovani ~itaoci, Kao i svake godine, po~etkom juna mjeseca, u Danskoj se organizuje manifestacija ~iji je cilj tu no podsje}anje na tragediju Srebrenice. Tako je bilo i ove godine u Randersu ~iji je d emat Sabur bio nosilac organizovanja ove manifestacije. Vrijedni doma}ini potrudili su se da se mnogobrojni gosti iz Danske, ali i Bosne i Hercegovine osje}aju ugodno u ovom danu posve}enom bolu za mnogobrojnim izgubljenim ivotima. U ovom broju BH Glasa na}i }ete izvje{taj sa ove manifestacije popra}en mno{tvom fotografija, koje govore {ta se na ovom tu nom mjestu doga alo. D evad Karahasan, knji evnik dramati~ar, esejist i romanopisac, koji ivi i radi u Sarajevu i Gracu u Austriji, li~nost je kojoj smo posvetili naslovnicu, a na na{im stranicama donosimo izuzetno vrijedan intervju sa njim, koji je obradio na{ saradnik iz BiH Idriz Hod i}. Isti saradnik je uradio zanimljiv razgovor sa muzi~arom i umjetnikom Damirom Imamovi}em za rubriku Kultura. U rubrici Razgovor s povodom objavljujemo razgovor sa novim predsjednikom GO IZ Bo{njaka u Danskoj, gospodinom Adnanom Demirovi}em. Kao i do sada, na{i novinari i saradnici potrudili su se da vam obezbijede najva nije informacije o doga ajima u Danskoj, pose- bno onim koji mogu imati presudan zna~aj za na{e gra ane. U okviru tekstova o danskim zakonima i propisima donosimo ~lanak o propisima vezanim za penzionere u Danskoj, na{eg novinara Sabrije Ov~ine, koju je obradio ovu temu veoma detaljno. O burnim doga ajima na politi~koj sceni Danske, posebno tokom i krajem mjeseca maja, pi{e Arben Deliu. Izuzetno zanimljive priloge iz historije i sporta pripremio je na{ saradnik Benjamin Daji}, a Armin Gale{i} pripremio je nastavak teksta o demenciji. Na{i enski saradnici Almira [i{i}, Amila Smajlagi} i D enana [e~i} potrudili su se da nam donesu tekstove vezane za ljepotu, kuhinju te mnoge razne informacije koje }e na{im ~itaocima donijeti ugodne trenutke ~itanja. Tu je i mnogo informacija o de{avanjima u na{im udru enjima i klubovima koje }e, uz dio posve}en zabavi i humoru, opustiti na{e ~itaoce i BH Glas u~initi boljim i zanimljivijim. Nakon ovog broja slijedi pauza od dva mjeseca, a naredni broj BH Glasa o~ekujte u septembru. Uz ovo elimo napomenuti da se na{ list distribuira izme u desetog i petnaestog u mjesecu, a povremeno, kada organizujemo neku manifestaciju list izlazi i vam ugodne i sretne ljetne odmore. REDAKCIJA AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Digitalizacija Danske Sukob Vlade i ljekara AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Randers: Odr ana manifestacija o Srebrenici RAZGOVOR S POVODOM Adnan Demirovi}: Moramo u~initi sve da bh dijaspora u Danskoj bude jedinstvena BOSANCI U DANSKOJ U osamdeset i tre}oj planira biciklom oti}i iz [vedske za BiH ZAKONODAVSTVO Izbjeglicama puna penzija INTERVIEW Prof. dr. sci. D evad Karahasan: Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budu}nost Bosne RAZLEDNICE Helsingør i Neum ZDRAVLJE Demencija (3): Alzheimerova bolest SPORT Bundesliga{ko finale BH. mladost iz cijelog svijeta na jednom mjestu KULTURA Damir Imamovi}: Sevdah koji sviram baziran je na tradicionalnom repertoaru i klasi~noj umjetnosti pjevanja sevdaha HISTORIJA Jedan od najistaknutijih za~etnika bo{nja~kog (bosanskog) modernizma BH GLAS Prof. dr. sci. Dževad Karahasan: Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne Foto sa naslovne strane: Goethe Institut ISSN: BH Glas /Bosnisk nyhedsblad ISSN: Broj/Nummer: 36 Godina/Årgang: 4 Juni Izdava~/Udgiver: Foreningen BH Glas Nørremarken 6 DK Brande CVR nummer: Redakcija/Redaktion: Vezuv Ba{i} Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Sabrija Ov~ina Saradnici/Korrespondenter: Benjamin Daji} Arben Deliu Idriz Hod i} (Sarajevo) Amila Smajlagi} D enana [e~i} Almira [i{i} Bank-konto broj/nummer.: Telefon: (45) /(45) bhglas@gmail.com redakcija@bhglas.com Web stranica / Hjemmeside: [tampa/tryk: [tamparija Fojnica d.d. Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Sado Breko Mirsad Dervi{evi} Jusuf Dapo Meho Kasumovi} Hivzo Nikontovi} Emir Solak JUNI 2013 I BH GLAS I 3

4 AKTUELNOSTI Bi}e lak{e postati danski dr avljanin Stranka Enhedslisten i Vlada su se slo ile u tome da stari test za dobijanje dr avljanstva bude zamijenjen novim testom. Ubudu}e stranci ne}e morati poznavati danski jezik u onolikoj mjeri koja je bila zahtijevana od njih ranije da bi dobili dansko dr avljanstvo. Osim toga u starom testu se puno fokusiralo na historijsko znanje o Danskoj, {to }e isto tako biti izmijenjeno u novom. Zahtjevi su sada puno vi{e realisti~ni, rekao je ministar pravde, Morten Bødskov. Ovo }e mnogima dati volju da postanu dio danskog dru{tva i da se integri{u, dodaje ministar. U novim testovima }e se pitanja bazirati na temama iz svakodnevnice i politi~kog `ivota u Danskoj. On tako e ka`e da vlada `eli uzeti u obzir i one strance koji nisu vje{ti u pisanju i ~itanju, a to se odnosi na one ljude koji su poha ali {kolu samo par godina ili se osje}aju psihi~ki lo{e, {to uti~e na njihovu sposobnost u~enja novog jezika. Nova pravila testa tako e donose izmjenu na polju samoizdr`avanja, {to zna~i da se period samoizdr`avanja smanjio sa pet na dvije i po godine. Glasnogovornica stranke Enhedslisten, Johanne Schmidt- Nielsen, ka e da je krajnje vrijeme da se zahtjevi promijene. Ona smatra da je nepravedno {to izbjeglice i useljenici nisu mogli dobijati dansko dr avljanstvo ranije. Glasnogovornik Danske narodne stranke (DF) ka e kako oni ne vjeruju da }e umanjeni broj zahtijeva pomo}i strancima da se bolje integri{u. Stranka Venstre se predomislila: Sada podr ava dvojno dr avljanstvo Za razliku od ranijih negativnih stavova, Venstre sada podr ava odluku o dvojnom dr avljanstvu. Danci koji ive van danskih granica trebaju biti u mogu}nosti da zadr e danski paso{, ~ak i ako postanu dr avljani svoje nove domovine. O ovome je postignut politi~ki konsenzuz. Danska Radio-televizija (DR) ka e da je klub Venstrinih zastupnika u parlamentu odlu~io podr ati ideju o dvojnom dr avljanstvu. Stranka je ina~e ranije bila protiv ovog koncepta. - To je za nas bila jedna vrsta putovanja, ka`e glasnogovornik Venstre, Jan E. Jorgensen, za DR. 4 I BH GLAS I JUNI 2013 DANSKA POLITIKA [ta nas ~eka kad internet i kompjuteri zavladaju? Digitalizacija Danske Danska Vlada je donijela odluku, da u skoroj budu}nosti, potpuno ukine komunikaciju s gra anima putem pisama. Sa~injen je etapni plan koji predvi a, da 2015 godine minimum 80 % svih dopisa koji budu slati gra anima iz op{tina i dr avnih institucija, bude u elektronskoj formi, preko kompjutera Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com DanskaVlada uvodi raznovrsne mjere {tednje i efektivizacije u svim segmentima dru{tva. Digitalizacijom Danske, odnosno skora{njim ukidanjem slanja obi~nih pisama gra anima i uvo enjem elektronske komunikacije upotrebom kompjutera i interneta, Vlada smatra da }e ostvariti milionske u{tede samo na tro{kovima po{tarine. Pored toga, smatra Vlada, da digitalizacija podrazumijeva efikasan, brz i siguran kontakt s gra anima, ali tako er i progres u internom kontaktu izme u raznih odjela u dr avnim intitucijama i op{tinama. Plan digitalizacije }e biti proveden u tri etape: 2013, 2014 i 2015 zavr{na godina, u kojoj je cilj, da minimum 80 % svih dopisa bude ostvaren elektronski, to jest putem interneta i kompjutera. Plan predvi a, da zaklju~no sa 2014 godinom svi gra ani trebaju imati digitalno po{tansko sandu~e (digital postkasse), odnosno biti aktivni na internetskoj stranici borger.dk, putem koje }e mo}i ostvariti kontakt s op{tinskim i dr avnim institucijama (selvbetjening) i primati dopise od istih. Da bi to bilo izvodljivo, trebaju svi gra ani imati takozvani NEM ID, odnosno karticu s klju- ~evima (nøglekort) koja sadr i 132 {estocifrena broja, od kojih je svaki broj zapravo jedan klju~ za jednokratnu upotrebu, a koji slu i za otklju~avanje po{tanskog sandu~eta na internetu (digital postkasse). Kada se klju~evi potro{e, automatski se dobija nova kartica sa klju~evima. Odlukom Vlade, digitalizacija je ve} obuhvatila neke radnje koje imaju obavezu elektronske komunikacije izme u gra ana i op{tina, kao {to su prijava preseljenja (flytning), zdravstvsene kartice (sundhedskort), upis u {kole (skole), dje~ije institucije (børnepasning), a u ovoj godini }e obuhvatiti i molbe za pomo}na sredstva (hjælpemidler), sahranu (begravelseshjælp), izbor ljekara (lægevalg) itd. Nema sumnje, da je Vlada odlu~na u svojoj namjeri da Danska uskoro postane zemlja bez papirnate komunikacije (papirløst Danmark) i uskoro bi klasi~na po- {tanska sandu~ad mogla zavr{iti na otpadu ili slu iti samo za reklamne novine i rijetka pisma od dragih osoba. Ovakvi planovi Vlade izazivaju odobravanje i odu{evljenje kod mladih, dok su starije osobe postale veoma skepti~ne i zabrinute. Iako je Danska jedna od najboljih zemalja, ako ne i najbolja u svijetu po broju kompjutera po doma}instvu, ipak se procjenjuje, da oko gra ana veoma rijetko ili nikako, ne koristi internet. Istra ivanja pokazuju da oko 50 % osoba starijih od 65 godina nisu nikada bili na internetu. Kada su u pitanju stranci u Danskoj, onda je situacija jo{ vi{e pora avaju}a, pogotovu kada su u pitanju osobe starije od 65 godina. Procjenjuje se, da vi{e od 90 % stranaca u Danskoj starijih od 65 godina, nije nikada koristilo internet. Vlada je razmi{ljala o ovim problemima i poku{ala izna}i rje{enja za njih. Prevashodno, poku{at }e se sa edukacijom, to jest osposobljavanjem starijih osoba za rad na kompjuteru. Op{tine su ve} organizirale timove ljudi koji obu~avaju starije osobe za rad na kompjuteru. Masovno se odr avaju, ili su u planu, kursevi {irom Danske, a starijim i nepokretnim osobama dolaze predava~i na noge, u stanove i ku}e. U sve ove aktivnosti, aktivno se uklju~ila i najve}a organizacija koja okuplja starije osobe u Danskoj Ældre Sagen. Putem svojih publikacija i biltena ova organizacija provodi do sada nevi enu kampanju i motivi{e starije Dance da se obu~avaju na kompjuterima. Organizacija je anga ovala timove stru~njaka za kompjutere koji prvenstveno obu~avaju njihove aktivne ~lanove, s ciljem, da onda oni prenesu svoje znanje na starije gra ane, kojima je potrebna pomo}. Tako er je u toku i kupovina kompjutera po povoljnim uslovima, na otplatu i bez kamata, onim ~lanovima koji nemaju kompjuter. Kada su u pitanju stranci, Vlada nije planirala neke posebne mjere za njih. Strancima ostaje mogu- }nost kori{tenja ponuda koje vrijede za sve starije osobe u Danskoj. Vlada je, naravno, svjesna jezi~kih problema koji imaju stariji stranci u Danskoj, da bi bili u stanju pratiti kurseve na danskom jeziku. Po{to bi upotreba prevodilaca bila skupa i komplicirana, pretpostavlja se, da Vlada ovdje pre}utno pola e nadu u prepoznatljivu familijarnu solidarnost kod stranaca, i ra~una, da }e djeca i unu~ad pomo}i tamo gdje zatreba.

