"MI SE DI EMO JER NE MO EMO DOPUSTITI DA SU VE I ISTRIJANI OD NAS": RITUALNE IZVEDBE U SIMBOLI KIM NATJECANJIMA ZA (RE)SEMANTIZACIJU JEDNE PJESME

Transkript

1 Izvorni znanstveni lanak Primljeno: Prihva eno: UDK 323.1( Istra) ( Istra) SANDI BLAGONI Zavod za povijesne i dru tvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci, PJ u Puli "MI SE DI EMO JER NE MO EMO DOPUSTITI DA SU VE I ISTRIJANI OD NAS": RITUALNE IZVEDBE U SIMBOLI KIM NATJECANJIMA ZA (RE)SEMANTIZACIJU JEDNE PJESME Prijelaz iz etni ke svjesnosti (awareness) u povi enu etni ku svijest (conscioussness) potkraj 20. stolje a na podru ju biv e Jugoslavije prati mobilizacija kolektivnih simbola. Autor analizira simboli ka natjecanja od 1990-ih i dalje oko pjesme "Krasna zemljo", kojih su glavni akteri Istarski demokratski sabor i Hrvatska demokratska zajednica. Posjeduju i znatan emocionalni kapital, pjesma je upregnuta u iva simboli ka natjecanja na lokalnom politi kom tr i tu, pa time i u poku aje svoje (re)semantizacije. Prate i simboli ka natjecanja, napose u ritualnim izvedbama, promjene to se unutar tog natjecateljskog polja doga aju interpretiraju se kroz prizmu Turnerove socijalne drame, od faze krize do faze reintegracije. Klju ne rije i: Istra, istrijanstvo, simboli ka natjecanja, "Krasna zemljo", Istarski demokratski sabor, Hrvatska demokratska zajednica, himna, regionalizam 129

2 Krasna zemljo, Istro mila / dome roda hrvatskog / Kud se ori pjesan vila, / s U ke tja do mora tvog. // Glas se uje oko Ra e, / uje Mirna, Draga, Lim / Sve se di e to je na e / za rod gori srcem svim. // Slava tebi Pazin grade / koj' nam uva rodni kraj /Divne li ste, oj Livade / nek' vas mine tu i sjaj! // Sva se Istra irom budi / Pula, Buzet, Lo inj, Cres / Svud poma u dobri ljudi / nauk ari kano krijes 1 Krasna zemljo, Ivan Cukon Uvod Temeljni interpretacijski okvir ovog rada usmjerenog na analizu simboli kih natjecanja koja se od po etka 1990-ih vode oko pjesme Ivana Cukona i Matka Braj e Ra ana "Krasna zemljo", predstavljat e model simboli kih natjecanja, koje Simon Harisson, zbog heuristi ke korisnosti, dijeli na etiri idealnotipske paradigme unutar kojih suprotstavljene skupine manipuliraju simbolima ili kompleksima simbola: od procjenjiva kih natjecanja usmjerenih na rangiranje identiteta verbalnim i fizi kim napadima na presti, svetost i zakonitost simbola kojima se koristi suparni ka skupina, odnosno na veli anje vlastitih simbola; vlasni kih natjecanja to se ostvaruju borbom za monopol i kontrolu bitnih kolektivnih simbola, preko inovacijskih natjecanja kojima se proizvodnjom simbola pove avaju broj i slo enost razlikovnih simbola, sve do ekspanzionisti kih natjecanja koja se ostvaruju poku ajima skupine da zamijeni simbole identiteta svojih suparnika vlastitim simbolima (Harrison 1995). Analizirano razdoblje kraja 20. stolje a na prostoru biv e Jugoslavije, prijelazom iz etni ke svjesnosti (awareness) u politi ki induciranu povi enu etni ku svijest (concioussness) (usp. Olsen i Kay 1993:61), postavilo je, u uvjetima prera ivanja socijalne u nacionalnu nepravdu (Katunari 2003:53) od sredine 1980-ih i dalje, u pregovara ko javno polje niz kolektivnih identiteta. U tim uvjetima inducirana resemantizacija hrvatstva djeluje za etnonacionalni entitet, napose u dijalektici naspram zna ajnih drugih (npr. Srba), temeljno centripetalno, u odnosu prema Istri i istrijanstvu i centrifugalno, ime se potonje dijelom konstruira kao unutarnja drugost. Zna enjski kontrapunktirano dominantnoj paradigmi hrvatstva, istrijanstvo postaje temeljni afektivni resurs glavnog nositelja regionalnog pokreta s po etka 1990-ih, Istarskog demokratskog sabora (IDS-a). Ja anje i mobilizacija regionalnog identiteta kreira se i putem simboli kih natjecanja ime se, izme u ostalog, proizvodi skupna kohezija i signalizira identitet skupine. Istodobno se inom proizvodnje simbola uspostavlja legitimiranje proizvoditelja kao glasnogovornika skupine. Stoga se politi ke borbe u Istri odvijaju i poku ajima razli itih politi kih aktera da proizvedu zna enja koja ih vezuju s 1 Istarska upanija / Regione istriana,