5 Pi{e: Arben DELIU UDanskoj se obilje avanju 1. maja poklanja velika pa nja, posebno u velikim gradovima, gdje najistaknutiji predstavnici ljevice dr e prigodne govore. Za razliku od ranijih godina, ove godine su okupljeni radnici izvi dali politi~are pa su zvi ducima spre~avali i premijerku kao i ministre da odr e prigodne govore. Zvi danje i ometanje govora premijerke i njezinih ministara nije najcivilizovaniji na~in pokazivanja nezadovoljstva vo enom politikom, ali to jedna od rijetkih mogu}nosti gdje narod mo e pokazati svoje mi{ljenje o toj politici. Sve te skupove pratili su i drugi izgredi, neprimjereni tom datumu. [trajk nastavnika u osnovnim {kolama zavr{io se onako kako se, na alost, moglo i o~ekivati. Vlada je podr ala komune te su nastavnici ostali velik gubitnici. Pregovori se nastavljaju, a kona~an izgled osnovne {kole u Danskoj jo{ uvijek je u procesu izrade. Vladina ekomska o~ekivanja se nisu ispunila. Ne{to se hitno mora preduzeti da se pomogne grupi od oko ljudi za koje postoji rizik da ispadnu iz dagpenge sistema u godini. Novi dogovor izme u Vlade i Ujedinjene liste ne obuhvata Vladin prijedlog o povi{enju kontigenta za A-kase. Iznos od 1,85 milijardi koji je potreban, poku{ava se prona}i u drugim izvorima. Tako se, na primjer, predvi a smanjivanje mogu}nosti u~enja danskog jezika za odrasle strance. Ovo je zanimljivo iz razloga {to danski politi~ari smatraju da je znanje danskog jezika preduslov uspje{ne integracije. Izgleda da to vi{e nije tako. Ako se to uporedi sa rezultatima reforme {kolstva, DANSKA POLITIKA Uzavrela danska politi~ka scena Sukob Vlade i ljekara U toku maja mjeseca dansku politi~ku scenu obilje ili su burni doga aji. Okon~an je sukob vezan za osnovno {kolstvo, nastavljen je problem oko naknade za nezaposlenost, produ en je sukob Vlade i ljekara, otvoren problem oko dvojnog dr avljanstva, objelodanjeno vi{e detalja vezanih za skandal u ministarstvu odbrane i jo{ nekoliko drugih pitanja koja otkrivaju vrh ledenog brijega punog problema onda, primaoce naknade za nezaposlenost ~ekaju te{ki dani. Reforma zna~i smanjenje perioda primanja naknade za nezaposlenost sa ~etiri na dvije godine i produ ivanje perioda koji je potreban da se zaradi pravo na tu naknadu. Danas je to period od 52 sedmice. Vlada je bila primorana da sprovede reformu sistema naknade za nezaposlenost, koju su pripremili opozicija i radikali. Sukob regija i doktora je doveo do situacije koja veoma li~i Gordijevom ~voru. Vlada se pojavila sa prijedlogom zakona koji je manje vi{e podr ao zahtjeve regija. Ponavlja se ista pri~a kao sa nastvanicima i profesorima. Vlada eli da doktori rade vi{e za iste pare i da izgube pravo na uticaj na radne odnose. Vladin prijedlog ima dosta dobrih dijelova koji bi pobolj{ali kvalitet pregleda, ali postoje i dijelovi koji bi ga pogor{ali. Vlada i regije su u ljekarima na{li jake protivnike, a partije desnice nisu voljne podr ati Vladu, obzirom da ve}ina ljekara glasa za njih. Glavni adut ljekara je da se mogu i{~laniti iz regiona, {to bi u praksi zna- ~ilo da }e od septembra svi pacijenti morati pla}ati ljekarske preglede. Taj novac dr ava bi im vratila, tako {to bi pacijenti pla}ali ra~une, a onda i{li u komunu da tra e povrat novca. Takvo stanje izazvalo bi ogromno nezadovoljstvo radi nepotrebnog birokratiziranja. Pored navedenih bitnih zbivanja u danskoj politici, radikali su predlo- ili da se uvede pravo na dvojno dr avljanstvo. Po svemu sude}i to }e biti usvojeno po{to je Venstre promijenila stav i sada podr ava uvo enje dvojnog dr avljanstva. To nije sigurno jer je politika gotovo kao pijaca, a Danska Narodna Partija (DF) }e vjerovatno poku{ati sprije~iti usvajanje ovog prijedloga, obzirom da po njihovom mi{ljenju ~ovjek mo e biti odan samo jednoj dr avi. Slu~aj stranaca bez mati~ne dr ave, koji su dobili odbijenicu za dansko dr avljanstvo u godini iako su po internacionalnim konvencijama i danskom zakonu imali pravo da dobiju dansko dr avljanstvo se nastavlja. Jedna od posljedica ovoga skandala je bila smjena ministrice za integraciju Birthe Røhn Hornebech, nakon {to su dva novinara napisala ~lanak o kr{enju zakona u odnosu na navedene strance i njihovo pravo na dobijanje danskog dr avljanstva. Jedan od glavnih svjedoka je predsjednik partije Venstre i mnogi sumnjaju da je puno vi{e politi~ara umije{ano u ovaj slu~aj te da biv{a ministrica nije jedina koja je odgovorna za to {to se dogodilo. U posljednoj sedmici maja dva su slu~aja dominirala u naslovima u medijima, a to su ponovno davanje neta~nih informacija od strane Ministarstva odbrane Danskom parlamentu kao i objavljivanje imena i prezimena 685 stranaca koji trebaju da postanu dr avljani Danske, a navedeni su u oglasu Danske Narodne Partije. [okantno je to da je me u tih 685 ljudi i jedan koji je osumnji~en za teorirazam. Ovdje je bitno obratiti pa nju na rije~ osumnji~en a ne optu en. Oglas Danske Narodne Partije manje vi{e ka e da je jedan od 685 stranaca potencijalni terorist. Na taj na~in Danska narodna partija optu uje sve te strance kao teroriste. Jedan od navedenih stranaca je odlu~io da pokrene pravni postupak protiv Danske Narodne Partije, po{to je njihov oglas na ivici zakona. AKTUELNOSTI Strankin prethodni nedostatak podr{ke za dvojno dr avljanstvo je bio kompromitiran 2010., kada je Henrik Fogh Rasmussen, sin biv{eg premijera Anders Fogh Rasmussena, postao ameri~ki dr avljanin, ali se istovremeno morao odre}i svog danskog dr avljanstva. Stranka je du e vrijeme bila podijeljena po ovom pitanju, ali su mnogi istaknuli da je, u koraku sa globalizacijom, problemati~no tjerati Dance koji ive izvan granica Danske da izaberu izme u Danske i zemlje u kojoj ive. - Mnogi imaju pote{ko}e s tom odlukom, jer kako se osje- }aju kao Amerikanci, Australijanci ili nekako druga~ije, tako isto se osje}aju i kao Danci, rekao je Jan E. Jørgensen. Socijaldemokrati, Radikali i SF iniciraju kroz politiku vlade da bi Danska trebala omogu}ivati dvojno dr avljanstvo. I ministar Pravde, Morten Bødskov, pozdravlja mogu}nost dobijanja velike ve}ine za ovu inicijativu. - Jasno je da }e ovo izdr ati du e vremena {to je {ira podr{ka za to, rekao je Morten Bødskov za DR. Vlada }e predstaviti zakon tek na jesen. Radna grupa slu- benika je trenutno u procesu razmatranja mogu}ih pravnih problema. - Kada je rije~ o dr`avljanstvu, to je regulisano po danskom ustavu. Ono {to je potrebno razjasniti su uslovi za dvojno dr`avljanstvo i me unarodne obaveze Danske, obja{njava ministar pravde, Morten Bødskov. 20 od 27 zemalja ~lanica Evropske Unije trenutno dozvoljava dvojno dr avljanstvo. Prijedlog o getoima je korak u pravom pravcu Vladin novi prijedlog o getoima primljen je sa opreznim optimizmom od strane predsjednika stambene zadruge Gellerupparken u Aarhusu. Ministar urbanizma, Carsten Hansen, dodaje obrazovanje i prihode na popis kriterija koji odre uju da li je neko podru~je geto. - To je mali korak u pravom smjeru da se po~nu primjenjivati drugi kriteriji u odnosu na dosada{nje, rekla je Helle Hansen, predsjednica stambene zadruge Gellerupparken. Trenutno se geto defini{e po broju osoba van radnog tr i{ta, broju doseljenika iz nezapadnih zemalja i broju osoba koje su osu ene za kr{enje Krivi~nog zakona. Helle Hansen smatra da je posebno problemati~no to da JUNI 2013 I BH GLAS I 5

6 AKTUELNOSTI geto bude definisan na osnovu broja doseljenika. Ona navodi kao primjer da dogradona~elnik Aarhusa Rabih Azah-Ahmad ivi u Gellerupu, ali da njegovo porijeklo sa Bliskog istoka ~ini to da se na popisu pojavljuje kao mana za podru~je prema getostatistici. - Ako se izostavi ovaj kriterij (broj doseljenika stranog porijekla), onda bi Rabihovo pravno obrazovanje moglo biti odlu~uju}i faktor koji bi sprije~io da se on pojavljuje kao negativan stanovnik u ovoj statistici, ka`e Helle Hansen. Ona smatra da se treba potpuno ukloniti rije~ geto i umjesto toga koristiti definiciju posebno osporavana ~etvrt : - Problemati~no je to da se na ovaj na~in okarakterizujemo, jer znam da upravo ~injenica da smo prozvani geto, zna~i da niko ne `eli `ivjeti u ovoj ~etvrti. Ovdje svakako ima izazova, ali izazov nije apsolutno negativan. Reforma naknade za nezaposlene najte e poga a useljenike Doseljenici sa nezapadnim porijeklom su najte e pogo eni reformom zakona o naknadi za nezaposlene. Analiza iz Vije}a radnog pokreta za privredu pokazuje da se to osjeti posebno u zapadnom dijelu Kopenhagena. Istra iva~ radnog tr i{a na Roskilde Univerzitetu, Shahamak Rezaei, tvrdi da je to zato {to su doseljenici zadnji u{li na radno tr i{te u bran{e koje su najvi{e pogo ene nakon finansijske krize. - Kad se pojavi ekonomska kriza i kad zaposlenost padne, onda oni koji su u{li zadnji na radno tr`i{te budu prvi koji dobiju otkaz, obja{njava Shahamak Rezaei. Osim toga, mnogi od pogo- enih doseljenika nisu bili spremni za ulazak na radno tr i{te, a mnogi od njih su i nekvalifikovani, ka e Shahamak Rezaei - i zbog toga imaju pote{ko}a sa dobijanjem posla. - Oni sa najni`im radnim kvalifikacijama stoje na kraju reda, potvr uje istra`iva~. Udio imigranata, koji je izgubio naknadu za nezaposlenost je po~etkom ove godine bio tri puta ve}i od udjela etni~kih Danaca. To je posebno zapazio gradona- ~elnik Ishøja, Ole Bjørstorp. Broj ljudi iz Ishøja koji su izgubili pravo na naknadu za nezaposlene je dvostruko ve}i od dr avne stope. - Imamo mnogo etni~kih manjina i bit }emo te{ko pogo- eni, rekao je Ole Bjørstorp. On predla`e da Vlada produ`i pravo za ponovno primanje naknade, 6 I BH GLAS I JUNI 2013 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Randers: Odr ana manifestacija o Srebrenici Otragediji malog bosanskog gradi}a Srebrenice re~eno je mnogo rije~i i napisano mnogo knjiga. Zvani~ni organi su rekli svoje i na ovu tragediju bi po logici stvari trebao po~eti padati veo zaborava. Ali, ~ovje~anstvo to ne smije dozvoliti jer to je doga aj koji podsje}a, opominje i upozorava. Da se nikada i nikome ne ponovi. Dana 2. juna ove godine, u Randersu je odr ana manifestacija podsje}anja na tragediju Srebrnice. Sala dru{tvenog doma u Randersu bila je premala da primi sve koji su ovom doga aju eljeli prisustvovati. Mnogi su morali stajati, ali se niko nije alio. hor iz Randersa dnica udru`enja Majke Srebrenice kao i Avdo Huseinovi}, novinar i publicista. Pored tih direktnih u~esnika tragedije Srebrenice manifestaciji je prisustvovao i Steen Bundgaard, zamjenik gradona~elnika Randersa, Amir Karad`a izaslanik ambasadora BiH u Danskoj, Ismail Smajlovi}, vojni muftija kao izaslanik Reis-u-l leme BiH, predsjednik GO IZ Bo{njaka u Danskoj Adnan Demirovi}, Nermin Babi} glavni imam IZ Bo{njaka u Danskoj, te mnogi drugi gosti. Manifestacija je protekla u sve- ~anoj i tu noj atmosferi. Posjetiocima je zna~ajno biti dio tog doga aja. Preko 600 bh. gra ana okupilo se u Randersu, da podr i ovu manifestaciju nezaborava i podsjeti se tih te{kih i tragi~nih trenutaka. Bolno je i te{ko prisustvovati ovakvoj manifestaciji, ali se mora. Zarad nezaborava, podsje}anja i moraju oplakivati mrtve, posebno {to Detalj su stradali sa nevini knji evne i nikom ve~eri du ni. Za ovu priliku pozvani su i gosti koji su svojim u~e{}em na najautenti~niji na~in filmom i rije~ju govorili o tom tragi~nom doga aju. To su Mehdin Jakubovi}, nosilac ratnog priznanja Zlatni {tit, Nermin Mujkanovi}, svjedok zato~eni{tva u Poto~arima, Kada Hoti}, podpredsjesu se obratili svi gosti iz BiH, a zamjenik gradona~elnika Randersa je u veoma nadahnutom govoru istakao suosje}anja koja on kao i svi Danci gaje prema tragediji koja je zadesila bosanskohercegova~ki narod u tim te{kim vremenima. Za sve posjetioce je na kraju obezbije en izuzetno dobar ru~ak koji su pripremile vrijedne ene iz Randersa. Tokom cijeog programa slu eni su kafa, voda i bezalkoholni napici. Izuzetno dobar i uspje{an organizator manifestacije bio je d emat Randers. Tekst i foto: Vezuv BA[I]

7 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA AKTUELNOSTI Detalj sa tribine u Odensi Steen Bundgaard Organizacioni odbor sa vice borgmesterom Avdo Huseinovi} Mehdin Jakubovi} Vrijedne `ene Randersa jer op{tina Ishøj ne mo`e to u~initi samo uz nu enje dodatnog obrazovanja i neke vrste pla}ene prakse. - To ubla`ava situaciju malo, ali ne mnogo, ka`e on. Broj stanovnika na socijalnoj pomo}i i dalje raste Ekonomska kriza, koja je pogodila svijet u godini, pokazuje koliko je ljudi danas ovisno o javnom sektoru. U stvari, broj ljudi koji prima socijalnu pomo} porastao je za 24,8 posto od do godine, {to zna~i da je broj primalaca socijalne pomo}i u tom razdoblju porastao za Pro{le godine ljudi u Danskoj primalo je finansijsku pomo} kako bi se sna{li sa svakodnevnim tro{kovima. Broj ljudi koji je primao socijanu pomo} sveukupno se pove}ao za 3,1 % u odnosu na godinu, {to pokazuje Institut za dansku statistiku. Prema podacima porast se uglavnom desio iz razloga {to se broj primalaca socijalne pomo}i koji nisu bili aktivirani u nekom od radnih procesa pove}ao za ili 5%. Cjelokupni broj pasivnih primalaca socijalne pomo}i je iznosio , dok je primalaca socijalne pomo}i odra ivalo neku vrstu aktivnosti. Me utim, velik dio primalaca socijalne pomo}i, koji i dodatno primaju naknadu za izdr avanje, prima pomo} samo jedan dio godine. Po prora~unu taj broj tokom cijele godine iznosi osoba. Kako se navodi u analizi iz Instituta za dansku statistiku pro- {le godine je bilo primalaca socijalne pomo}i za strance. To je vi{e osoba nego u godini, {to predstavlja pove}anje od 22,2 %. Ukupan iznos socijalne pomo}i ispla}en pro{le godine je bio 23 milijarde kruna. To je porast od 1, 9 milijardi kruna u odnosu na godinu. Saradnici Sa skupa u Fredericiji Voditelj Benjamin Daji} Mnogi stranci rade u Kopenhagenu U dvije godine vi{e od stranaca iz zemalja izvan Skandinavije na{lo je posao u Kopenhagenu, a to su prete no Poljaci i Rumuni, navodi se u novinama Berlinske. Mnogi stranci ~iste ili rade u hotelima i restoranima i postoji velika potreba za njima, kako ka e glavni konzultant iz Federalnog zavoda danske industrije, Jan Stiiskjær. - Te{ko je nagovoriti Dance JUNI 2013 I BH GLAS I 7

8 AKTUELNOSTI da rade takve vrste poslova, izjavio je Jan Stiiskjær za vijesti radio programa P4. Sindikat 3F ne eli da prizna da nezaposleni Danci ne ele ~istiti ili raditi u restoranu. Po njima, problem le i u tome {to poslodavci ne mogu Dancima ponuditi puno radno vrijeme. - Ako poslodavci ponude posao s punim radnim vremenom na{lo bi se ~lanova koji bi prihvatili takve poslove, rekao je sekretar odjela Jan Mathiessen. Dokle god se ljudima bude nudilo samo 40 sati mjese~no, oni }e tra`iti neki drugi posao. U Kopenhagenu trenutno ima oko ljudi koji primaju socijalnu pomo}, a koji su spremni za rad. Anna Mee Allerslev je gradona~elnica za zapo{ljavanje u Op{tini Kopenhagen. Ona ka e da velika ve}ina primalaca socijalne pomo}i eli da radi. - A ako vi{e stranaca radi to ne zna~i da se Dancima oduzimaju radna mjesta, rekla je Anne Mee Allerslev, koja sa poslodavcima vodi diskusiju na temu razvoja na radnom tr i{tu. Prema novinama Berlingske najve}e grupe stranih radnika su sljede}e: Poljaka Nijemaca Britanca Rumun Dvojezi~na djeca su lo{a u danskom jeziku Dvojezi~ni u~enici drugog razreda osnovne {kole se slabo snalaze u danskom jeziku, pogotovo kada je u pitanju razumijevanje jezika. Sada }e nau~nici istra iti metode pomo}u kojih bi se djeca lak{e snalazila. Naime, 65 % dvojezi~ne djece u 2. razredu osnovne {kole nalaze se ispod prosjeka ili znatno ispod prosjeka na testovima iz razumijevanja danskog jezika. A {to se ti~e danskih aka, nova analiza ura ena od strane Nacionalnog centra za dru{tvena istra ivanja pokazuje da se 28 % danske djece slabo snalaze u razumijevanju maternjeg jezika. Prethodne studije su pokazale da su dvojezi~ni u~enici dobijali ni e ocjene pri zavr{etku osnovne {kole, {to je uticalo i na njihovo dalje obrazovanje gdje su se tako e slabije snalazili od etni~ki danskih studenata. ^lanica predsjedni{tva {kolskog vije}a, Kirsten Birkving, koja savjetuje ministra prosvjete, ka- e da ide na bolje sa dvojezi~nim u~enicima, ali ne puno. - Tre}a generacija dvojezi- ~ne djece bolje se snalazi od 1. i 2. generacije, ali ne puno bolje. Ispada da dru{tveno i kulturno porijeklo igraju preveliku ulogu, 8 I BH GLAS I JUNI 2013 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: BiH prestavljena na Festivalu multikulture Vode}i se mi{lju da znamo malo o kulturi drugih naroda, iako ivimo jedni pored drugih, Anadolija - centar za jezik i kulturu u suradnji sa Østerbro International School, po~etkom maja je u Kopenhagenu organizirao Internacionalni festival kulture na kojem je u~e{}e uzelo 28 udru enja i predstavnika zemalja iz razli~itih dijelova svijeta. Evropsko-Balkanski institut iz Kopenhagena je predstavio Bosnu i Hercegovinu. Na njihovom {tandu su brojni posjetitelji, turisti i ostali znati eljnici koji su te subote svratili do Axelborg zdanja, ljudi otvorenog duha i bez predrasuda, mogli probati bosanske specijalitete, burek i zeljanicu, vidjeti tradicionalne bosanske predmete, d ezve, ibrike, te narodnu no{nju. Bilo je i lijepih slika na{e zemlje, ~ije su pla- Bosansko-dansko uduru enje BIHDAN iz Hobra ve} nekoliko godina prigodno obilje ava Prvi maj. Ove godine su tom doga aju posvetili ne{to vi{e pa nje. Na obli njem sportskom terenu priredili su veoma bogat kulturni i sportski program. Planiran je nastup malog folklora iz Aalborga, a bile su predvi ene i discipline starih narodnih sportova kao {to su potezanje konopa, bacanje kamena sa ramena i trka sa jajetom u ka{ici. Za u~esnike ove manifestacije pripremljena je hrana i to jagnje sa ra nja, }evap~i}i i grah iz kazana. Okupilo se ne{to preko stotinu mje{tana, ali i gostiju koji su do{li po pozivu preko facebooka. Dan je bio sun~an i veoma Prolje}e je donijelo procvat udru enja u Kopenhagenu, pa smo zabilje ili osnivanje dva sa zanimanjem za Bosnu i Hercegovinu. Jedno novoosnovano udru enje je Evropsko-Balkanski Institut (EBI), neprofitna i nevladina organizacija, ~iji je cilj promicanje banine i rijeke izazivale uzdahe divljenja prisutnih. Mala, ali odabrana grupa ljudi iz Evropsko-Balkanskog instituta: Smail Li~ina, Mina Purkovi}, Amra Agovi}-Ugarak, D enita Ba{i} na ~elu sa Emirom Bise- Osnovana dva nova udru enja u Kopenhagenu lkanskih kultura, jedinstvo, poslovna i politi~ka suradnja sa zemljama zapadne Evrope. Misije EBI-ja za o~uvanje i promicanje bogatih i raznovrsnih balkanskih kultura.putem raznih aktivnosti i programa, EBI }e poku{ati prenijeti vrijednosti dijaloga, tolerancije i prijateljstva me u Hobro: Prigodno obilje en Prvi maj pogodan za ovu manifestaciju. Mali folklor je izveo splet igara iz na{e domovine, a i stariji su se kasnije uhvatili u kolo. Iznenadna promjena vremena, tipi~na za dansko podneblje, donijela je ki{u i pljusak te su rom predstavili su na{u zemlju sa ljep{e strane, koja je pozitivno iznenadila goste Festivala, i tako doprinijeli promociji na{e zemlje i njene kulture i prirodnih ljepota. D enana [E^I] kulturama. Drugo je Vizionar Danska (Visionær Danmark), mje{ovito dansko-bosansko udru enje, ali i svi drugi su dobrodo{li. Udru enje je osnovano sa ciljem predstavljanja Bosne i Hercegovine sa njene ljep{e strane, kao {to je kultura, muzika, knji evnost, film i pozori{te, te promicanje zemlje kao turisti~ke destinacije, ali i zemlje kojoj jo{ uvijek treba pomo} kroz socijalno-humanitarne programe za pobolj{anje kvalitete ivota ljudi, ivotinja i biljaka. Tako e jedan od ciljeva je promicanje znanja u BiH i na Balkanu o Danskoj, kao zemlji bogatoj tradicijom, kulturom, naukom, razvijenoj ekonomiji i privredi, te zemlji otvorenog duha i slobode. Oba udru enja se mogu na}i na Facebook-u odnosno LinkedIn-u. D enana [E^I] sve sportske manifestacije morale biti odlo ene za neka druga vremena. Ki{a nije smetala da se prisutni po- ~aste ukusnom hranom koju su pripremili vrijedni ~lanovi BIHDANA. V. BA[I]

9 BUSINESS BH radio Odense priprema humanitarni transport za BiH BH radio Odense priprema veliku akciju prikupljanja i slanja {kolskog namje{taja za Osnovnu {kolu u kalesijskom selu Vukovije. BH radio je u pro{lom mjesecu u~estvovao u prikupljanju i transportu {kolskog namje{taja i opreme za Ilija{ i jo{ nekoliko {kola u Bosni i Hercegovini, a ~inio je to i vi{e puta ranije. Ovaj put prikupljaju opremu za jednu od najsiroma{nijih i najkriti- ~nijih {kola, po pitanju namje{taja, u selu Vukovije u op{tini Kalesija. Od osnovne {kole u Ikastu dobili su donaciju preko 150 {kolskih stolica sa odgovaraju}im brojem klupa kao i tri {kolske table. Sa ranije prikupljenom opremom i namje{tajem bit }e to dobra osnova za upu}ivanje novog transporta humanitarne po- mo}i. Kao i do sada najve}i problem je obezbije enje potrebnih nov~anih sredstava za transport. Radi toga BH radio Odense poziva sve dobre ljude da pomognu realizaciju ove akcije. To se mo e u~initi uplatom na konto humanitarne organizacije MOST- BRO Reg.nr: 2470, Konto nr: za uplate iz Danske, a za uplate iz inostranstva treba navesti: Nordea bank Danmark A/S, IBAN: DK kao i BIC:NDEADKKK. Uz uplatu obavezno nazna~iti da je uplata za Vukovije ili BH radio Odense. Nadamo se da }e humani ljudi podr ati ovu zna~ajnu akciju. V. BA[I] Radners: BKC Sabur organizovao djevoja~ku hatmu Bo{nja~ki kulturni centar i d emat Sabur iz Randersa organizovali su djevoja~ku hatmu dana 18. maja ove godine. Bila je to kruna ili zavr{nica vjerske poduke u toku koje je pet djevojaka prou~ilo svetu islamsku knjigu Kur an i to dokazalo pred posebno formiranom komisijom koju je predvodio Haris ef. Hajlovac, imam d emata Esbjerg. Svih pet djevojaka su pored u~enja svete knjige vrijedni studenti ili gimnazijalci. Tako je Nerma Hod i} uspje{an student medicine, Enesa He}im student arhitekture, Amina Pitarevi} u~enik gimnazije, Belma Had i} student latinskog jezika te Ajla Aliba{i} student stomatologije. Kompletnu poduku organizovao je i proveo Kadrija ef. Pitarevi}, imam d emata Randers. Sve~anosti je prisustvovalo mnogo na{ih gra ana koji su radi ove sve~anosti do{li iz svih krajeva Danske, a posebno je bilo zna~ajno prisustvo predsjednika GO IZ Bo{njaka Danske gospodina Adnana Demirovi}a te glavnog imama IZ Bo{njaka Danske Nermina ef. Babi}a. Nakon uspje{nog ispita svih pet djevojaka je primilo diplome i poklone koje im je pripremio GO IZ Bo{njaka Danske. Pored toga humanitarna organizacija Most-Bro uru~ila im je knjige, a na{ novinar i knji evnik Vezuv Ba{i} Ba{o uru~io im je svoju prvu knjigu: Izbjegli~ka soba. U zavr{nom obra}anju predsjednik GO IZ Bo{njaka Danske je istakao da je to prva sve~anost ove vrste koja otvara put ostalim d ematima, ali i drugim mladim ljudima da pro u ovakvu vrstu vjerske poduke. V. BA[I] Sarajevo: U~eniku uru~ena zahvalnica i nagrada Nejre [abi} Usarajevskoj osnovnoj {koli Me{a Selimovi} uprili~ena je sve~anost na kojoj je biv{em u~eniku ove {kole Faruku Had`ihasanovi}u uru~ena zahvalnica Nejre [abi} za sliku koju je ova uzorna sportistkinja i najbolji sportista BH dijaspore u Danskoj za godinu dobila kao nagradu od `irija publike koji joj je i dodijelio ovo zna~ajno priznanje, u Ikastu 2. marta ove godine. Nejra [abi} sa~inila je zahvalnicu, ali je i prilo`ila nov~anu nagradu u iznosu od kruna (250 KM), koju je na pomenutoj sve~anosti, nagra enom u~eniku uru~io na{ novinar Vezuv Ba{i} Ba{o. Zahvaliv{i se na priznanju i nagradi Faruk Had`ihasanovi} je rekao da je iznena en, duboko dirnut, ali i veoma obradovan priznanjem i nagradom. Rekao je da ni u snu nije mogao pomisliti da }e njegov {kolski rad obradovati Nejru [abi} te nju i njenu porodicu navesti da mu se odu`e na ovako veliki i zna~ajan na~in. Nagrada }e mu dobro do}i da rije{i neke svoje {kolske probleme te se Nejri [abi}, njenom bratu blizancu Zijadu i njenoj porodici najiskrenije zahvaljuje. AKTUELNOSTI ka`e Kirsten Birkving. Problem je u tome {to niko u {kolskom sistemu nema uvida u to {ta poma e a {ta ne. Zato je odabrano niz {kola za dvogodi{nji projekat da bi se isprobale razne metode. - Trebaju se uraditi neka istra`ivanja sa nekim ko se trudi da projekat uspije i sa onima koji ni{ta ne poduzimaju. Dakle, istra`iva~i moraju pratiti {ta uti~e na u~enike i koje su posljedice toga kako bismo na taj na~in uvidjeli {ta bi pomoglo, a {ta ne, rekla je Kirsten Birkving. U op{tinama u kojima ivi mnogo dvojezi~ne djece, pozitivan efekat se ina~e postizao ako se kroz sistem {kolovanja poticalo na jezi~ku stimulaciju kod djece na samom po~etku {kolske godine. - Ali ti isti napori i ulaganja nisu uspijevali u onim komunama gdje `ivi nekolicina dvojezi~nih u~enika i to pokazuje da postoji potreba za daljnjim istra`ivanjima, rekla je Kirsten Birkving. Danska dje~ja knjiga nastrojena rasisti~ki [vedska izdava~ka ku}a, Kabusa Böcker, je godine izdala dje~iju knjigu pod nazivom Mustafin kiosk, koju je napisao i za nju nacrtao ilustracije Danac Jakob Martin Strid. U knjizi se radi o jednom Mustafi, arapskom vlasniku kioska, koji izme u ostalog pri~a o tome kako je zaklao jednog ~ovjeka sa svojom sabljom. [vedski ~itaoci sada optu uju ovu dansku dje~iju knjigu za rasizam na Facebook-stranici izdava~ke ku}e, Kabusa Böcker. - Nama je iskreno ao ako smo povrijedili djecu i odrasle, izjavili su odgovorni iz izdava~ke ku}e nakon mase postavljenih pitanja od strane ~italaca. Za {vedski TV program Kerstin Aronsson je rekla da knjiga nije bila smatrana rasisti~kom kada je tek izdata. Ali mo e se desiti da se dru{tvena debata promijenila, izjavila je Kerstin Aronsson. Istovremeno, izdava~ka ku}a je informisala na Facebook-stranici da knjigu vi{e ne}e {tampati. Pisac knjige Jakob Martin Strid smatra da je kritika sasvim idiotska. Ako budemo pratili logiku, onda se smijemo {aliti samo na ra~un heteroseksualnih bijelaca, rekao je pisac, dodav{i da knjiga prikazuje useljenike s ljubavlju i na jedan veoma humoristi~an na~in. Prevela i priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com JUNI 2013 I BH GLAS I 9

10 RAZGOVOR S POVODOM Adnan Demirovi}, novi predsjednik GO IZ Bo{njaka u Danskoj: Moramo u~initi sve da bh dijaspora u Danskoj bude jedinstvena Razgovarao: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com Na zadnjoj skup{tini GO IZ Bo{njaka u Danskoj, za novog predsjednika izabran je Adnan Demirovi} iz d emata Tonder. To je i bio povod da sa njim obavimo razgovor. Adnan Demirovi} je ro en godine u Banjaluci. Rodni grad je morao napustiti sa ne{to vi{e od {est godina, kao ratni izbjeglica, radi ratnih de{avanja i etni~kog ~i{}enja. U Dansku je do{ao sa svojim ocem i njegovim roditeljima. Kako mu je otac relativno brzo preminuo, njegovo vaspitanje preuzeli su roditelji njegovog oca. Kako se radi o ljudima u veoma poodmakloj dobi, Adnan se morao sam nositi sa ivotom posebno u periodu svog {kolovanja, a veoma mlad je shvatio da samo obrazovanje otvara put ka uspjehu i boljem ivotu. U Danskoj je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju, a zatim i studij farmacije te danas radi kao su{ef u jednoj apoteci. Prije nekoliko mjeseci je formirao porodicu i ivi zadovoljan u sretnom braku. Njegova mladost i visoko obrazovanje su garancija da je na ~elo GO IZ Bo{njaka u Danskoj do{ao mlad i sposoban ~ovjek. Gospodine Demirovi}u, {ta je po Va- {em mi{ljenju opredjelilo predstavnike d emata na izbornoj skup{tini, da u konkurenciji sa drugim koji imaju vi{e iskustva, ali i godina izaberu Vas za novog predsjednika? DEMIROVI]: Jako je te{ko odgovoriti na to pitanje. Mo da je odlu~ila moja mladost, obrazovanje, ali i rezultati koje sam postigao vode}i d emat Tonder u dosada{njem periodu. Pored toga ja sam veoma dinami~na osoba koja ne sjedi ve} uvijek tra i nove aktivitete. U proteklom periodu obi{ao sam gotovo cijelu Dansku i na{ao se u skoro svakom d ematu. Poznajem mnogo ljudi, a i oni su stigli mene upoznati. Ta~no je da je bilo prijedloga da se na to mjesto izabere neko stariji i iskusniji, ali eto, desilo se da sam ja izabran. Mo da je presudilo i to {to je moje kompletno {kolovanje proteklo u Danskoj te to {to jako dobro poznajem danski dru{tveni, politi~ki, ali i vjerski sistem, te }u vjerovatno imati manje problema da se u svemu tome dobro snalazim. Spreman sam predano raditi na dobrobit bosanskohercegova~ke dijaspore i na{e domovine Bosne i Hercegovine. U nekim d ematima su predsjednici d emata dosta zatvoreni i konzervativni ljudi. Mislite li da }ete u ivati njihovu punu podr{ku? DEMIROVI]: Ne bih se sa tim u potpunosti slo io. IZ Bo{njaka ima svoju strukturu i organizaciju u kojoj se zna {ta ko radi. Ima d emata gdje je uzak krug ljudi uzeo sve u svoje ruke. Me utim morate znati da su oni na to bili prinu eni prije svega radi pasivnosti velikog broja ostalih. Neko mora nositi aktivnost, a svako se anga uje onoliko koliko misli da treba. Mo da je gre{ka prije u tome {to ta rukovodstva nisu prona{la odgovaraju}i metod da pri u ljudima i anga uju ih malo po malo, ali na pravi na~in. Najve}i dio svog rada i energije usmjerit }u da se u okviru IZ Bo{njaka Danske stvori ambijent u kojem }e biti mjesta za svakoga. To zna~i da mi moramo stvoriti platformu na kojoj }e svaki pojedinac mo}i na}i sebe u mjeri u kojoj to sam eli i na na~in na koji se lijepo i dobro osje}a. Trenutno je situacija takva da u ve}ini d emata sav teret nosi deset do dvadeset pojedinaca. Ljude treba motivisati i pokrenuti na aktivnosti koje organizujemo. To je mogu}nost da ljudi iz jednog pasivnog odnosa pre u u aktivan i eto nam dobrih ~lanova d emata. Kada smo do{li u Dansku kao bh. izbjeglice bili smo dobro organizovani, u te{kim uslovima. Sti~e se utisak da je danas bosanskohercegova~ka dijaspora jako razjedinjena. [ta vi o tome mislite? DEMIROVI]: To se sve vi{e mo e uo~iti. Te podjele nisu ni malo dobre niti bilo kome koriste. To je zaista hendikep. Do toga nije smjelo do}i jer smo u toku agresije na na{u domovinu shvatili koliko je bitno biti zajedno, posebno kada nam je cilj isti. Mi moramo u~initi sve da se taj problem prevazi e te da se preko tih prepreka ~im prije pre e, jer moramo i}i dalje. Ako ni{ta ne budemo ~inili ni{ta ne}emo ni posti}i. To zna~i da se na tom planu moraju voditi permanentne aktivnosti da prije svega na emo zajedni~ke ta~ke interesa te da ih onda razvijamo i dogra ujemo, a razli~itosti neka ostanu u pojedincima. Tako je i u na{oj domovini. Na{a reprezentacija i sport uop{te, na{a muzika, a prije svega sevdalinka pripadaju svima nama. To je dovoljno za po~etak jer }e nam svima donijeti dobro. Nu no je zajedni~ki organizovati aktivnosti koje }e nas ujediniti, a ne one koje nas udaljavaju jedne od drugih. U svemu ovome najve}a odgovornost le i na ljudima koji predvode udru enja i d emate. Najva nije je na}i se i razgovarati. Samo razgovorom se mogu posti}i rezultati. Tek kada svi shvate da mi kao narod ne}emo opstati ako se ne budemo dr ali zajedno, na{a perspektiva bit }e i bolja i izvjesnija. U Randersu }e se po~etkom juna mjeseca odr ati manifestacija posve}ena genocidu u Srebrenici. [ta nam mo ete re}i o tome? DEMIROVI]: Srebrenicu i onome {to se u njoj i oko nje de{avalo nikada ne smijemo zaboraviti. To je rana na na{im du{ama, ali i mrlja na savjesti ~ovje~anstva. Ove godine tu manifestaciju organizuje d emat Randers. Redovno pratim kako se odvijaju pripreme i onim {to je do sada u~injeno jako sam zadovoljan. Bitno je da se na ovoj manifestaciji okupi {to vi{e Bo{njaka, ali i svih drugih dobrih ljudi koji shvataju {ta se u Srebrenici dogodilo. Pri tome mislim i na Dance, a posebno mi je drago {to je gradona~elnik Randersa potvrdio svoj dolazak. 10 I BH GLAS I JUNI 2013