3 istrijanstvom, pri emu se istrijanstvo konstruiranjem koherencije sa strana kim platformama politi ki prera uje, to rezultira, posebno ako du e traje, na razini neverbalnih simbola promjenom zna enja simbola koji se u tom procesu tro e (Blagoni 2006:457). Simboli ka natjecanja uz zvuke "Krasne zemlje" Pjesma Ivana Cukona i Matka Braj e Ra ana "Krasna zemljo" spada u red visokog simboli kog ranga i od 1990-ih je upregnuta u iva simboli ka natjecanja. U doba njezina nastanka, na po etku drugog desetlje a 20. stolje a, imala je izrazito etnonacionalno odre enje i va no mjesto u nacionalnom okupljanju istarskih Hrvata. Pjesmu je na stihove Ivana Cukona uglazbio Matko Braj a Ra an godine kao pjesmu za klavir i jednoglasno pjevanje. Poslije je pjesma prilago ena za mje oviti zbor da bi, 1914., postala himnom Dru be sv. irila i Metoda za Istru. Iste godine Ivan Cukon u vlastitoj nakladi izdaje dopisnicu, na kojoj je u nekoliko tisu a primjeraka, tiskana pjesma. 2 Dok po etkom 1990-ih stajanje za izvo enja "Krasne zemlje" unutar IDS-a nije bilo obvezuju e, ono, narednih godina, postaje gotovo nepisanim strana kim pravilom. 3 Tom se gestom, koja ulazi ponajprije u polje ino- 2 Iako se godina uzima kao godina nastanka pjesme, prema izjavi Enrica Depiere iz Tinjana, pjesmu su me u prvima (uz Braj inu devetogodi nju k er Jelenu) izveli godinu dana prije, 1911., Nina (Antica) i Anton Defar prigodom osnivanja tambura kog sastava u Tinjanu. (Osnovna glazbena kola "Matko Braj a Ra an": skole.hr/rasan_zivot_djelo.htm, ) 3 Prije nekoliko godina sam u uredu upana Jakov i a razgledavao fotografije na zidu. Pa nju mi je privukla fotografija sa sve ane akademije proslave 50. godi njice pripojenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka Hrvatskoj odr ane godine u Hrvatskom narodnom kazali tu u Zagrebu i snimljena za izvo enja pjesme "Krasna zemljo". Oriano Oto an, u to doba v.d. pro elnika Kabineta upana Istarske upanije, s kojim sam u tom trenutku bio u uredu, skrenuo mi je pa nju na one IDS-ovce koji su za izvo enja pjesme ostali sjediti, uputiv i na injenicu kako su to danas "sve biv i IDS-ovci". Jakov i je u svom uredu upana o ito istaknuo ovu fotografiju na kojoj usamljen stoji, kao osobit znak svoga istrijanstva. Uo iv i Jakov i a kako stoji i ne tro e i previ e vremena na prepoznavanja ostalih lica, oti ao sam u uvjerenju da je Oto anova tvrdnja svakako zanimljiva, posebno to je mogla poslu iti zanimljivoj tezi da se u tom simboli kom inu nazirala izvjesna ideolo ka razlika izme u onih koji su ostali u IDS-u i biv ih njegovih lanova. Kasnije sam nai ao na Jakov i evu izjavu iz godine, u kojoj podsje a kako je on, na spomenutoj proslavi, uz Elia Martin i a jedini ostao stajati za izvo enja "Krasne zemlje". Kako je Elio Martin i u velja i godine, nekoliko mjeseci nakon proslave u HNK-u, isklju en iz IDS-a, to me, s obzirom na Oto anovu interpretaciju zbunilo, pa sam u sije nju ponovno pogledao fotografiju. Ona prikazuje Elia Martin i a i Ivana Jakov i a kako usred ostalih uzvanika, pa i lanova IDS-a Branka Ru i a i Ivana Heraka (koji e biti isklju en zajedno s Martin i em), stoje. Faktografski pogre na, Oto anova tvrdnja po iva na ideji da se upravo 131

4 vacijskog, ali i procjenjiva kog i vlasni kog natjecanja, iskazuje unutarstrana ka kohezija koja se osigurava neformalnom prinudom utemeljenoj na ritualizaciji i sakralizaciji toga ina. Sjedenje nekog lana IDS-a za vrijeme pjesme "Krasna zemljo" bilo bi kr enje koje bi, na odre eni na in, bilo sankcionirano, sli no kao kad bi lan HDZ-a izvo enje dr avne himne popratio bez dr anja ruke na grudima. Iskazivanje takve posebne, afektivne veze instaliraju i slu e se njome u najve oj mjeri upravo slu beni glasnogovornici identiteta. Njihova gesta ima smisla kad ostaje usamljena; jednako kao i u primjeru op e usvojenosti kada se stranka name e kao graditelj nove zbilje. Tako se na primjer na po etku znanstvenog skupa "Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas", 20. lipnja u Cerovlju, izvodi hrvatska himna nakon koje slijedi "Krasna zemljo" za ijeg izvo enja na elnik op ine, lan IDS-a, u prvome redu, jedini izme u nekoliko desetaka ljudi, stoji. Na tu njegovu gestu ovjek to sjedi u redu ispred mene, kasnije saznajem da je to Branimir Crljenko, 4 glasno reagira s: "Jedna je himna!". Ograni eni registar polo aja tijela unutar (ne)formalnih pravila koja je situacija podrazumijevala, jer mogao sam jedino stajati ili sjediti, postavio me u situaciju procjenjivanja mre e zna enja koja se otvaraju odabirom jednog polo aja. U to doba nekanoniziranost polo aja tijela pri izvo enju pjesme koja se naj e e do ivljavala poput neformalne istarske himne, otkrivala je, sli no kao to je to bilo s rukom na srcu za izvo enja hrvatske himne (usp. Rihtman-Augu tin 2000:22), ponajprije strana ku privr enost. Stajati zajedno s na elnikom koji je gestom nedvojbeno iskazivao i svoj strana ki identitet, zna ilo je deklarirati se barem simpatizerom IDS-a. Drugi legitimni polo aj bio je sjede i. No, sjediti, posebno nakon eksklamatorne tvrdnje ovjeka za kojeg sam zbog toga pretpostavio da je "veliki Hrvat", 5 zna ilo je, za mene, unekoliko se neverbalno suglasiti s njegovom uskli nom tvrdnjom, sa svjetonazorskim postavkama na kojima po iva "vru i nacionalizam" koji sam iz toga detektirao. U nemogu nosti da zauzmem neutralniji polo aj, nekontaminiran strana kim ideologijama regionalizma, odnosno nacionalizma, procijeniv i da je tim visoko simboli kim inom "otkriva" autenti no istrijanstvo kao i to da je ono u izravnoj vezi sa strana kom lojalno u. 4 Branimir Crljenko je u to doba posebno poznat po protivljenju politici imenovanja ulica u Rovinju smatraju i je znakom talijanizacije. Krajem iste godine postaje predsjednikom predsjedni tva Zajednice udruga Hrvata u Istri koja, okupljaju i 14 udruga, od Hrvatskog domobrana, Hvidre, Matice hrvatske do Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, nastaje kao "prijeka potreba i nu da hrvatskog nacionalnog bi a jer se Hrvate u Istri poni ava, a hrvatsko nacionalno bi e rasta e i zatire" (Emil Kazimir eravica, dopredsjednik Zajednice udruga Hrvata u Istri) (Fable1998). 5 Ovisno o itanju, pozitivno ili negativno konotirana, sintagma "veliki Hrvat" uobi ajila se u svakodnevnom diskursu od posljednjeg desetlje a 20. stolje a do danas, ozna avaju i hrvatske nacionaliste. 132

5 slije enje neformalnih pravila najneutralniji mogu i neverbalni iskaz, izabrao sam sjediti: ovdje je ve samo izvo enje nacionalne himne nalagalo stajanje. 6 Od nepisanih pravila odstupila su samo spomenuta dvojica: na elnik op ine koji stoji kada to nije formalno propisano i ovjek u publici koji za izvo enja pjesme to posjeduje znatni emocionalni kapital verbalnom intervencijom napada njezin visoki simboli ki rang (koji upravo iskori tava na elnik op ine). Iako se sjedenje mo e i itati kao slaganje s tvrdnjom o "jednosti" himne, te dvije sitne devijacije postavljaju ostale sudionike rituala u stanje srodnosti, odnosno ideolo kog neiskazivanja. Polo aj tijela ostalih sudionika, koji se me usobno uglavnom poznaju, a razli itih su ideolo kih orijentacija, na in je ne samo da se iska u strana ki manje obojaniji iskazi ve i da se, kona no, ostane unutar pravila onoga to podrazumijeva "primjereno pona anje". Uz to, poku avaju i danas rekonstruirati cijelu komunikacijsku situaciju, ne bez ograde koju nala e injenica da je od tada pro lo deset godina, mislim da je Branimir Crljenko popratio izvo enje "Krasne zemlje" desnom rukom ispru enom na naslonja susjedne, prazne stolice. Iako smo obojica odlu ili sjediti a ne stajati, razlike u dr anjima tijela, njegovo, vjerojatno intencionalno, opu teno sjedenje kao zna enjska gesta unutar procjenjiva ki simboli kih natjecanja usmjerena na "desakralizaciju" onoga to "Krasna 6 Razli it kontekst nalagao je razli ite strategije. Nekoliko godina ranije, 1993., na glavnom pazinskom trgu, tada njem Trgu oslobo enja, nedaleko od zgrade u kojoj sam odrastao, odvijao se 18. po redu Susret limenih glazbi Istre. S prijateljem sam, susrev i mamu i njegovu baku koje su se ondje zatekle, sjeo u zadnji ili predzadnji red gledali ta. Tradicionalan po etak Susreta limenih glazbi sastojao se u skupnom izvo enju "Krasne zemlje". Sa samim po etkom izvedbe te, tada, neformalne istarske himne, ustao sam, gotovo umah sa mnom moj prijatelj, a zatim moja majka i njegova baka. Negdje oko sredine pjesme, ire i se poput koncentri nog kruga, cijelo je gledali te stajalo na nogama. Sjede i prije nekoliko godina u jednom pazinskom kafi u dru tvu se pridru io Ivan Jakov i, pa sam iskoristio priliku nabaciti mu neke teme kojima se bavim kako bih ga upitao za mogu i intervju. Spomenuv i "Krasnu zemlju" Jakov i je spremno sko io s pitanjem koje je otprilike glasilo: "Znate li kada su se ljudi prvi put u Istri digli na 'Krasnu zemlju?'", pa, pripisav i to dizanje sebi, nastavio: "U Pazinu, na Susretu