11 BOSANCI U DANSKOJ (Ne)obi~ni ljudi: Vehbija Smajlagi}, ~ovjek fenomen U osamdeset i tre}oj planira biciklom oti}i iz [vedske za BiH Vehbija Smajlagi} je ~ovjek poodmakle dobi koji uspje- {no prkosi provodi na relaciji [vedska - Danska i obrnuto, a tu relaciju redovno prelazi na svom biciklu. Kada je u Danskoj ivi u malom gradu Varde. Iako u godinama to je ipak ~ovjek koji je jo{ uvijek pun ivotnih planova koje tek treba ostvariti. Ti planovi ne spadaju u odra ivanje obi~nih ivotnih ili radnih zadataka ve} ti planovi spadaju u kategoriju onih koje planiraju ljudi koji su tek prekora~ili prag punoljetstva. Davno je bila godina u kojoj se rodio Vehbija Smajlagi}, zdravi i vitalni osamdesetdvogodi{- njak koji ne konzumira tablete za smirenje, tablete za visoki pritisak, za raznorazne boljke {to prate one u njegovim godinama. On ne zna za to, jer ivi ivot zdravog i vitalnog ~ovjeka, ~ovjeka koji i sada u 82-oj godini ivota, zna dnevno pre}i na biciklu od km, ~ovjeka koji je jednom bio prvak BiH u brzom hodanju i {est puta ponio titulu prvaka BiH u vo nji na biciklu. mi je {to se nisam vi{e i ozbiljnije posvetio ovom sportu dok sam bio mla i. Zbog neredovnih treninga i nedovoljnih priprema nikada nisam zabilje io ve}i uspjeh na nivou biv{e nam zemlje, mada sam po kvalitetima i, srcem koje me i danas dobro slu{a, to mogao ostvariti. U to sam vi{e nego siguran ka e sa sjetom Vehbija. U {vedskom gradu Motali svake godine organizuje se biciklisti~ka trka oko jezera duga 300 km, a Vehbija je redovni u~esnik. To se mo e i vidjeti sa diplome o u~e{}u na kojoj je ucrtana i kompletna staza. Na toj trci je pobjednik svaki onaj koji uspije pre}i tu stazu, a za to je potrebno oko 12 sati vo nje. Ako zamislite sebe kao osamdesetogodi{njaka onda }e vam ta vo nja postati nemogu}a Vehbija Smajlagi} misija, ali, ako to ~ini Vehbija Smajlagi}, koji je te godine ve} pre{ao, onda ta vo nja od 12 sati postaje relaksiraju}i trening. Vehbija je ve} potvrdio u~e{}e na trci oko jezera i ove, godine. Zajedno sa svojom familijom odlu~io se ove godine zauvijek vratiti u svoju Banja Luku. Ako prije juna odseli za Bosnu onda }e sigurno do}i u [vedsku, kako bi u~estvovao na vo nji oko jezera. Sa tim istim biciklom, poslije nekoliko dana odmora kod svoje djece u [vedskoj, planira nastaviti put za Banja Luku! To su planovi jednog skromnog ~ovjeka koji nije ni malo optere}en bremenom godina koje nosi, niti staro- {}u koja ga je obgrlila. Naprotiv, on izgleda mnogo mla i od svojih vr{njaka, jer posjeduje duh i vedrinu koju prenosi i na mnogo mla e od sebe. Ovih dana Vehbija priprema pakete humanitarne pomo}i koje }e poslati u svoju domovinu. Sve to ukazuje na vitalnost ~ovjeka koji je uvijek iskazivao veliku gostoljubivost, a ni traga zamora koji bi bio normalan za jednog osamdesetdvogodi- {njaka. Naprotiv, on je oli~enje vedrine duha i energije koja naprosto zra~i iz njegovog vitalnog tijela. Bicikl i biciklizam su njegov ivot, njegova najve}a ljubav, koje se ne eli odre}i ni poslije osam decenija ivota, a kad pri~a o tome sti~e se utisak da su mu dvadesete tek pro{le. Nama preostaje samo da mu po elimo jo{ mnogo godina u zdravlju uz elju da ostvari svoj san o odlasku u domovinu na svom biciklu. I. B. Vehbija Smajlagi} na jednoj od trka u Motali u [vedskoj Danski propisi u praksi (25) Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com U na{oj rubrici Danski propisi u praksi, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob(fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih (div. pensioner), potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, 34), porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine (likvidformue), predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), obra~unu poreza(årsopgørelse), raznim vrstama jednokratne pomo}i (enkeltydelser) a ovog puta je fokus na zakonskom prijedlogu kojim se vra}a strancima, koji imaju status izbjeglice, pravo na punu penziju, koje im je bilo privremeno oduzeto. Na inicijativu Danske Narodne Partije (Dansk Folkeparti), uz nesebi~nu podr{ku Konzervativaca i Liberala (Det Konservative Folkeparti og Venstre), biv{a Vlada je usvojila zakonski akt L 72 kojim se izbjeglicama koji odlaze u narodnu penziju (folkepension) oduzima pravo na punu penziju i dodjeljuje takozvana recipro~na penzija (brøkpension), srazmjerno godinama ivota u Danskoj (bopælstid for ret til folkepenion). Od 1984 godine, svi stranci u Danskoj koji su imali status izbjeglice (flygtningestatus), ostvarivali su pravo na punu penziju sukladno odredbama evropske konvencije o ljudskim pravima i me- unarodne konvencije o izbjeglicama, kojima se zabranjuje diskriminacija izbjeglica. Konvencije ka u, da se izbjeglice trebaju tretirati kao i domicilno stanovni{tvo, jer oni nisu sami odlu~ili ZAKONODAVSTVO Izbjeglicama puna penzija U parlamentarnoj proceduri je prijedlog zkona o penzijama kojim se vra}a, svim strancima koji imaju status izbjeglice, pravo na punu penziju, koje im je privremeno oduzela biv{a Vlada (Venstre, Det Konservative Folkeparti, Dansk Folkeparti) zakonskim aktom L 72 da budu prognani, odnosno, bili su primorani da napuste svoju domovinu i ive u nekoj drugoj zemlji. Ipak, pravo na punu penziju izbjeglicama ukinuto je ovim zakonskim aktom 2011 godine, koji sadr i takozvani prijelazni period od deset godina (overgangsordning), {to zna~i, da se puni zakonski efekt trebao posti}i tek od 2021 godine. Na potpuno isti na~in, Danska Narodna Partija je pokrenula inicijativu za uvo enjem recipro~ne penzije i za prijevremene penzionere (førtidspension, førtidspensionister). Kada su u pitanju stranci u Danskoj, do usvjanja zakona L 72, recipro~nu penziju su dobijali samo oni gra ani koji nisu ostvarili status izbjeglice, ve} su boravi{nu dozvolu dobili iz humanitarnih razloga ili su do{li na spajanje porodice i ivjeli manje od 40 godina u Danskoj, u periodu od svoje 15- te do 65-te godine ivota. Na primjer, stranac koji je do{ao u Dansku 1997 godine, dobio humanitarnu dozvolu boravka, puni 65 godina starosti u 2013 godini. On ima pravo na takozvanu recipro- ~nu penziju koja u ovom slu~aju iznosi 16/40 od pune penzije. Zakonskim aktom L 72, i oni stranci koji su priznati kao izbjeglice u Danskoj, ostvarili bi pravo na istu penziju, dakle na 16/40 od pune penzije. Prilikom usvajanja zakonskog akta L 72, sve partije koje danas ~ine Vladu u Danskoj (Socialdemokratiskparti, Socialistisk Folkeparti, Radikale Venstre) su bile protiv usvajanja ovog zakonskog akta, koga su nazvali diskriminiraju}im i zakonom za siroma{tvo pod stare dane. Lista Jedinstva (Enhedsliste), na ~elu sa Johane Schmidt-Nielsen, sa kojom je BH Glas obavio interview, o{tro je kritikovala usvajanje ovog zakonskog akta, obe}av{i, da }e biti izmijenjen ~im se promijeni vladaju}a struktura. Mora se priznati, da su na dobrom putu da odr e obe}anje, jer su ve} pokrenuli u Parlamentu neophodnu proceduru za izmjenu ovog zakonskog akta. Ukoliko partije koje trenutno ~ine Vladu podr e ovaj prijedlog u {to smo mi uvjereni, da ho}e za koji mjesec }e opet, svi stranci koji imaju status izbjeglice u Danskoj, ostvarivati pravo na punu penziju. JUNI 2013 I BH GLAS I 11

12 INTERVIEW Prof. dr. sci. D evad Karahasan, bosanskohercegova~ki knji evnik, dramati~ar, esejist i romanopisac: Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budu}nost Bosne Ro en je godine u Duvnu, gdje je stekao osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studij komparativne knji evnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dugi niz godina u~estvovao je u ure ivanju srajevske revije Odjek, kao urednik za kulturna pitanja. Radio je kao dramaturg u Zenici, Sarajevu i Salzburgu. Predavao na univerzitetima u Sarajevu, Salzburgu, Goettingenu i Berlinu. Pi{e drame, romane, pripovijetke, eseje, historiju i kritiku teatra i u~estvuje kao pozori{ni reditelj. Objavio je vi{e od dvadeset knjiga razli~itog anra( Isto~ni diwan, [ahrijarov prsten, Sara i Serafina, No}no vije}e, Sjeme smrti romani, Ku}a za umorne i Izvje{taji iz tamnog vilajeta-propovijetke, O jeziku i strahu, Dnevnik selidbe i knjiga vrtovaeseji). Knjige su mu prevedene na petnaest jezika. Dobitnik je brojnih me unarodnih nagrada i i radi u Grazu i Sarajevu 12 I BH GLAS I JUNI 2013

13 Razgovarao: Idriz Gospodine Karahasan, Va{ roman Isto~ni diwan posve}en je mu~eniku Al Hallad`u. To je, ustvari, kompleksna studija u kojoj ste pokazali da ste dobar poznavalac problematike sufijskog misticizma. Mo`ete li nam re}i ne{to vi{e o tom Va{em romanu? KARAHASAN: Bojim se da razgovor ne bismo zavr{ili do prekosutra ako bih poku{ao re}i sve {to bih elio re}i o tom romanu. Isto~ni diwan je prekretnica u mom radu, jedan od prelomnih trenutaka u mom ivotu, knjiga nakon koje ni ja kao ~ovjek nisam vi{e bio isti kao prije rada na njoj. Isto~ni diwan je knjiga-arabeska, forma pripovijedanja za kojom sam tragao godinama i koja mi se u tom romanu sretno otkrila, naravno vi{e zato {to je ona htjela, nego zato {to sam se ja trudio i tragao. A za arabesku je vezana i moja forma romana, roman bez centra i periferije, roman skepti~nog pripovjeda~a koji o doga ajima i junacima romana ne zna vi{e od samih junaka Nije manje va no ni ono {to ste Vi naglasili: u Isto~nom diwanu sam potonuo u temu koja me ne ostavlja na miru ve} trideset godina i iz koje, po svemu sude}i, ne}u isplivati do kraja ivota. To je odnos i polo aj mistike prema institucionaliziranoj religiji, {to je ujedno pitanje odnosa izme u pojedinca i dru{tva. Mistik je ~ovjek koji svoju vjeru eli ivjeti onako kako mu se ona objavljuje, ~ovjek koji vjeruje da je unutra{nje, vjera, osje}anje, va nije od svega vanjskog, od svakog pravila i zakona. A religija je upravo sistem zakona i rituala, pravila i zakona, religija je niz formi u kojima jedna zajednica iskazuje vjeru. Vjera i religija, pojedinac i dru{tvo, osje}anje i zakon jedno bez drugog ne mogu, ali se ne mogu ni izjedna~iti i svesti jedno na drugo. [ta nam mo ete re}i o osobenostima ove Va{e knjige eseja Dnevnik selidbe? KARAHASAN: Ta knjiga je u mom radu ne{to posebno ve} po tome {to njezin prete ni dio ~ine neposredni zapisi, bilje{ke o doga ajima kojima sam tog dana svjedo~io, zapisi o ljudima i susretima s njima. Ja u pravilu dugo radim na tekstu, ne objavljujem tekst u kojem govorim ja i iskazujem svoje osje}anje, ~esto nanovo pi{em ve} objavljeni tekst sve u elji da u tekstu ostane {to manje mojih tragova i neposredno moga i neposredno do ivljenog. Estetska emocija je otvorena i utoliko zajedni~ka, ne li~na. Samo je nekoliko tekstova u Dnevniku selidbe nastalo ranije i plod du eg rada. Sarajevo portret unutra{njega grada i Hotel Evropa su nastali u toku rada na romanu [ahrijarov prsten, kao dijelovi Rje~nika manje poznatih imena i pojmova pisanog za taj roman. Gotovo sve ostalo su sasvim neposredne zabilje{ke do ivljenoga. Vjerujem da ja s tom knjigom imam problema upravo zbog njezine neposrednosti, a da je upravo to izvor njezine privla~nosti za ~itaoce. Je li Va{ roman No}no vije}e uokviren obrascem kriminalisti- ~ke proze? KARAHASAN: Ne toliko kriminalisti~ke, koliko takozvane horor ili gotske proze. Kao u horor-romanima imate u No}nom vije}u podrume i ru{evine, nenastanjene ku}e i no}ni ambijent u kojem smo izlo`eni svakoj strahoti. Mnogo puta sam od ljudi ~uo da taj roman nisu mogli ispustiti iz ruku, nakon {to su ga po~eli ~itati. Jedna ~itateljica mi je govorila da joj je ~itanje romana bilo stra{no, a ipak nije mogla prekinuti (`ena predaje historiju filma na univerzitetu, nije dakle nikakva naivna ~itateljica ). Vjerujem da dobar dio svoje napetosti roman duguje upravo ovom gotskom okviru. Na 25. me unarodnom sajmu knjige u Sarajevu, promovirali ste Va{ roman Sjeme smrti. Mo`ete li nam ne{to re}i o ovom djelu i kako ocjenjujete domete ove sajamske manifestacije? KARAHASAN: Sjeme smrti je prvi dio trilogije o Omaru Hajjamu, velikom matemati~aru, astronomu, misliocu i pjesniku. A Sajam... Ne znam {ta bih Vam rekao. Bojim se da se u Bosni sistematski gu{i svaki oblik kulture i kulturnog ivota, koji bi htio biti makar malo vi{e od pukog derneka. Sajam knjige je potreban, va an, jedan je od poku{aja da se izdava{tvo obnovi i odr i na ivotu, godinama je bio va no mjesto na mapi kulturnih doga aja u regiji. Sada pre ivljava krizu, kao i svijet u kojem se doga a. Koje dobijene nagrade smatrate posebno va nim za Vas? KARAHASAN: Ne znam, te{ko je izdvojiti neku nagradu, svako priznanje je ~ovjeku va no i drago, jer pokazuje da ga ljudi primje}uju, uzimaju u obzir, priznaju. Ako bih ba{ morao izdvojiti jednu ili drugu nagradu, vjerujem da bi to bile one ~isto knji evne, koje dodjeljuju pisci za jednu knjigu ili opus. To bi recimo bila nagrada Charles Veillon za najbolju knjigu eseja objavljenu u Evropi tokom jedne godine. Nagradu dodjeljuje iri sastavljen od pisaca, bez ikakve veze s igrama mo}i ili nekih drugih kaklkulacija, s jedinim ciljem i namjerom da istakne knjigu koju su ~lanovi irija do ivjeli kao najbolju. Tako je i sa srednjoevropskom nagradom za knji evnost Vilenica, koju dodjeljuje slovensko dru{tvo pisaca. I o njoj odlu~uje iri sastavljen od pisaca, zainteresiran jedino za knji evnu vrijednost jednog opusa. Ali takve su gotovo sve nagrade koje sam dobio, tako je sa Herderovom nagradom, koja mi je posebno draga zato {to ju je od na{ih pisaca prije mene dobio Miroslav Krle a, tako je sa odli~jem Heinrich Heine... Kako se odvija Va{ ivot na relaciji Sarajevo-Graz? u dva grada nosi mnogo problema sa sobom, ali ima i velikih prednosti. Ako mi zatreba neka knjiga, ona je sigurno u onom gradu u kojem ja trenutno nisam, ono {to bih volio danas odjenuti sigurno je tamo gdje ja nisam, o koliko je to naporno i skupo da i ne govorim. Ali me zato spa{ava od obaveza da spletkarim i borim se za mo} u bilo kojem od ta dva grada, osloba a me pritisaka koji bi da me svrstaju u neki od klanova koji vladaju javnom scenom, omogu}uje mi jednu dobru grani~nu poziciju koja zna~i da sam u oba ta grada istovremeno unutra i vani. U mom slu~aju se stvari dodatno kompliciraju time {to svako malo moram i}i u neki tre}i grad, na neku profesuru, du`i boravak ili ne{to sli~no, ali to je neka druga pri~a. Kako ste primljeni u Grazu kao profesor i knji evnik? KARAHASAN: U Grazu sam primljen tako dobro da smo, evo, ostali i nakon isteka slu benog anga mana. Ako ve} nisam kod ku}e u Sarajevu, bilo bi logi~no da ivim u Berlinu, Parizu, Milanu ili gdje ve} imam izdava~e, a mi smo ostali u Grazu, dijelom zato {to je to prelijep grad a drugo zato {to smo tako dobro primljeni u njemu. Ove godine su kolege iz knji evnog kruga Lichtungen organizirale proslavu mog ro- endana, gradona~elnik je platio koktel, gradska ministrica kulture je Na{ novinar Idriz Hod i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em INTERVIEW do{la, govorila i slavila s nama, glavni dnevni list mi ~estitao jednim prelijepim mikro-esejom pod naslovom O vremenu i vje~nosti iz pera svoga knji evnog kriti~ara... Mislim da to dovoljno govori. [ta mislite o BH dijaspori i njenim potencijalima? KARAHASAN: Mislim da je za svaki mali narod u krajnjoj liniji dobro da ima svoju dijasporu, ma koliko to istovremeno bilo bolno i zna- ~ilo strahovit gubitak. Jo{ nedavno smo imali periode u kojima je poljska ili ~e{ka knji evnost bila vanija po onome {to se pisalo u dijaspori, nego po onome {to je nastajalo kod ku}e. Uzmite samo osamdesete godine, kad su u domovini zna- ~ajnu ~e{ku knji evnost pisali Harbal, Vaculik i mo da jo{ par autora tog formata, a u dijaspori Kundera, Libu{e Momkova, [kvorecki. A taj odnos ne va i samo za knji evnost, jer je navodim zato {to nju najbolje poznajem, ali napominjem da je tako i u nizu mnogih oblasti, od medicine do tehni~kih disciplina. Mi u Bosni imamo jo{ uvijek dobrih pisaca, lije~nika, in injera, a vjerujem da ih gotovo isto toliko dobrih imamo u dijaspori. Ti ljudi su za Bosnu istovremeno bolan gubitak i ogromna prednost. Boli me kad pomislim {ta bi nama donijeli svi sjajni ljudi koji danas doprinose Njema~koj i Austriji, Danskoj i Australiji, Norve{koj i SAD. Pri tome znam da pola Bosne ivi od onoga {to ti isti ljudi zara uju i {alju u Bosnu. Znam da ve}ina njih radi za Bosnu vi{e nego mnogi od onih koji ive u Bosni. Moj junak Faruk iz romana [ahrijarov prsten tvrdio je da je odlazak iz Bosne najbolji na~in da ~ovjek postane Bosanac ili ~ak bosanski patriot. U ta- ~nost te tvrdnje uvjeravam se iz dana u dan. Najkara}e: mislim i znam da je bosanska dijaspora brojna, da ima izuzetan potencijal, kako intelektualni tako i ekonomski, bojim se da je upravo ona jedan od malobrojnih preostalih razloga za nadu u bolju budu}nost Bosne. JUNI 2013 I BH GLAS I 13