limenih glazbi". Pomalo zadovoljan to sam nenadano, post festum, postao akterom jednog, prema Jakov i u, simboli ki ne posve bezna ajnog ina, uzvratio sam: "U tom sam slu aju ja prvi koji se digao. Vi ste sjedili u prvom redu i niste vidjeli tko se digao prvi". Naravno, nepoznata mi je, kao i Ivanu Jakov i u, faktografija koja bi pratila polo aje tijela uz ovu pjesmu na podru u Istre u 1990-tima i Jakov i ev iskaz prije svega treba shvatiti kao konkluziju jedne osobnim iskustvom isku ane nepotpune indukcije. Vjerojatno bih i tada nailazio na problem da jasno artikuliram vlastite razloge ustajanja na zvuke "Krasne zemlje", rekonstruirati ih, jo je nezahvalnije. Koliko se iz ove perspektive sje am, u vremenu sveop ih mobilizacija bilo je u tom inu ne eg ludi kog, istodobno parodijskog, ali i iskrenog: bio je to, prije svega, iskaz vezanosti uz Istru, kao nekovrsnu u u "retori ku zemlju", onako kako je definira Vincent Descombes (1987:179). 133

6 zemljo" u tom trenutku za na elnika op ine zna i, istodobno je, spram mog znatno slu benijeg habitusa, slabo, ali ipak, nijansiralo na e me usobne razlike. Takti ka usmjerenost na ritualne izvedbe koje od 1990-ih prate izvo enje pjesme "Krasna zemljo" pred nas ponajprije postavlja pitanje o drugim aktiviranim zna enjima stajanja. to zna i stajati Kontrola konotativnih procesa kojom se minimalizira, ako je mogu e posve sprje ava, u inak znakovne arbitrarnosti kojom se ideologija titi od opozicijskih zna enja, posebnu uspje nost pokazuje na polju ritualnih izvedbi. Kako pokazuje Paul Connerton, njihova elementarna kodiranost to se iskazuje polo ajima tijela, gestama i kretanjima izvor je njihove snage. Nasuprot tomu, sredstva obi nog jezika lak e izmi u kontrolnim ideolo kim mehanizmima. Semanti ki opseg jezika, fleksibilnost tona i registra, sposobnost da se njime prikriva i la e, do arava ono to nije prisutno, ukratko: njegova vi esmislenost, neodre enost i neizvjesnost nekovrsni je, napose s pozicije hegemona diskursa, komunikacijski nedostak (Connerton 2002:82-83). Predvidljivost i repetitivnost dr anja tijela unutar ritualnih radnji proizvodi osje aj nekovrsne nepromjenjivosti prispodobivu onoj koju proizvode spomenici i amblemi, uop e simboli. Elementarnost ina podaruje njegovu zamislivost u pro losti, sada njosti i budu nosti, ime se poput mitskih naracija iskazuje svojevrstan napor da se, repetitivnom izvjesno u, iskora i iz vremena na putu prema vje nosti zajednice. Verbalno kodificiranje i melodija kojom se prevenira mogu a prozodijska subverzija kao i zakonski definiran, gestovno reduciran na in i prigode u kojima se himne izvode, 7 uz pripadaju e formalne ili neformalne sankcije, mehanizimi su koji li avaju izvedbu dvosmislenosti svakodnevnog govorenja. Drugim rije ima, konotativnost je su ena u neravnopravnom srazu ideolo kog u inka preferiranog zna enja i mogu eg recepcijskog otpora. Elementarana kodificiranost, kakva je stajanje za izvo enja himne, osim to izbjegava "hermeneuti ke zagonetke" (Connerton 2002:83) aktivira niz zna enja kakvo stajanje mo e posjedovati. Kako isti e Elias Canetti, ponos zbog stajanja ovjeka koji ne treba oslonac predstavlja slobodu. On 7 Tako u lanku 19. "Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske" 21. prosinca godine, izme u ostalog stoji: "Himna Republike Hrvatske ne smije se izvoditi na na in i u prilikama koji vrije aju ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske", dok lanak 22. istog zakona definira kako se himna Republike Hrvatske izvodi "uz odavanje uobi ajenih po asti od strane svih prisutnih" ( ). 134

7 mo da proizlazi iz sje anja na prvo uspravljanje na noge, mo da je iza toga misao o nadmo ni nad ivotinjama, kojih se ve ina ne mo e slobodno i prirodno osoviti na dvije noge. Stajati zna i biti velik koliko se velik mo e biti. Nepomi no stajati, poput stabla, zna i otpornost. Nepomi nost, izbjegavanje okretanja i zagledavanja svjedo i o sigurnosti onoga koji stoji (1984:322). Ta na elna zna enja naravno valja sagledati u irem suodnosu aktera konkretih situacija kao i prijelaza iz jednog u drugi tjelesni polo aj: razumijevanje sada njeg polo aja nemogu e je bez prethodnog (ibid.:321). Prijelaz iz nekodificiranih polo aja koji prethode intoniranju himne, u kodificirani uspravni polo aj s njezinom najavom ili po etkom pokazuje njezin visoki