14 RAZGLEDNICE Pi{e: D enana [E^I] dzenana.secic@bhglas.com Helsingør er grad na istoku Nordsjællanda, le i na naju em dijelu Øresunda, broji stanovnika, i kao takav nalazi se na tre}em mjestu po veli~ini na Sjællandu, iza Kopenhagena i Roskilde. Odmah na drugoj strani Øresunda je [vedska i grad Helsingborg. Helsingør je lu~ki i trajektni grad sa ~estim polascima i dolascima brodova, koji prevoze ljude i automobile. Za Helsingør se mo e re}i da je svjetski poznat po drvorcu Kronborg i Hamletu. Grad se prvi put pominje 1231.godine kao mali tr i{ni grad nadomak Flynderborga, a ve} 1426.godina je dobio pro{irena trgovinska prava od kralja Erika, koji je istovremeno premjestio naselje na prostor oko crkve Sankt Olai. Porezne dobiti od brodova koji su pristizali u luku su i{le direktno kralju, ali kako su brodovi usidravani u luku, tako su mornari morali izlaziti Kulturværft Kronborg dvorac iz cijelog svijeta. Kao najve}i grad sjevernog Sjælanda, njegove ulice su pune raznih butika, a ra~una se da ima oko 350 specijaliziranih butika i mnogo trgova~kih lanaca, tako da je izbor veliki i za obi~nog posjetitelja i za one sa dubljim d epom. Poseban procvat grad je do ivio od kad je ulo eno vi{e milijardi kruna u novi veliki Kulturværft, zatim Muzej pomornice, Helsingør Revyen nastalu 1917.god., obnovljenu izlo bu u dvorcu Kronborg, pro{irenje luke Nordhavenen i Parka Plaze, te novi atletski stadion. U gradu }ete na}i i velike luksuzne stanove blizu mora koji svojom luksuzno{}u izazivaju uzdahe divljenja, kao i nova poslovna podru~ja i novo regionalno pozori{te HamletScenen, koje predstave daje izme u ostalog i u novom Kulturværftu i Kronborgu. Posebna atrakcija posjetiteljima Helsingøra je kompleks starih ku}a, za cije renoviranje je ulo eno vrtoglavih 500 miliona eura. na kopno i kupiti hranu, {to je punilo kase i obi~nim gra anima. To je bio po~etak bogate tradicije, duge historije i razvijenosti Helsingøra, koja se ni do danas ne zaustavlja. Porezna utvrda Øresundstolden je odigrala zna~ajnu ulogu u historiji Helsingøra, i kao posljedica toga udareni su temelji dvorca Kronen, koji je tokom 1500.god preure en i preimenovan u Kronborg. Ipak kroz povijest nisu uvijek cvjetale ru e za Helsingør godine grad je pao u duboku krizu, kad brodovi vi{e nisu usidravali u luku i pla}ali porez, ali ve} su izgra ene fabrike Helsingør Skibsværft i Maskinbyggeri A/S, koje su ozna~ile po~etak perioda industrijalizacije grada. Helsingør je danas moderan grad {irokih ulica, razvijene privrede, bogate i osebujne kulturne ponude kako za Dance, tako i za turiste koji navra}aju Helsingor Dom kulture: Muzej i biblioteka 14 I BH GLAS I JUNI 2013

15 RAZGLEDNICE Neum Pi{e: Idriz Neum je grad koji le i na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine i predstavlja jedini bosansko-hercegova~ki izlaz na Jadransko more. Njime se presijeca hrvatska obala Jadrana u du ini oko dvadesetak kilometara, a time prekida i teritorijalni kontinuitet kopna sjevera i juga Republike Hrvatske, {to ~ini poseban izazov aktuelnim vlastima u obje dr ave da se na e kompromisno rje{enje ovog problema. U novijoj povijesti podru~je Neuma pripadalo je Op}ini Hutovo, a kasnije Op}ini ^apljina, da bi godine postalo zasebnom Op}inom. Teritorij Neuma Dubrova~ka republika je ustupila osmanlijama godine, kako bi se osigurala od direktnih napada Mle~ana s kojima je Op}ina Neum je, po popisu stanovni{tva iz godine, imala stanovnika. Ve}insko stanovni{tvo je hrvatske nacionalnosti. Turisti~ka ponuda Neuma raspola e sa vi{e od le aja u hotelima visoke kategorije koji su izgra eni u posljednjih nekoliko decenija, te odmarali{tima u privatnom smje{taju. Gostima se nude i izletni~ka putovanja autobusom i brodom do Dubrovnika, Mostara, Me ugorja i Hutovog Blata. Na neumskom podru~ju ima oko stabala masline od koje se proizvodi ulje najboljeg kvaliteta. U ekspanziji su trgovina, p~elarstvo, sto~arstvo i ratarstvo, te plasteni~ka proizvodnja, kao i projekti razvoja ribarstva i {koljkarstva, dok je proizvodnja duhana svedena na minimum. bila u stalnom neprijateljstvu. Taj prostor nikada nije ulazio u satav Dalmacije, niti Republike Hrvatske. U geografskom smislu Neum zauzima povoljan polo aj, jer se nalazi samo 70 km udaljen od Dubrovnika, Mostara i Me ugorja, a od eljezni~ke stanice Plo~e i Metkovi} dijeli ga 30 km. Odlikuje se dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom, te spada u red primorskih mjesta s najve}im brojem sun~anih dana. Ovakvi klimatski uvjeti pogodni su za razvoj turizma. Turisti imaju priliku da se kupaju i sun~aju sedam mjeseci u godini, uz klimatsku terapiju koju ~ine ~ist pomorski zrak, {etnje obalom Jadrana, kao i bavljenje raznim sportovima na vodi. JUNI 2013 I BH GLAS I 15

16 ZDRAVLJE Demencija (3) Alzheimerova bolest U Danskoj ivi oko osoba koje imaju Alzheimerovu bolest. Taj broj je sigurno ve}i, obzirom da ve}ina izbjeglica i drugih doseljenika nije obuhva}ena programom pregleda KU]ANSKI SAVJETI O~istite ro{tilj brzo i efikasno Donosimo {est korisnih savjeta za ~i{}enje ro{tilja Pi{e: Dr. Armin GALE[I] armin.galesic@bhglas.com Alzheimerova bolest je naj~e{}i oblik demencije, a njeni glavni simptomi su lo- {e pam}enje tokom najmanje 6 mjeseci ili godinu dana. Pam}enje se gubi postepeno, pacijent postaje pasivan i ne mo e da funkcioni{e bez pomo}i okoline. Va no je da pacijent bude pregledan na vrijeme kako bi po~eo sa lje~enjem i kako bi se porodica informisala o bolesti, mogu}nosti lije~enja i pomo}i koje zajednica, odnosno komuna mo e pru iti pacijentu i porodici. Uzrok nastanka Alzeheimerove bolesti su promjene na nervnim }elijama. Nervne }elije propadaju i mozak gubi funkciju. Alzheimer je bolest koja polagano nastaje, ~ovjek postaje kao biljka i potpuno je ovisan od drugih osoba, te u principu treba biti smje{ten u specijalnu instituciju za dementne osobe. U tim ustanovama radi osoblje koje je specijalno obu~eno za ovu vrstu pacijenata. Pacijenti sa ovim tipom demencije naj~e{}e umiru nakon nekoliko godina. Takva osoba nema osje}aj za glad ili e, podlo na je ~estim infekcijama, naro~ito upalama mokra}nih puteva i upalama plu}a. Upala plu- }a kod ovih pacijenata je ~esto uzrok smrti. Uzrok smrti mo e biti i hroni~na iscrpljenost organizma. Simptomi i postavljanje dijagnoze U po~etku osoba primje}uje da gubi pam}enje i orjentaciju u vremenu i prostoru. Nakon izvjesnog vremena osoba ne mo e da prepozna bliske srodnike i prijatelje, postaje napeta i nervozna, javljaju se promjene u pona{anju i postaje konfliktna li~nost. Vremenom simptomi postaju sve izra eniji te i okolina bude time pogo- ena. ^lanovi porodice i poznanici ne mogu pomo}i pacijentu i to kod njih stvara odre enu frustraciju. Mnoge bolesti mogu li~iti na demenciju, zato je va no da se osoba pregleda i da se postavi prava dijagnoza. Va no je da se isklju~e druge bolesti, kao na primjer manjak vitamina, bolesti {titne lijezde, infekcije raznog tipa posebno infekcije i upale mozga i mo dane ovojnice. Starije osobe ne uzimaju dovoljno te~nosti, a kod manjka te~nosti osoba mo e biti konfuzna, dekoncentrisana i imati lo{e pam}enje. Zato je va no da starije osobe piju najmanje 2 litre te~nosti dnevno. Depresija, kao uzrok ove bolesti treba se isklju~iti. Mnogo puta pacijent mo e bolovati od depresije i imati simptome sli~ne demenciji. Depresija se mo e lje~iti jako dobro i ve- }ina pacijenata reaguje odli~no na terapiju. [to se ti~e dijagnostike pacijent mora biti upu}en na kompjuterizovanu tomografiju mozga (CT scaning mozga). Lje~enje Lije~enje mo e usporiti napredovanje bolesti, ali se izlje~enje ne mo e posti}i. Lje~enje i kontrola u prvoj fazi odvijaju se, u ve}ini slu- ~ajeva, u klinikama za demenciju. Pacijent kasnije ide na kontrolu kod svog ljekara koji se po potrebi konsultuje sa ljekarima za demenciju. Bolest se nezaustavljivo razvija, a na kraju pacijent umire u toku 5-10 godina, kada se sve funkcije jednostavno ugase. U Danskoj ivi oko osoba koje imaju Alzheimerovu bolest. Taj broj je sigurno ve}i, obzirom da ve}ina izbjeglica i drugih doseljenika nije obuhva}ena programom pregleda. Za to postoji vi{e razloga, ali je prije svega problem u razlikama kultura i ~injenici da ve}ina starijih osoba ne govori danski. Bez lje~enja ovaj tip demencije se razvija kod nekih pacijenata lagano mjesecima ili godinama, a kod drugih pacijenata se razvija jako brzo. Veoma je va na koordinacija izme u porodice pacijenta, ljekara i stru~nog osoblja u komunama kako bi se na adekvatan na~in pomoglo pacijentu, ali i ~lanovima njegove porodice. U svemu tome neophodno je prevazi}i predrasude. U na{oj domovini nije postojala adekvatna pomo} za osobe oboljele od u Skandinaviji, gdje su veoma dobri uslovi za lje~enje i pomo} ovoj grupi pacijenata i ~lanovima porodice. To na{i ljudi treba da iskoriste. Prema shvatanjima nekih na{ih ljudi sramota je da neki njihov ~lan porodice bude smje{ten u odre enu instituciju. To je pogre{no mi{ljenje, a treba koristiti sve mogu}nosti koje komuna daje, odnosno treba prihvatiti pomo} dru{tva jer na taj na~in porodica najbolje poma e pacijentu, ali i sebi. 1. Napunite sudoper ili kadu (ovisno o veli~ini re{etke) vodom i sir}etom. Uronite masnu re{etku ro{tilja i pustite da odstoji nekoliko minuta. Umjesto sir}eta mo ete koristiti i sapunicu, no u tom slu~aju pustite da odstoji pet minuta du e. 2. Dok se re{etka nama- ~e, uzmite i~anu spu vicu i s ostatka ro{tilja lagano odstranite ostatke hrane, masno}e i pepela, pi{e Magazin. Ako imate plinski ro{tilj, oslobodite put do plamenika i dobro ga o~istite. 3. Kad ste ga dobro o~istili i uklonili sve ostatke hrane i nakupine masno}a, sastavite ro{tilj. 4. Tada i~anu spu vicu iskoristite za ~i{}enje re{etke. Jako upiru}i skinite svu masno}u i pritom pazite da imate pristup svakom utoru. Kod plinskog ro{tilja budite oprezni da ne o{tetite neki dio. 5. Kad ste zavr{ili s ~i- {}enjem, ostavite ro{tilj 15-ak minuta na zraku da se dobro posu{i. 6. Kako biste kod idu}eg kori{tenja dobro ispekli meso i jo{ lak{e o~istili ro{tilj, prije spremanja re{etku prema ite tankim slojem ulja. Limun tjera insekte iz doma! Limun pomije{an sa solju odli- ~no je sredstvo za ~i{}enje tvrdokornih mrlja, ali i za odbijanje ne eljenih insekata. Problem s buba{vabama mo ete rije{iti tako {to }ete pod oprati mje{avinom limuna i vode - taj miris }e ih odbiti. Limunom mo ete poprskati i pragove vrata ili ivice prozora, {to }e sprije~iti mrave da navale u va{ dom, prenosi Kurir. 16 I BH GLAS I JUNI 2013