simboli ki status. Ona je samo obznanjivanje nacije (u primjeru analizirane pjesme, regije), njezina vidljiva emanacija, a zauzimanje jedinstvenog polo aja svih sudionika rituala, ta posvema nja kongruencija tjelesnih dr anja, otjelovljenje je njezine ideolo ke potke, "bratske" istovrsnosti njezinih pripadnika: jedinstveni "duh nacije" oli en u ritualnom konsenzusu habitusa. Sam pojam "uspravnost", uz doslovnu uporabu kojom se upu uje na injenicu da netko jednostavno stoji na nogama, upotrebljava se i metafori ki: "Uspravnost" predstavlja divljenje i pohvalu nekomu koga smatramo po tenim i pravi nim, odanim prijateljem u nevolji, dosljednim vlastitim uvjerenjima i, uop e, nesklonim niskim ili nedostojnim postupcima (Straus 1966: ). Sli no tomu, "imati status", to, razgovorno, upu uje na ne iji visoki dru tveni polo aj, dolazi iz latinskog statum stajati. Nasuprot tomu, gubljenje statusa se esto izra ava pojmovima povezanima s promjenom polo aja poput pada, odnosno propasti. 8 Daju i zna enje svijetu, ujedno postaju i njegov dio, kako o ritualu tvrdi Kertzer (2002: ), uspravni stav za intoniranja himne jest metafori ki iskaz o vrlinama zajednice kao i njezinih pojedinaca spremnih da moralnom "uspravno u" stoje uz naciju. Na iroj razini kodirani stav za izvo enja vlastite, jednako kao i tu e himne reprodukcija je doktrinarne jezgre nacionalizma o svijetu podijeljenom na nacije. in je to, tjelesnim esperantom transcendiranih govornih razlika, skupnog ovjeravanja jedne ideolo ki naturalizirane stvarnosti. Dalje o simboli kim natjecanjima Strana ko zaposjedanje "istarskog", ovdje pjesmom to krajem godine postaje i slu bena himna upanije, ne prepu ta se bez borbe. Zna ajni poku aj njezina zaposjedanja bio je u predizbornoj kampanji godine, kad HDZ, 8 Metafori kim obratima koji nas podsje aju na obrasce autoriteta opisuje se niz neda a poput: padanja u ruke neprijatelja, padanja u neprilike ili padanja u nemilost (Straus 1966: ). 135

8 u poku aju da se izbori za va niju ulogu na regionalnom politi kom tr i tu, svjestan va nosti regionalne identitetske i simboli ke dimenzije, snima predizborni spot s pjesmom "Krasna zemljo". U njemu se prepoznatljivi istarski krajolici i motivi smjenjuju s velikim brojem popularnih istarskih glazbenika koji su pristali nastupiti za HDZ. 9 Njihovo je "istrijanstvo" trebalo nadoknaditi percipirani manjak "istrijanstva" unutar HDZ-a. Unutar polja vlasni kih natjecanja, IDS odri e HDZ-u posezanje za pjesmom. Sugestivnim govorenjem "u na e ime" Ivan Jakov i izjavljuje: Izborna je kampanja bila brutalna i nisu se birala sredstva. (...) preko zlouporabe na e sve ane pjesme "Krasna zemljo, Istro mila" u strana ke svrhe, to se u Istri dosad nitko nije usudio u initi ( uli 1993) Unato sna no usmjerenoj kampanji na Istru, uspjeh HDZ-a je na poluotoku, napose u usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske, bio minoran. "Krasna zemljo" bila je ve tada vi e IDS-ova nego HDZ-ova. Osim toga, HDZ-ovi visoko pozicionirani lanovi, za razliku od ve ine vi enijih IDS-ovaca, nisu u situaciji visokog simboli kog ranga ustajali za vrijeme izvo enja pjesme i njezina je HDZ-ovska uporaba bila do ivljena prije svega kao instrumentalno posezanje. Borba za njezinu semantizaciju dogodila se i na Prvom svjetskom kongresu Istrijana godine. Kongres, koji je zapo eo bez intoniranja hrvatske himne i neodavanjem po asti poginulim hrvatskim vojnicima u hrvatsko-srpskom ratu, HDZ i dio javnosti je okarakterizirao kao poku aj destabilizacije Hrvatske (usp. Latinovi 1995, Erceg i Lu i 1995), poku aj prodaje Istre "talijanskim neofa istima, sve u prilog pisca srpskog memoranduma" (Marino Golob) (Erceg i Lu i 1995). Zavr io je suprotstavljenim skandiranjima dviju skupina: "Istra, Istra", odnosno "Hrvatska, Hrvatska", pri emu su skupine jasno iskazivale preferirani identitet: Deklaracija je pro itana zadnji dana (sic) Kongresa, u prepunoj dvorani hotela Histria. Na zadnju rije prolomio se urnebesni pljesak, orilo se: Istra! Istra! Nakon po etnog veselog istrijanskog impulsa dogodio se u medijima toliko spominjani incident. Prvo se sa lijeve strane dvorane na kojoj su se nalazili lanovi i simpatizeri HDZ-a (oko 60-tak osoba) po elo klicati: Hrvatska! Hrvatska! Gotovo pet minuta trajao je taj zaglu uju i politi ki kaos. O ito uzbu en, za mikrofon je dotr ao Marino Golob i nastavio klicati u revijalnom tonu: Hrvatska! Hrvatska! Poku avaju i nadglasati istarsku verziju tehni kim pomagalom. Ubrzo se sve primirilo, a dvojica mladi a pristojno su s govornice udaljili gospodina Goloba (Ani 1995). Prema Milanu Jaj inovi u (1995), uzvicima "Istra, Istra", druga se skupina uz skandiranje "Hrvatska, Hrvatska", suprotstavila i uzvicima "Istra je Hrvatska!", "pjevaju i 'Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog'". 9 Poput Tonyja i Mirka Cetinskog, Radojke verko, Vesne Ne i -Ru i i mnogih drugih. 136