17 LJEPOTA,STIL I MODA Njega stopala Uklonite tvrdu ko u na petama Kako bi se rije{ili tvrdokornih naslaga donosimo vam tri brza recepta koji }e va{im stopalima podariti novi sjaj KULINARSTVO Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com Priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com Ljetna obu}a ~ija vladavina samo {to nije zapo~ela za zadatak ima za istaknuti lijepa i njegovana stopala koja postaju centar pa nje na na{em tijelu. No nakon zimskog perioda njihov izlet u otvorenoj obu}i mnogima zadaje muke zbog ispucale i tvrde ko e na petama koja je ~esto posljedica te{ke zimske obu}e, nedostatka zraka ali i bakterijskih infekcija. Kako bi se rije{ili tvrdokornih naslaga donosimo vam tri brza recepta koji }e va{im stopalima podariti novi sjaj. 1. KUPKA SA JABUKOVIM SIR]ETOM Za zdravu ko u na petama redovna higijena je neophodna, njegu stopala va no je stoga zapo~eti kupkom u koju ste dodali jabukovo sir}e koje je najbolji pomaga~ u uklanjanju gljivica i ne~isto}a. Priprema: U 2 litre tople vode dodajte {oljicu jabukovog sirceta, stopala dr ite u kupki najmanje 30 minuta i ovaj postupak napravite barem dva puta sedmi~no. Ukoliko je u pitanju bakterijska infekcija zbog koje vam je ko a u lo{em stanju, dva puta sedmi~no napravite kupku s toplom vodom u koju ste dodali par kapi ulja ~ajevca. Ovo ulje poznato je po svojim antibakterijskim i antisepti~kim karakteristikama. 2. PILING OD MEDA I RI@E Odumrle stanice ko e potrebno je odstraniti jer ispod njih se krije zdrava nova ko a, a u ovom slu~aju najbolje }e vam pomo}i dobar peeling. Priprema: Pola {oljice ri e usitnite u ma{ini za mljevenje i dodajte u smjesu od 2 dcl jabukovog sir}eta i 2 supene ka{ike meda. Dobro izmije{ajte i smjesu utrljajte u tvrdu povr{inu ko e na petama. Med i sir}e omek{at }e ko u dok }e ri a pomo}i u uklanjanju mrtvih }elija. 3. KREMA OD BADEMOVOG ULJA Nakon pilinga, stopala je potrebno isprati i dobro posu{iti te ko u nahraniti. Da bi ko i dali potrebnu vla nost i adekvatne vitamine, maslinovo ulje je idealno zbog obilnosti vitamina E. Priprema: 4 velike ka{ike maslinovog ulja pomije{ajte sa pet kapi bademovog ulja, nanesite mje{avinu na pete i kru nim pokretima po cijeloj povr{ini umasirajte. (Izvor: Zadovoljna.hr) Sarma od slatkog kupusa Sastojci: - 1 kg slatkog kupusa - 30 dkg junetine (buta) - 6 dkg ri e - 10 dkg crvenog luka - so, biber, aleva paprika Priprema: Blan{irajte o~i{}ene listove kupusa i ocijedite. Mljeveno meso za~inite, dodajte ri u i sitno isjeckan luk. Dobro izmje{ajte tako da Sastojci: - 1/2 kg jagoda - 1 paket petit keksa - oko 150 g margarina - 2 pudinga (po elji) ml mlijeka Za ukra{avanje : {lag, jagode i mrvice keksa Priprema: Keks izmrvite,margarin otopite, pa pomije{ajte s keksom. Dobro izmije{ajte i onda utisnite dobijete kompaktnu masu pa njome punite listove kupusa i oblikujte sarme. Sarme kru no slo ite u {erpu, zalijte gove om supom i skuhajte. Prije serviranja rastopite malo masla ili maslaca, dodajte aleve paprike i prelijte preko vrele sarme dok ona vri. Slu ite sa povlakom ili dodajte bareni krompir kao prilog. Kola~ sa jagodama rukama u kalup (bilo bi dobro da je rasklopivi). Skuhajte puding, ali stavite malo manje mlijeka nego {to pi- {e da dobijete malo gu{}u smjesu, na samom kraju umije{ajte komade jagoda izrezane kako elite (ja kad je u pitanju vo}e u kola~ima volim ve}e komade). Uspite u kalup i poravnajte. Pustite da se dobro ohladi i onda stavite {lag i ukrasite kako elite. JUNI 2013 I BH GLAS I 17

18 SPORT Pi{e: Benjamin DAJI] Dominacija njema~kih klubova u Ligi {ampiona Bundesliga{ko finale Bundesliga{ki model je model za budu}nost koji mo e nogomet izvesti sa puta moralno-eti~ke i ekonomske stranputice kojome se mnogi klubovi sve vi{e kre}u Tokom ovosezonskog izdanja najve}eg nogometnog klupskog takmi~enja i{~ekivanje velikog finala izme u katalonskog ponosa, FC Barcelone, i {panskog kraljevskog kluba, Real Madrida, trajalo je sve do kraja polufinalnih dvoboja. Tu su se novom El Classicu isprije~ili njema~ki prvaci posljednjih sezona, Bayern Minhen i Borussia Dortmund, i prili~no uzdrmali nogometnu Evropu uspostaiv{i novu hijerarhiju na vrhu ljestvice najboljih svjetskih klubova, ali i najja~ih nacionalnih liga. Bayern je u obje utakmice deklasirao Barcelonu, koja je kao najuspje{niji evropski klub u posljednjih 10-ak godina va ila za najozbiljnijeg pretendenta na titulu Lige {ampiona. Messi i dru{tvo su u 180 minuta igre bili potpuno nemo}ni pred bavarskom ma{inerijom i Bayern je zbog takve predstave automatski postao favorit u finalnoj utakmici bez obzira na protivnika. U Londonu im se pridru ila ekipa njihovog velikog rivala iz Dortmunda. Borussia je u finale stigla ne{to te e, ali sasvim zaslu eno. Pokazali su veliku elju i zalaganje i u kombinaciji sa neupitnim kvalitetom svojih zvijezda u usponu izbacili su Real, koji je dodu{e na samom kraju druge utakmice imao svoje {anse za prolaz. Bayernu je to bilo tre}e finale u L[ u posljednje 4 sezone, dok je Borussiji to predstavljalo drugu finalnu utakmicu u historiji kluba u najpresti nijem klupskom takmi~enju. Interesovanje za ovaj dvoboj je bilo ogromno i ~ak pola miliona navija~a Borussije poku- {alo je do}i do ulaznice za dvoboj na Wembleyju. Karte naravno nisu dobili svi, ali oni koji su u tome uspjeli mogli su u ivati u divnoj atmosferi u i oko utakmice, ali i prikazanom igrom na terenu od strane obje ekipe. Utakmica je obilovala individualnim dvobojima, visokim tempom i lijepim potezima. Na kraju je Bayern bio za nijansu s(p)retniji i pehar za najbolju ekipu u Evropi je nakon pobjede od 2-1 po peti puta zavr{io u vitrinama minhenskog kluba. Pobjedom je Bayern zbacio Manchester United sa prvog mjesta liste najvrijednijih klubova. Trenutna vrijednost bavarskog giganta se procjenjuje na oko 860 miliona ameri~kih dolara, a me u vode}ih 10 klubova iste liste ubacila se i Borussija. Rezultati njema~kih klubova na terenu su pozitivna posljedica inteligentne strategije poslovanja i razvoja, po ~emu zadnjih godina iza sebe ostavljaju ostale velike nacionalne lige. Ukupni zajedni~ki prihodi klubova Bundeslige iznose oko 1.75 milijardi eura i po tome je samo engleska Premier League ispred, ali fasciniraju}e u vezi Bundeslige je da je ove sezone ~ak 14 od 18 klubova poslovalo pozitivno. Zbog o{trog reguliranja ekonomije Bundesliga bi po mnogim ekspertima trebala postati model na koga bi se trebao ugledati ostatak fudbalskog svijeta u kome prezadu enost klubova postaje sve ve}a po{ast. Bundesliga je sa prosjekom od oko gledalaca po utakmici najposje}enija nogometna liga na svijetu. To za klubove osim profita na samim ulaznicama zna~i i pove}anu prodaju klupskih suvenira, a kreiranje lijepe amosfere na punim stadionima budi pozornost sponzora i medija sa kojima se potpisuju unosni ugovori. Na drugoj strani jedna~ine ovi prihodi se ne poni{tavaju tako lahko, nego se kroz ograni~avanje rasta igra~kih plata sprje~ava negativan bilans, a profit se svrsishodno koristi za sveukupan rast strukture kluba. Dok se u italijanskoj Serie A u prosjeku ~ak 72% ukupnog bud eta kluba izdvaja za igra~ke platne liste, u engleskoj Premier League 68%, {panskoj La Ligi 61%, u Bundesligi se taj procenat svodi na 52. Zbog toga bundesliga{kim klubovima nije potrebna moderna pojava raznih {eika, naftnih magnata i ostalih tajkuna koji bi kupovinom kluba podmirili nagomilane dugove i onda svoju novu igra~ku uljep{avali bacanjem ogromnih svota na precjenjene igra~e. U Bundesligi to u stvari i nije mogu}e jer pojedinac po zakoniku lige ne mo e posjedovati vi{e od 49% kluba. Bundesliga{ki model je model za budu}nost koji mo e nogomet izvesti sa puta moralno-eti~ke i ekonomske stranputice kojome se mnogi klubovi sve vi{e kre}u. 18 I BH GLAS I JUNI 2013

19 SPORT [vedska: Zavr{eno 10-to svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u malom fudbalu BH. mladost iz cijelog svijeta na jednom mjestu Prvo mjesto osvojila je selekcija Belgije, drugo Slovenije, a tre}e Italije. Ovaj turnir ostat }e zapam}en i po tome da je po prvi put u~estvovala bh. dijaspora iz Turske, dok je izostala ekipa na{e dijaspore iz Danske Detalj sa ceremonija otvaranja prvenstva Pobjedni~ka ekipa Belgije - {ampioni prvenstva Ekipa Slovenije, vice{ampioni Pi{e: Fadil ]ATOVI] fadil.catovic@bhglas.com Foto: SSDBiH U{vedskom gradu Vesterasu odr ano je 10-to svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u malom fudbalu u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore BiH. U~e{}e je uzelo 12 ekipa sastavljenih od mladih bh. fudbalera iz raznih dijelova svijeta. U toku dva dana, 2. i 3. maja, nadigravala se bh. mladost i borila za pobjedni~ki pehar. Sportski rezultati bili su manje zna~ajni od ~injenice da se na jednom mjestu na{la na{a mladost spremna da se takmi~i, ali i da se zabavi i dru i. Bila je to prilika za susrete starih sportskih, ali i ivotnih prijatelja te sklapanje novih poznanastava iz kojih }e se mo da izroditi pravo prijateljstvo. Pobjednik turnira je ekipa Belgije koja je u finanlnoj utakmici savladala ekipu Slovenije, boljim izvo- enjem kaznenih udaraca. U borbi za tre}e mjesto ekipa Italije uspjela je savladati ekipu njema~ke bh. dijaspore. I ostale ekipe pokazale su zavidan kvalitet, a ocjena je da je svaki naredni turnir kvalitetniji od onog prethodnog. Kao i svake godine i ovaj put je progla{en najbolji fudbaler. Tu Ekipa iz Danske nije se pojavila na prvenstvu Ovaj svjetski turnir ostat }e zapam}en jo{ po ne~emu. Po prvi put je na turniru u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore u~estvovala turska bh. dijaspora, a prvi put nije se pojavila ekipa bh. dijaspore u Danskoj. Turska bh. dijaspora zaslu uje velike pohvala jer se uspjela organizovati i do- }i na ovakav jedan turnir, a danska bh. dijaspora mora dobro izanalizirati razloge nedolaska na turnir jer se turnir odr avao u Skandinaviji i na{em neposrednom susjedstvu. Kako isti~u iz Glavnog odbora Saveza bh. udru enja, oni su u~inili sve {to su mogli da pomognu ekipi koja je osvojila pravo u~e{}a na ovom turniru. SBHUD je osnovan prije veoma kratkog vremena i nije mogao obezbijediti sve tro{kove za ekipu koja je trebala predstavljati dansku bh. dijasporu. O~igledno je da se neke Ekipa Italije - tre}eplasirani U zadnjem trenutku otkazali odlazak stvari u tom pogledu moraju promijeniti. Izborni turniri u toku pro{le i po~etkom ove godine dobro su organizovani, kao i zavr{ni turnir o ~emu smo ve} pisali u na{em listu. Odbor za sport SBHUD morat }e razmisliti o izmjeni na~ina izbora ekipe koja }e ga predstavljati na svjetskom turniru. Mo- da je rje{enje da se na takav turnir po{alje reprezentacija koju }e odrediti selektor, a da se izbor igra~a obavi na jednom turniru uz prijavu u~e{}a svih ekipa koje ele u tome u~estvovati. Na taj na~in te{ko se mo e desiti da ekipa koja treba predstavljati na{u dijasporu u posljednjem trenutku otka e u~e{}e, kada se nema vremena ni za kakve promjene. Razlozi otkazivanja vi{e nisu ni va ni, ali moraju poslu iti kao dobra pouka za sve budu}e aktivnosti na sportskom planu. laskavu titulu ponio je Semir Duri}, a za najboljeg strijelca progla{en je Adin Mehmedovi} iz ekipe Italije. Titulu najboljeg golmana, prema odluci stru~nog irija, ponio je Igor Brati} iz ekipe Slovenije. Dres na{eg reprezentativca Sejada Salihovi}a dobio je na poklon predsjednik organizacionog odbora Smajo Murguz. Sve utakmice na turniru bile su izuzetno dobro posje}ene, a procjenjuje se da je finalnu utakmicu gledalo preko gledalaca. Uz svoje ekipe do{lo je i mnogo na{ih zemljaka sa svih meridijana svijeta, a iskoristili su priliku da budu zajedno, dru e se i bodre svoje ekipe. Zna- ~ajno je naglasiti da se u toku turnira nije desio niti jedan eksces. Gotovo svaku utakmicu, pored sportskog navijanja pratili su izlivi ljubavi prema domovini, a naj~e{}e su ispoljavani pjesmom Hajmo Bosno, hajmo Hercegovino. Organizator turnira bila je {vedska bh. dijaspora, a grad doma}in bio je Vesteras. Volonteri iz [vedske i Vesterasa u~inili su sve da ova manifestacija sporta, dru enja i ljubavi prema domovini Bosni i Hercegovini protekne izuzetno uspje{no. Sve ekipe bile su smje{tene u korektnim uslovima i sve su do~ekane izuzetno prijatno od strane doma}ina. JUNI 2013 I BH GLAS I 19

20 KULTURA Razgovor: Damir Imamovi} - novi, izvorni glas sevdaha dana{njice: Sevdah koji sviram baziran je na tradicionalnom repertoaru i klasi~noj umjetnosti pjevanja sevdaha Razgovarao: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com Damir Imamovi} je ro en godine u Sarajevu, u porodici koja ba{tini sevdah i bosansku sevdalinku. Muzici se posvetio nakon studija filozofije. Zajedno s Farah Tahirbegovi}, godine, radi na monografiji pjesama svoga dede Zaima Imamovi}a, jednog od najuticajnijih pjeva~a u historiji sevdaha.ta knjiga ga uvodi u svijet sevdaha, ali i profesionalnog bavljenja muzikom, te ubrzo po~inje graditi sopstveni repertoar, nastupaju}i u BiH i inostranstvu. Okupio je Damir Imamovi} Trio godine (Vanja Radoja-violina i Edvin Had`i}-kontrabas), s kojim iste godine snima DI3 Svira Standarde. Prvi DI solo CD (Gramofon) snimio je u aprilu 2010., a drugi u julu godine. Odnedavno ima svoj novi bend Sevdah Takth, s kojim je snimio svoj peti CD. Sevdah Damira Imamovi}a zasniva se na strastvenim istra ivanjima tradicionalne muzike BiH. On neprestano pro{iruje svoj repertoar i svojim interpretacijama stvara jedan poseban stil savremenog sevdaha. [ta mo ete re}i o vremenu u kojem ste se opredijelili za sevdah i sevdalinku? u vremenu depresije, negativnosti, nepravdi koje su sve na vidjelu i zbog kojih svim na{im nazorima vlada pesimizam. Odrastaju}i u ratom zahva}enoj zemlji i kasnije u suludom pora}u, morao sam se nau~iti optimizmu, ina~e nikada ni{ta ne bih pokrenuo. Recimo, danas u vrijeme digitalizacije i slobodne razmjene informacije znamo vi{e o tradicionalnoj muzici BiH i Balkana nego ikada. Imamo priliku otvoriti mnoge zaboravljene rukavce starih umjetni~kih formi i do}i do znanja koje ~ak ni velikanima sevdaha iz pro{losti nisu bila lako dostupna. Ipak, neprestano slu{amo pateti~ne i predosadne pri~e o najgorem od svih svijetova. ^ovjek se mora za ljepotu opre- 20 I BH GLAS I JUNI 2013 dijeliti, mora je izabrati, mora se za ljepotu boriti! Koje Va{e solo nastupe i solo CD-ove smatrate posebno zna~ajnim? IMAMOVI]: Sevdah Takht (2012., itm) moj je peti CD. Dva sam snimio s mojim starim Triom, dva solo i ovaj peti je s novim bendom Sevdah Takht u kojem sviram sa Ivanom Mihajlovi}em (bass) i Nenadom Kova~i}em (perkusije). Trenutno mi je to najva- `nija stvar, mislim da sam s ovim projektom i ovim CD-ovima najdalje oti{ao. [to se ti~e nastupa, bilo je zaista va`nih nastupa, npr., s Jadrankom Stojakovi}, s Bojanom Zulfikarpa{i}em itd. Mo ete li ~itateljima BH Glasa predstaviti repertoar i nastupe Damir Imamovi} Trio, odnosno s novim bendom Sevdah Takht? da napomenem da je Trio stari projekat i da sada imam novi bend Sevdah Takht, kako sam ve} rekao u odgovoru na prethodno pitanje. Sevdah koji sviram baziran je na tradicionalnom repertoaru i klasi~noj umjetnosti pjevanja sevdaha. Budu}i je sevdah umjetnost, ona ne mo`e stagnirati i neprestano tra`i da se oprobavaju nove stvari, da se eksperimentira, da se baca u nove izazove. Nastojim pobje}i od svrstavanja sevdaha u narodnjake i cijelu bulumentu pop-folka. Za Vas je muzi~ki kriti~ar Dragan Kremer iz magazina Vreme rekao da ste...novi, opet izvorni glas sevdaha dana- {njice. Kako to komentirate? IMAMOVI]: Veliko mi je zadovoljstvo da su se neki od zaista legendarnih muzi~kih kriti~ara na podru~ju Balkana izrazili vrlo pozitivno o tome {ta radim. Nekima je trebalo dosta vremena da prihvate tu neku beskompromisnost s kojom izla em tradiciju sevdaha. Nekima je smetao taj savremeni pristup, a nekima elementi sevdah zanata koji ih mo da i previ{e podsje}aju na pro{la vremena. Ipak, vremenom ih je najve}i broj prihvatio to kao vrijedan pristup. Dragan Kremer je bio me u prvima koji su svratili pa nju javnosti na to {to radim i na to sam mu vrlo zahvalan. [ta nam mo ete re}i o Va{im gostovanjima van BiH? IMAMOVI]: Sada ve} prili~no redovno nastupam na tzv. internacionalnoj sceni. Bude tu nastupa na festivalima World Musica, jazza i sl. Ponekad nastupam i u organizaciji nekih od udru`enja na{ih ljudi {irom svijeta, iako rje e jer je na ono {to radim orijentirana ponajvi{e mla a publika. Koje su osobenosti u Va{im interpretacijama sevdaha u odnosu na sevdalinke koje svira mr. Emir Bo- {njak, vrtuoz na harmonici, koji je muzi~ku slavu stekao u Skandinaviji? IMAMOVI]: Emirov rad pratim ve} nekoliko godina, dopisujemo se i nekoliko puta smo poku{avali uraditi ne{to zajedno. Ovaj njegov boravak u Sarajevu i koncert u Muzi~koj akademiji u Sarajevu kojeg je svirao s danskim kolegama ( godine, op.a.) bio je super prilika koju smo odmah iskoristili. Emir je zaista sjajan muzi- ~ar i predivno je {to ima priliku da se razvija na sceni koja nudi infrastrukturu za muzi~are koji vole eksperiment. Tako er mi je drago {to popularizira sevdah u Danskoj i Skandinaviji svojim zaista osebujnim interpretacijama. Nadam se da }emo jo{ svirati zajedno.