9 U travnju 1992., za jedne od najve ih kriza na relaciji Zagreb Istra, demonstracijama ispred pazinske vojarne koje su izme u ostaloga bile uperene protiv odlaska gra ana mobiliziranih u 154. brigadu HV-a na li ko boji te, prema sje anju jednoga od sudionika toga skupa, pjevali su demonstranti i "Krasna zemljo" 10 uz "Bandieru rossu". 11 Pjesma koja je u 1980-ima u velikoj mjeri do ivljavana kao artikulacija istarskog identiteta dio je emocionalnog kapitala koji su razli itim strategijama poku ali prisvojiti i IDS i HDZ. IDS kao regionalisti ka stranka pritom ima bolju startnu poziciju. U nastojanjima simboli kog zaposjedanja pjesme, odnosno njezina zna enjskog pomaka, IDS je umre uje s prije instaliranim pojmovima poput su ivota i europejstva, istodobno zamjenjuju i aktere: "dobre ljude" umjesto "roda hrvatskog" sada predstavlja "istarski narod": Pjesmu "Krasna zemljo, Istro mila" od njezinog je nastanka istarski ovjek vezivao, ponajprije uz vlastitu unutarnju pripadnost svom rodnom istarskom kraju, njegovoj predanosti Istri, ivotu i su ivotu ljudi ovoga podneblja, te sna nim osje ajem ponosa i odu evljenja vje nom i neponovljivom U kom, gradovima, rijekama, istarskim morem i otocima, povijesno vezanim uz Istru. Jedva da je potrebno i spominjati kako se ta pjesma, u bilo kojoj prigodi, od sve ane do svakodnevne, uvijek pjevala ili slu ala s jednakim odu evljenjem i zanosom. Gotovo da i nema ovjeka koji ovu pjesmu ne do ivljava i svojom himnom, odom radosti i pri om o dobrim ljudima Istre i vjeri u bolju i pravedniju budu nost istarskog naroda. Stoga, se i vrijeme u kojem ona utvr uje slu benom himnom Istarske upanije, poklapa s vremenom kada ova regija kro i svojim putem prema Europi kojoj je zapravo oduvijek i pripadala. Polaze i od toga, Skup tina Istarske upanije, na svojoj je sjednici, odr anoj 23. rujna godine donijela odluku kojom se utvr uje pjesma "Krasna zemljo, Istro mila" kao HIMNA ISTARSKE UPANIJE (Himna Istarske upanije, stranice Istarske upanije / Regione istriana Iako su demonstracije jednim dijelom bile potaknute nezadovoljstvom vlasnika mobiliziranih motornih vozila, one su bile usmjerene i na protivljenje odlaska istarskih gra ana na li ko boji te. U javnosti su potonje, neki poku ali negirati ili posve umanjiti. Nenad Miculini iz Slu be za informiranje rije ke Operativne zone izjavljuje kako je "dio sredstava javnog priop avanja nekorektno izvjestio kako se radilo o prosvjednom skupu vezanom uz odbijanje poziva za odlazak na rati te" ( umelj-prskalo 1992). 11 "Bandiera rossa" je pjesma visokog simboli kog ranga socijalisti kog i komunisti kog pokreta. Prvotni tekst pjesme napisao je Carlo Tuzzi godine na melodije dviju tradicijskih pjesama iz Lombardije. 137

10 Kao rezultat simboli kih borbi godine novinarka Slobodne Dalmacije dvojbu "ostati stajati ili sjesti" za izvo enja neformalne istarske himne naziva "hamletovskim pitanjem", "koje se u posljednje vrijeme sve e e postavlja me u sudionicima sve anih skupova u Istarskoj upaniji", pa nastavlja: Naime, postalo je uobi ajeno da se nakon intoniranja dr avne himne "Lijepa na a domovino" svira sve ana pjesma "Krasna zemljo, Istra (sic) mila, dome roda hrvatskog...", tijekom koje uglavnom ve ina ostaje stajati, dok neki posjedaju. Ima tako i komi nih situacija i zbrke, gdje smo bilo svjedoci da neki vi e puta ustanu i sjednu, gledaju i oko sebe to drugi rade. Isto tako ova najdomoljubnija pjesma istarskih Hrvata esto je i nepravedno objektom politikanstva i strana kog prepucavanja na istarskom poluotoku. Istina je da je sve ana pjesma "Krasna zemljo" neslu beno prihva ena " upanijskom himnom", iako kad je rije o sve anoj pjesmi Istarske upanije i ostaloj njezinoj heraldici, u Istri vlada pat pozicija s obzirom da i nakon dvije godine komisija koja se pri Ministarstvu uprave bavi tom problematikom (za sve hrvatske upanije) nije jo uvijek u vid rje enja prihvatila prijedlog upanijskog odjela za upravu glede grba, zastave, sve ane pjesme i dana Istarske upanije. Stoga, dok se spomenuta komisija ne o ituje, u Istarskoj upaniji svaka upotreba navedenih istarskih obilje ja i znakovlja mo e se smatrati i nezakonitom. Sve do onog trenutka kada iz Ministarstva uprave stigne zeleno svjetlo za predlo en grb, zastavu, sve anu pjesmu i Dan Istarske upanije! ( u i 1997). Kako mi je u prolje e godine potvrdio Nevio eti, dugogodi nji predsjednik istarskog HDZ-a, lanovi te stranke nisu stajali za vrijeme njezina izvo enja vide i u tome, "dok je Hrvatska bila okupirana", neprimjerenu gestu. " arolika situacija", kako se izrazio o ustajanju lanova HDZ-a iz Istre, nastaje, prema eti u, po prilici 1995., godine, kad "IDS prelazi U ku". 12 Tada nje ustajanje na sjednicama upanijske skup tine godine od strane HDZ-ovih zastupnika obrazlo io je ovako: Mi se di emo jer ne mo emo dopustiti da su [zastupnici IDS-a; nap. S. B.] ve i Istrijani od nas. Regionalisti ka stranka, svojim nacionalizmu suprotstavljenim sustavom tuma enja, kontrolirala je va an simbol i odbijanje HDZ-ovih lanova da u uspravnom stavu poprate izvo enje pjesme, bio je na in da se, u doba ideolo kih podijeljenosti koje su zadobivale manihejski karakter, ne u e u okvir IDS-ova tuma enja: 12 U jednom intervjuu eti tu godinu opisuje donekle druk ije: "a da ne spominjem Kongres Istrijana iz travnja 1995., kad se hrvatsku himnu uop e nije intoniralo, njih tada Hrvatska i njeni simboli nisu zanimali. injenica je da se to postupno prebrodilo" ( aki 1999). 138

11 Moram priznati, bijedno sam se uvijek osje ao kada sam na javnim skupovima ranijih godina do ivljavao, a dok je bila jo iva ideja o Istri dr avi, to smo hvala Bogu politi ki porazili, kako se ta najdomoljubnija hrvatska pjesma suprotstavljala hrvatskoj nacionalnoj himni. Kada se poku alo stvoriti klimu jesi li za Istru ili za Hrvatsku, a da ne spominjem Kongres Istrijana iz travnja 1995., kad se hrvatsku himnu uop e nije intoniralo, njih tada Hrvatska i njeni simboli nisu zanimali (Nevio eti ) ( aki 1999). Slika svijeta u kojem nacionalna pripadnost natkriljuje ostale razine lojalnosti morala je tako, posebice u prvoj polovici 1990-ih, biti i simboli ki potvr ena. S druge strane, ostati sjediti zna ilo je odre i se konkurentnosti na regionalnom tr i tu. U tom smislu postupno ustajanje HDZ-ovih lanova ije po etke mo emo locirati u drugu polovicu 1990-ih, te, napose u prve godine ovoga stolje a, priznavanje je pravila regionalne politi ke burze. eti taj po etak vezuje uz IDS-ov "prijelaz preko U ke", preciznije za ulazak IDS-a u koaliciju sa strankama tzv. H-predznaka. Tu poziciju eti vi estruko isti e (smjeraju i naravno pritom i na odre eno "deistrijaniziranje" IDS-a to se provodi i samim inom upu ivanja na to, ime bi IDS ostao bez u inkovitih resursa na regionalnom politi kom tr i tu) i navodi kao uspjeh HDZ-a, iako je ona dijelom rezultat izbornih zakona: Osim toga, veliki je uspjeh HDZ-a i u tome to je svojim djelovanjem primorao IDS da svojim poiliti kim programom prije e "priko U ke" i svoje djelovanje sna nije ve e uz hrvatski politi ki korpus, to mi, bez obzira na sve, posebno pozdravljamo (Gugo 1995). Na kraju je dakle, u trenutku kad IDS "prelaskom U ke" simboli ki priznaje Hrvatsku i odri e se esto mu pripisivanog kampanilizma, kada se na odre eni na in "nacionalizira", HDZ spreman sudjelovati u ritualu "nacionaliziranog" IDS-a. Me utim, ustajanje za izvo enja "Krasne zemlje" u ve ine se istarskih HDZ-ovaca doga a kasnije. Ustajanje istarskih HDZ-ovaca uz jednu od "najomiljenijih pjesama istarskih Hrvata" dopisnica Jutarnjeg lista iz Istre Silvana Fable datira u doba gubljenja vlasti HDZ-a na dr avnoj razini, dakle nakon godine: Tako se Otkad su izgubili vlast u dr avi, i istarski hadezeovci slu aju sve anu pjesmu u stavu mirno (Fable 2001b). sve donedavno, a posebice za vlasti HDZ-a, uglavnom doga alo da ve ina njih za njezina izvo enja stoji, a da HDZ-ovci sjede. Nikoga to nije previ e ni uzbu ivalo. Svatko se ravna prema svojim emocijama pri izvo enju te pjesme (ibid.). U istome tekstu novinarka upu uje na razli ite prakse koje prate izvo enje istarske neslu bene himne, pa tako navodi primjer ministra obrane Joze 139