21 Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (24): Fra Ivan Franjo Juki} Jedan od najistaknutijih za~etnika bo{nja~kog (bosanskog) modernizma Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com HISTORIJA Mi Bo{njaci njekad slavni narod sad jedva da smo ivi... Vrime je da se i probudimo od dugovi~ne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost i nauk;... da na{ narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedemo... Ivan Franjo Juki} ro en je u Banja Luci 8. jula od oca Joze koji je bio zlatar i majke Klare. U nepunih 40 godina ivota iza sebe je ostavio dubok trag na politi~koj i kulturnoj sceni BiH kao za~etnik i anticipator mnogih va nih poduhvata koji pripadaju novoj epohi moderniteta i gra anske kulture. Ni e razrede gimnazije zavr{io je u fojni- ~kom franjeva~kom samostanu i stupio je u franjeva~ki red. U Zagreb je poslan na studij filozofije, a u Ugarsku, u grad Veszprem, da studira teologiju koju je na kraju zavr{io u Dubrovniku. Kao mlad sve}enik odre en je u fojni~ki samostan za kapelana, a postao je kapelan u Varcaru. Prva polovina 19. vijeka u Bosni bila je obilje ena unutarnjom krizom Osmanlijskog carstva i vanjskim pritiskom evropskih sila. Pokret za autonomiju Bosne pod vodstvom Husein-kapetana Grada{~evi}a (1831.), krvavo sprovo enje reformi okrutnom rukom Omer-pa{e Latasa, srpski i hrvatski nacionalni integralizam i ekspanzionizam, neki su od va nih prizora na pozornici na kojoj je Juki} djelovao. U Varcaru je sastavio i molbe kristjanah u Bosni i Hercegovini, koje ponizno prikazuju njegovom carskom veli~anstvu sretnovladaju}em sultanu Abdul-Med idu i diplomatskim kanalima ga uputio na Portu. Zbog specifi~ne strukture socijalno-konfesionalne strukture bosanskog dru{tva tog vremena, Juki} svoje zahtjeve predstavlja u ime svih kr{}ana BiH, kao elementa dru{tva koji se borio za priznanje. Ipak Juki}eva domovinska i nacionalna svijest je nesumnjivo bila bosanska (bo{nja~ka) Fra Ivan Franjo Juki} ( ) i uklju~ivala je sve bh. etno-konfesionalne zajednice. Juki} je ~esto pisao pod pseudonimom Slavoljub Bo{njak i tako na simboli~an na~in jasno izra avao svoj osje}aj kolektivnog identiteta. Fokus i sredi{nja ta~ka duha njegovog knji evnog opusa uvijek je bila Bosna, ~iju politi~ku sudbinu i egzistenciju je uvijek posmatrao unutar njene narodne i organizacijske cjelovitosti. U Zagrebu je objavio knjigu Zemljopis i poviesnica Bosne na kraju koje se nalazio i spomenuti memorandum, a u kome je izme u ostalog stajalo: Da se vi{e ne zovemo raja, ve} gra ani i dr`avljani cjelokupnog turskog carstva.... U toj ta~ki sazdana je visoka politi~ka intonacija po kojoj mnogi Juki}ev memorandum vide kao prvi nacrt evropskog gra anskog ustava u BiH. Juki} je bio pristalica ju`noslavenskog Ilirskog pokreta, ali je precizno razaznavao pojedine etnicitete unutar tog plana. Potaknut tvrdnjom jednog tada{njeg srbijanskog knji`evnika da su Bo{njaci (Bosanci) Srbi, Juki} u jednom svom tekstu kontraargumentira odlu~no i veoma diferenciranim pojmovima: Bo- {njaci su dosad bili ne samo u zemljopisnom smislu, ve} i u rodoslovnom: pravi Bo{njaci! Slavni narod ilirski! Na to jo{ dodaje: Ja sam mnogo i putovo po Bosni; al nikad tamo ne ~uh za srbski narod, niti za srbski jezik! Tamo sve i e po bosanski i na{ki... Juki} je pokazivao sklonost ka prosvjetiteljskim ciljevima i zalagao se za utemeljivanje {kola. Podsticao je otvaranje {tamparija, knji ara, narodnih ~itaonica, kulturnih dru{tava i muzeja. U sklopu svog kulturnog rada pokrenuo je prvi bh. ~asopis Bosanski prijatelj. Da je obrazovanje svog naroda smatrao najva nijim segmentom napretka potvr uje sljede}i odlomak iz jednog Juki}evog teksta: Mi Bo{njaci njekad slavni narod sad jedva da smo ivi... Vrime je da se i probudimo od dugovi~ne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost i nauk;... da na{ narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedemo... U spomenutom Omer-pa{i Latasu Juki} je u po~etku vidio spasitelja koji }e uvesti blagostanje i stoga ga je slavio kao prijatelja. Latas je pak iskoristio Juki- }evo povjerenje i kada je bio optu- en za {urovanje sa kr{}anima i poku{aj odmetanja od sultana hladnokrvno je rtvovao Juki}a, la- no ga optu iv{i za protivustavan politi~ki anga man. Prvo ga je dr ao tri mjeseca u zatvoru u Sarajevu, a onda ga je bolesnog uputio u Carigrad. Izbavljen je iz tamo{nje tamnice nakon 25 dana, ali mu je povratak u Bosnu bio zabranjen, pa je boravio kao kapelan u blizina \akova. Iscrpljen naporima i te{ko bolestan podvrgao se operaciji kamenca i nedugo nakon toga je podlegao ( ). Pokopan je u siroma{nu zajedni~ku grobnicu St. Marxer Friedhoff u Be~u. JUNI 2013 I BH GLAS I 21

22 Priredio: Emir OV^INA ZANIMLJIVOSTI Danska: Do posla preko reklamiranja u izlogu Da bi pomogli obrazovanim ljudima da lak{e do u do posla, jedna danska marketin{ka kompanija na ~elu sa direktorom Alexanderom Petersenom odlu~ila je svoje prostorije iskoristiti za reklamiranje osoba koje tra e posao. Ured se doslovno nalazi u izlogu, a u na tom malom prostoru se nalazi sav neophodni pribor za rad. Osoba koja tra i posao ima mogu}nost da iska e svu svoju kreativnost, a mnogi ljudi zastanu pored izloga i posmatraju je. Tako er, na staklu je ispisano: Ovdje sjedi nezaposleni akademik. Zainteresovani poslodavci mogu svakog trenutka u}i u kancelariju i obaviti razgovor s potencijalnim uposlenikom.projekt marketin{ke kompanije pokazao se zaista uspje{nim i do sada je nekoliko osoba dobilo posao. 22 I BH GLAS I JUNI 2013 BOSNA I HERCEGOVINA Hercegovac ubio medvjeda Bla o Grkovi} (48) iz sela Vrba kod Gacka (BiH), sjekiricom je ubio medvjeda koji ga je napao dok je ~uvao ovce. Grkovi} je zadobio tjelesne ozljede, ali se nalazi izvan ivotne opasnosti. Kako je ispri~ao medijima, dok je medvjed njega grizao, on ga je udarao sjekiricom. Nije mogao re}i koliko je trajala ta borba na ivot i smrt. Njegova supruga Mira u {ali je rekla da je znala da joj je mu hrabar, ali ne i da je sna niji i od medvjeda. [vedska: Mu{karac silovao osinjak pa umro Mu{karac (35) prona en bez svijesti na svojoj farmi u blizini Istada u [vedskoj. Samo nakon sat vremena je preminuo. [ve anin je imao 146 uboda osa po svom tijelu, od kojih 54 na genitalijama. ^ovjek je bio toliko nate~en od uboda da su kom{ije mislile da le i mrtav na travnjaku, pi{e Telegraf. Nakon autopsije i istrage na licu mjesta, utvr eno je da je preminuli poku{ao da seksualno op{ti sa osinjakom. [PANIJA Nje ni bik rasplakao matadora Matador Torero Alvaro Munera zavr{io je profesionalnu karijeru nakon ovog potresnog susreta o~i u o~i sa ranjenim bikom.ubica je klonuo pod gri om savjesti usred borbe, shvativ{i da ga ova nje na zvijer preklinje da se ne bore. Iako je bik bio estoko ranjen, nije napao svog neprijatelja - ~ovjeka. Nakon toga matador je zavr{io karijeru i postao o{tar protivnik koride. Njema~ka: Bosanac plja~kao bankomate ^etvero~lana skupina mu{karaca iz Crne Gore i BiH, koji imaju od 33 do 41 godinu, izvr{ila je niz kra a i provala u Wiesbadenu u Njema~koj uglavnom plja~kaju}i bankomate uz kori{tenje vrhunske tehnologije - laptopa, navigacijskih ure aja, iphona i velike koli~ine mobitela, koji su posebno slu ili za dr anje stra e, pi{u podgori~ke Vijesti. Kako se za sada pretpostavlja, u prvoj polovici godine ova ~etvorka je u razli~itim postavama u d ep stavila eura iz 13 pohoda, a od nedavno nalaze se na optu eni~koj klupi kaznenog suda u Wiesbadenu u Njema- ~koj. Ina~e, {teta koju su osumnji- ~eni napravili prilikom plja~ki skoro je jednako velika kao i plijen i iznosi oko eura, izra~unao je javni tu itelj. Dr avljanin BiH (33), koji se na{ao u ovoj grupi s trojicom Crnogoraca, na sudu se pravdao traumama iz rata i nedefiniranim izbjegli~kim statusom. Velika Britanija: Zabolio je stomak, oti{la kod doktora i vratila se s bebom u naru~ju! Kada je oti{la kod ljekara zbog bolova u stomaku, Hannah Froud (22) nije mogla ni da pretpostavi kakav }e {ok uslijediti. Umjesto da joj, kako je o~ekivala, daju neke lijekove, ono su joj saop{tili da je u 35. nedjelji trudno}e i da je poro aj ve} po~eo! Pobunila sam se kada mi je sestra donijela test za trudno}u. Me utim, VELIKA BRITANIJA objasnila mi je da je to rutina kada su u pitanju bolovi u stomaku i ja sam prihvatila. Kada je kasnije do{la sa rezultatima, bila sam u {oku, pri~a Hannah. Samo sedam sati nakon {to je osjetila bolove u stomaku, rodila je djevoj~icu. Austrija: ^etiri dana proveo zaglavljen u liftu Vlasnik jednog hotela u Austriji bio je zaglavljen u liftu ~etiri dana, poslije ~ega je pukom slu~ajno{}u prona en i spa{en. Kao i ve}ina hotela u regionu i hotel Eden u Bad Gastajnu zatvorio je svoja vrata za goste po~etkom aprila, zbog ~ega niko puna ~etiri dana nije primijetio da se Tomas F. zaglavio u liftu. Vlasniku hotela nije pomagalo ni vikanje u pomo}, a ni taster za poziv u pomo} koji se ~uje u ~itavoj zgradi. Svi poku{aji da se sam oslobodi su bili neuspje{ni, samo je uspio da malo od- {krine vrata lifta kako bi imao vazduha. Nakon ~etiri dana je jedan snabdjeva~ hljebom primijetio da se ispred hotela gomila po{ta, a po{to je imao klju~ on je u{ao i ostavio pisma na recepciji. Prilikom ulaska u hotel on je ~uo pozive za pomo} i alarmirao je vatrogasce. Iako je vlasnik hotela proveo ~etiri dana i no}i bez jela i pi}a u liftu bio je, prilikom osloba anja, u dobrom zdravstvenom stanju. Po{to je lift nije bio velik da bi spavao, kako je prepri~ao kasnije, morao je da se skupi na podu, i vodio je razgovore sa samim sobom da ne bi pani~io. Hrvatska: Za volanom bez dozvole uhva}en 996 puta Hrvatska policija je jednog ~etrdesetpetogodi{njaka do sada 996 puta uhvatila da upravlja automobilom iako nikad nije polo io voza~ki ispit. Zec Ralph je ponovo najve}i zec na svijetu! Na posljednjem vaganju Ralph je imao 22,6 kilograma {to je dovoljno da vrati titulu koju je izgubio od zeca Dariusa, koji je tada te io 21,3 kilograma, javlja Daily Mail. Ralphova majka Amy je tako er zavr{ila u Guinnessovoj knjzi rekorda kao najve}i zec na svijetu, sve do njene smrti Njegova prehrana je ostala ista sve ovo vrijeme, jer Ralph svakodnevno jede odre enu koli~inu kupusa, brokule, mrkve, krastavca, kukuruza, mrkve, jabuke i hljeba. Posljednji put ovaj vi{estruki povratnik je priveden u Prekr{ajni sud u \akovu. Kako pi{e Ve~ernji list, do sada je, po nezvani~nim podacima, izazvao ~etiri saobra}ajne nesre- }e, a dva puta se trijeznio u policijskoj stanici jer je uhva}en kako vozi pijan. Portparolka Policijske uprave osje~ko-baranjske, ka e da policija takve prekr{ioce mo e da evidentira i privede u Prekr{ajni sud, koji potom odre uje kaznu. Voza~ka dozvola se, naravno, ne mo e oduzeti jer je nema. Zakonski, mogu}e je oduzeti automobil, ali to ne garantuje da ne}e da nabavi novi i ponovo sjedne za volan, objasnila je ona. [panija: Peru su e u zamjenu za ru~ak Jedan restoran u [paniji ponudio je svojim gostima mogu}nost da obrok, umjesto novcem, plate jednosatnim

23 Svirao gitaru dok su mu operisali mozak! Glumcu Bradu Carteru dijagnosticiran je neurolo{ki poreme}aj zbog kojeg su mu se ruke tresle i ~esto je mirkao. Zato je tra io da tokom operacije mozga bude budan i da pritom svira gitaru, koju upravo zbog poreme}aja nije dotad mogao svirati. Snimke operacije objavljene su na slu benom Twitteru bolnice Ronald Reagan UCLA Medical Center, a ubrzo su se pro{irile internetom. Radi se o rutinskoj operaciji koju su lije~nici u spomenutoj bolnici odradili ukupno 500 puta, a operiraju}i Cartera su proslavili jubilej. radom. Ovu inicijativu pokrenule su gradske vlasti grada Terasa u Kataloniji i 30 lokalnih dobrotvornih udru`enja s ciljem da pomognu ljudima u nevolji u vrijeme recesije, rekao je Ksavijer Kasas, upravnik restorana koji u~estvuje u ovom projektu. Prema njegovim rije~ima, narodne kuhinje moraju da igraju socijalnu ulogu, ali je ovaj plan sa restoranima druga~iji - cilj je ljudima vratiti samoupouzdanje i samopo{tovanje. Gosti bi bili poslu`eni i oni bi ili platili ra~un ili bi sat vremena posvetili ~i{}enju, serviranju, pranju su a ili poslu`ivanju. Rusija: Rupe gutaju kola i kamione... Rupe koje gutaju kamione, automobile, autobuse i ostale motorne ma{ine svakodnevna je pojava u ruskom gradu Samara, na jugoistoku zemlje. Ovdje niko nije siguran i nikada se ne zna kada }e zemlja da zagrize. [tete na vozilima su nerijetko velike, a jedna osoba je izgubila `ivot. Prema mi{ljenju stru~njaka, do otvora dolazi usljed pomjeranja tla, {to je Zaljubili se iako je njoj 106, a njemu 73 godine SAD uzrokovano topljenjem leda, odnosno velikim koli~inama vode. Stanovnici potpisuju peticiju kako bi se problem rije{io, mada nije najjasnije kako da se prevazi e prirodni fenomen, prenosi Kurir. Zimbabve: ^ovjek se probudio usred sopstvene sahrane! Zamislite samo {ok ljudi koji su prisustvovali sahrani u Zimbabveu kada je pokojnik ustao iz kov~ega! Dama Zante (34) odjednom se probudio u svom otvorenom kov~egu i uspravio se, na op{te zaprepa{}enje ljudi koji su do{li da mu odaju po- ~ast. Prvi sam primijetio da se Zanteu pomjeraju noge, jer je na mene do{ao red da pri em kov~egu. Prvo nisam vjerovao sopstvenim o~ima, a onda sam shvatio da se on stvarno pokre~e. Svi okupljeni su po~eli da se povla~e u nevjerici, rekao je Heraldu Lot Gaka pokojnikov zaposleni. Sre}om, Zante se na vrijeme probudio jer je u toku dana trebalo da bude preba~en u mrtva~nicu. Pre- AUSTRALIJA Marjorie Hemmerde ima 106 godina, a njen de~ko Gavin Crawford 73. Kako su istakli, ljubav ne poznaje razliku u godinama, niti je bitno kada }e se dogoditi., ali je svakako vrijedi ~ekati. Marjorie i Gavin su se upoznali prije tri godine u stara~kom domu u australskom gradu Kew i od tada su nerazdvojni. Ljubav se jednostavno desila. Mi smo poput dugogodi{njih dobrih prijatelja i razlika u godinama nam uop{te ne smeta, kazao je zaljubljeni par. Ni Marjorie, niti Gavin nisu prije bili u braku, te su istakli kako je pravu ljubav vrijedilo ~ekati. Iako su jako zaljubljeni, ne namjeravaju se vjen~ati. Tradicionalna tu~a jastucima ba~en je u bolnicu gdje je dva dana bio na aparatima kako bi mu se stanje stabilizovao. Indija: Piloti prepustili avion stjuardesama i zaspali Dva pilota kompanije Air India suspendovana su nakon {to se otkrilo kako su avion na letu od Bangkoka do Delhija ostavili na autopilotu pod nadzorom stjuardesa i oti{li odspavati malo u poslovnu klasu. Piloti su napustili kabinu kako bi odrijemali 40 minuta. Dok su oni spavali, avionom su upravljale dvije stjuardese, od kojih je jedna slu~ajno isklju- ~ila autopilot. To je, navodno, probudilo usnule pilote, koji su pojurili nazad u svoja sjedala i vratili avion u sigurnost. Izvor blizak kompaniji takvo je pona{anje nazvao izrugivanjem zra~ne sigurnosti, pi{e Independent. Standardna procedura tra`i da u pilotskoj kabini mora biti bar UAE jedna stru~no osposobljena osoba ako pilot nije u stanju upravljati avionom, prenosi tportal. Japan: Izbu{io na hiljade guma kako bi upoznavao ene! Ljudi se dosjete razli~itih upada kako bi mogli zapo~eti razgovor s osobom koja im se svi a. Me utim, Japanac Yoshihito Harada je zaista pretjerao. On je probu{io vi{e od hiljadu guma na automobilima koje su vozile ene kako bi s njima mogao u}i u razgovor. Naime, on bi prvobitno probu{io gumu na autu, a zatim u blizinu vozila pri~ekao da se voza~ica vrati. Zatim bi joj pri{ao rije~ima: Izgleda da je probu{ena. Mogu li vam pomo}i zamijeniti gumu. Nakon toga bi zamolio enu da razmijene brojeve telefona. Kako prenosi Rtl, njegova strategija je raskrinkana IZ SVIJETA kada se prijateljicama dogodila potpuno ista situacijua u kratkom vremenskom razdoblju te su posumnjale da je rije~ o prevari. Slu~aj su prijavile policiji, koja je provela istragu. Mladi} je sve priznao. Ponosni otac sa 93 djece! Dad Muhammad Murad Al Balushi (67) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ponosni je otac mali{ana koji, tvrdi, potje~u iz pola zemalja svijeta, javlja Examiner.com. On je tokom ivota o enio ukupno 22 ene, a uskoro planira ponovo u}i u bra~nu luku. Ima 56 sinova i 37 k}eri. Najstarije dijete 38- godi{nji je sin, a najmla e trogodi{nja djevoj~ica. Posvjedo~io je da ni jedna od ena u trenutku stupanja u brak nije bila starija od 20 godina te da je do sada pokopao pet supruga. Posljednji put o enio se prije sedam godina, a za dva mjeseca dobit }e novo dijete. Al Balushi se nada da ono ne}e biti i posljednje. Cilj mu je do ivjeti ro enje stote bebe. Brazil: Harpun joj probio lobanju i pre ivjela! Neoprezno rukovanje harpunom dovelo je do stravi~ne ozljede u kojoj je 28-godi{njoj eni harpun probio lobanju. Naime, njen suprug nehotice je ispalio harpun, koji ju je pogodio u usta i pro{ao kroz glavu, ali je ona pre ivjela, uprkos te{koj ozljedi. U saop{tenju za medije brazilskog Dr avnog odjela za zdravstvo Rio de Janeira, stoji kako je suprug ~istio harpun u trenutku kad se dogodio incident u priobalnom gradu Arraial do Cabo. Hitac je zahvatio i njenu kralje nicu, prenosi Globo. Kako prenosi dnevnik.hr, Elisangela Borborema Rosa hitno je preba~ena u bolnicu i nad njom je provedena operacija, a neurohirurg Allan da Costa izjavio je kako je nesretnu enu od sigurne smrti dijelio samo jedan centimetar, Harpun su neurohirurzi uspje{no uklonili te se o~ekuje njen puni oporavak. SAD: Napojnica koju }e pamtiti do kraja ivota CeCe Bruce, konobarica jednog restorana u Indianapolisu je ostala {okirana kada je za ra~un od {est dolara dobila vrlo visoku napojnicu. Konobarica CeCe Bruce je kazala da je znala da se uvijek isplati biti ljubazan, a upravo je zbog toga ~esto dobijala visoke napojnice. No, ovu posljednju }e vjerovatno pamtiti do kraja ivota. Naime, redovna go{}a joj je za ra~un od 6 dolara ostavila napojnicu od ~ak 446 dolara, pi{e Huffington post. JUNI 2013 I BH GLAS I 23

24 ZABAVA HUMOR PRAZNA GLAVA ^ovjek se ali policajcu: - Sa krova one zgrade neko mi je bacio kutiju na glavu. - A {ta je bilo u njoj? - Ni{ta! - A u kutiji? NAFAKA Kupio ~ovjek lutriju i do{ao ku}i. Ispri~a eni da je kupio lutriju i oboje nave~e sjede i slu{aju izvje{taj. Kada je spiker objavio njihov broj te da su dobili premiju od 4 miliona ena dobije infarkt, a ~ovjek prokomentarisa: - Tako ti je kad ~oveka nafaka krene u ivotu. POGRE[NA STRANKA Sjede dva policajca u ~ekaonici bolnice. Iza e medicinska sestra i pita: - Jeste li vi za EKG? - Ne, nismo. Mi smo za SDA. POGRE[NA GLAVA Pita majka sina: - Radi ~ega si dobio jedinicu iz vladanja? - Udarao sam glavom od zid. - Nesretni~e {to ti je trebalo da se udara{ glavom u zid? AFORIZMI Napredak je oi~igledan: Ka{ike kojima smo nekada jeli bile su zlatne, a sada nam je i kontejner zlatan. Djeca se ra aju sa glavom naprijed, da bi odmah vidjeli stvarnost. Svaki gra anin je du an da glasa. Poslije izbora je samo du an. I fizika ima svoje pogre{ke. Te e je sipati u praznu nego u punu glavu. Djeca su velika stvar, ali samo kada su mala. Ne pucajte u prazno, pogodit }e te nekoga u glavu. Ako um caruje, koji je organ dvorska budala? Mnogo je le{inara na privrednim granama. Bio je otvoren. Sada je zatvoren. - Mama, nije to bila moja glava. BUREK ^ovjek kasno uve~e kupio burek i jede ga prolaze}i kroz park. Odjednom ~uje glas: - Daj to ovamo! - [ta? Jel burek? - Ama nije bolan. Papir. ^EKI] Sjedi dje~ak ispred zgrade i pla~e. Nai e kom{inica pa ga pita {to pla~e? - Tata mi se udario ~eki- }em u prst dok je zakivao ekser. - Pa {to ti pla~e{ kada se on udario? - Pa, u po~etku sam se smijao... DJEDA MRAZ Pita mama sina: - Raduje{ li se {to }e do}i Djed Mraz i donijeti ti poklone? - I jeste i nije. - Kako sad to? - Radujem se {to }u dobiti poklone. - A {to se ne raduje{? - [to tata pravi od sebe budalu. Bio je besmrtan. Samo dok je bio iv. Neki su bogati danas, neki }e biti bogati sutra, a najvi{e njih malo sutra. Na fakultetu prvo polo i{ pa dobije{ ocjenu. U ivotu te prvo ocjene pa te onda polo e. U e oko vrata se stavlja osu eniku na smrt, a lanac osu enom na ivot. Spoljnji organi povrijedili su unutra{nje organe. Sila koja ubija ne vidi se dok ne ubije. Mladi se bore za svoj polo aj u redu ispred ambasade. Pored sveg siroma{tva Bosni nije trebao i osiroma{eni uranijum. Kod nas je grijanje odli~no, ali samo ljeti. SKANDINAVKA BH GLAS BR. 36 POLAZITI DANSKI FUDBALER, DENIS HEMIJSKE GORKE TVARI (Lat.) VRSTA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE PRKOSITI, INADITI LEGENDA (Mn.) PREORANO POLJE (Mn.) RIJETKI (Lat.) SKRAĆENICA BH VALUTE PRVO SLOVO ABECEDE ONO ŠTO SE OBJAVJUJE U SERIJAMA (Lat.) UVIJATI, ZAMOTA- VATI STJENOVIT STUPITI U BRAK (O ŽENI) ZDRAVJE (Lat.) ŽENSKO IME, KRASIMIRA GRTALICA ZA SNIJEG SOK (Lat.) NAUKA O RIMSKOJ KULTURI, RIMSTVO GRAD U DANSKOJ GRADIĆ U TUNISU APARAT ZA EMANACIJU SNAŽNO GRAD U TURSKOJ Anagram: NARAMAK PRIPADNOST DRŽAVNOJ TERITORIJI (Franc.)(Mn.) DODATAK (Lat.) (Mn.) SVOJERUČNO ALBANSKI VOJSKOVOĐA Anagram: TIRANIJA SOLI TANINSKE KISEINE PUND SLUPATI SE, UDARITI U NEŠTO PRASTA- NOVNICI BALKANA GUBITNIK, PROPALICA (Žargon.) RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: ORIGAMI, KAZAMAT, AMASERI, KESTRIN, ANURIJE, OTOKAR, P, IDANA, RA, INAR, OPOJ, CI, DERAN, J, ARAFAT, VITALAN, ATONIJA, LIRICAR, AVIJANO, CIJANID; 24 I BH GLAS I JUNI 2013

25 FARUKS TRANSPORT RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu Svendborg 09,00 Nakskov 12,00-13,00 Maribo 14,00-14,30 Sakskøbing 15,00 Nykøbing 16,00-17,00 Stege 18,00 Næstved 19,00 Brøndby Strand 09,00-10,30 Hedehuse 11,00 BKC København 12,00-16,00 Nivå 19,00 Slagelse 10,00-11,00 Nyborg 12,00-13,00 Odense 14,00-16,00 Ejby 17,00 Kolding 18,00-19,00 Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle 09,00 Brande 11,00 Horsens 13,00-14,00 Silkeborg 15,00-15,30 Langå 16,30 Randers 17,00-18,00 Grenå 19,00 Hobrå 09,30 Hadsund 10,30 Støvring 11,30 Frederikshavn 13,00-14,00 Ostevro 14,30 Ålborg 15,30-16,00 Viborg 18,00 Skive 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Thisted 09,00 Bested 10,00 Nørre Nisum 11,00 Ringkøbing 13,00-14,00 Herning 16,00 Sdr. Felding 17,00 Varde 18,00 Esbjerg 19,00-20,00 Haderslev 08,00 Abenraa 09,00 Sønderborg 10,00-11,00 Tønder 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej Kolding Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala vozimo besplatno! Kontakt telefoni: / JUNI 2013 I BH GLAS I 25

26 Vozimo svaki dan putnike sa aeredroma Sarajevo u periodu od 12:30 do 15:30 po cijeni od 25 KM svaki dan na relaciji Konjic, Mostar, Stolac, Čapljina i nazad. Vršimo prijevoz sa aerodroma iz Zadra za sve destinacije! KULA-TURIST FIRMA ZA RESPEKT I PO[TOVANJE Kula-turist je transportno prevozni~ka firma sa sjedi{tem u Po~itelju. Vlasnik firme je Ned`ad Bo{kailo, a firma je prava porodi~na i doma}inska, {to joj garantuje opstanak na probirljivom tr`i{tu transportnih i turisti~kih usluga. Firma je profilisana za vr{enje svih vrsta transfera putnika, prije svega na podru~ju Hercegovine ili konkretnije Mostara, ali obavlja sve vrste prevoza u cijeloj Bosni i Hercegovini i svim zemljama okru`enja. Firma se specijalizovala za prevoze sa aerodromskih destinacija prema Mostaru. Agencija ima stalnu jutarnju liniju za Sarajevo, a povratak je sa aerodroma Sarajevo do ^apljine u popodnevnim satima. Cijene na redovnim linijama su izuzetno povoljne, a vanredni prevozi sa aerodroma Dubrovnik, Split, Zadar, Zagreb ili Beograd se vanredno i ugovaraju. Za sve transporte obavezno je ugovaranje prevoza unaprijed. Ovakav vid prevoza nije ni malo jednostavno organizovati, ali Kula-turist raspola`e dovoljnim brojem vozila od 5 do 15 sjedi{ta koji omogu}uju sve vrste transfera u vanstandardnom saobra}aju. Karakteri{e ih sigurnost, ta~nost i fleksibilnost prema korisnicima usluga, a vozni park karakteri{e ~isto}a i urednost te besprijekorna tehni~ka ispravnost. 26 I BH GLAS I JUNI 2013 Sam naziv firme govori da se ne radi samo o prevozu i transferu putnika. Ova firma se bavi i turisti~kom djelatno{}u, nude}i jednodnevne ili vi{ednevne izlete. Redovna ili standardna ponuda odnosi se na posjetu Mostaru s obaveznim obilaskom Muslibegovi}a ku}e, Blagaju sa obilaskom znamenite tekije, zatim izlet u etno selo u Me ugorju, odlazak na vodopad Kravice kod ^apljine, kao i u Stolac s obilaskom Radimlje, najpoznatije bh. nekropole ste}aka, posjetu parku prirode Hutovo blato, posjetu pe}ini Vjetrenici kod Trebinja i Dubrovniku, organizaciju raftinga na Neretvi, zimovanje na Vla{i}u, naravno i obilazak Sarajeva sa posjetom olimpijskim planinama Bjela{nici i Jahorini, kao i Lukomiru, bh. tradicionalnom selu na najvi{oj nadmorskoj visini, ili bilo gdje drugo po elji turista koji posje}uju na{u zemlju. Ova agencija posjetiocima obezbje uje i smje{taj s preno}i{tem u Sarajevu, Mostaru i naravno Po~itelju. Posebno interesantan je smje{taj u Po~itelju, jer se u ovom muzeju pod otvorenim nebom preno}i{ta organizuju u prostoru Umjetni~ke kolonije ili privatnim apartmanima u starom dijelu grada. Na{im ~itaocima najtoplije preporu~ujemo usluge ove agencije, a kontakt i se mogu ostvariti putem a: info@kula-turist.com, ili na telefone: 036/ , 061/ , 061/ , 063/ i 061/

27 JUNI 2013 I BH GLAS I 27

28 28 I BH GLAS I JUNI 2013