12 Rado a, koji je za sve anosti obilje avanja desete obljetnice Hrvatskog asni kog zbora Buj tine zajedno s ve inom vojnih du nosnika odsjedio izvo enje "Krasne zemlje" dok su predstavnici upanije i lokalne samouprave, na elu sa upanom Jakov i em, stajali. Ne to vi e od mjesec dana prije toga, sudjeluju i na sve anosti obilje avanja 58. obljetnice pripojenja Istre Hrvatskoj, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi, glavni na elnik Oru anih snaga Hrvatske vojske general Petar Stipeti izvo enje su pjesme popratili u uspravnom stavu (ibid.). Zaklju ak Pjesma "Krasna zemlja" nastala je u kontekstu izgradnje etnonacionalnog identiteta u Istri i sadr ajno se ne uklapa posve u program IDS-a. To je vidljivo i iz prijedloga nekih njegovih lanova da se intervenira u tekst pjesme gdje bi "dome roda hrvatskog" bilo zamijenjeno s "dome roda istarskog". 13 Ona je, bez obzira na sadr aj, u ve ine gra ana Istre vi ena ponajprije kao ekspresija istarskog identiteta. Uz to, njezin visoki emocionalni kapital presudan je imbenik posezanja za njom. Uvo enje neke nove sve ane pjesme, odnosno himne, ne bi pru alo emocionalnu unov ivost kakvu ona ima. IDS-ova borba za monopolizaciju pjesme polo ajem tijela zna ila je preuzimanje afektivnog i simboli kog kapitala 14 koji je pjesma ve i otprije imala me u ve inom gra ana Istre. Prepoznaju i njezin kapital HDZ je nastoji prisvojiti nizom akcija. Sli no kao i s kozom u kruni grba (Blagoni 13 Osim polo aja tijela, i sadr aj pjesme se pokazao problemati nim, to je posebno do lo do izra aja u trenutku prijedloga Poglavarstva Istarske upanije godine da ona postane upanijskom himnom. Prijedlog je potakao brojne otpore, upu uju i na razli ita itanja pjesme. Prijedlogu poglavarstva Istarske upanije usprotivilo se Izvr no vije e Zajednice Talijana Istre i Rijeke stoga to "pjesma jezi no odr ava samo jednu od autohtonih nacionalnih komponenti Istre", dok "tekst ne odra ava ni esencijalne vrijednosti, izme u kojih su plurietni nost, istrijanstvo, kao i aktualnu socijalno-politi ku, etno-lingvisti ku i kulturalnu situaciju u Istri". Umjesto toga se predla e javni natje aj kojim bi se odabrala himna "koja bi trebala biti prilago ena, kako ka u, stvarnosti i koja bi odra avala vrijednosti i uvjerenja istarskih ljudi" (Fable 2004). Uz te je prijedloge stao Upravni odjel za talijansku nacionalnu zajednicu i druge etni ke skupine Istarske upanije. Prigovor Zajednice Talijana Rovinja se odnosio na neprihvatljiv sadr aj pjesme, dok su Gradsko vije e Pazina i HDZ-ovi vije nici u upanijskoj skup tini smatrali da "Krasna zemljo, Istro mila" mora biti sve ana pjesma a ne himna (Uro evi 2001) Biv i lan IDS-a, Bruno Poropat predlo io je trojezi nu himnu koja bi bila "odraz upanijskog Statuta i novih te nji u plurikulturi, zajedni tvu i plurietni kom opredjeljenju svih itelja ovih prostora", predla u i da to postane pjesma Pietra Sofficcia "Moja zemlja", pisana na tri jezika (Fable 2001a). 14 Ovdje ne u zna enju koje ta sintagma ima u Bourdieua. 140

13 2006), pjesma "Krasna zemljo" mahom ne posti e preferirano zna enje: da prije nego istarska bude izraz hrvatstva. 15 Kao to analiza nekog polo aja tijela zahtijeva poznavanje i prethodnog polo aja jer se zna enje ostvaruje inom prijelaza iz jednog polo aja u drugi (Canetti 1984:321), tako odnos prema "Krasnoj zemlji" treba sagledati u odnosu na hrvatsku himnu. IDS je postigao prevagu u vlasni kom natjecanju nad "Krasnom zemljom" zauzimanjem ritualiziranog polo aja tijela svojih lanova za njezina izvo enja. Tim je inom jedno od naju estalijh itanja pjesme, njezina "istrijanskost", simboli ki dalje prera ena, postaju i sredstvom predo avanja sustava tuma enja konkurentnog doktrini nacionalizma. Drugim rije ima, napose tijekom 1990-ih, u razdoblju eksklamatorno eskluzivisti kog zahtjeva nacionalizama na vlastitu, povla tenu ideolo ku poziciju, taj in simboli ki predo ivim stvara jedan drugi konkurentski sustav tuma enja. Vrijednosna neupitnost "nacionalnog" je stoga izazvana, pa sjedenje lanova istarskog HDZ-a, jednako kao i stajanje IDS-ovaca, jest mogu e itati kroz prizmu procjenjiva kih natjecanja usmjerenih na iskazivanje "temeljnih" identiteta obiju skupina. Pritom negativne taktike u objema skupinama, s obzirom na djelomi nu komplementarnost krugova identiteta (Istrijana i Hrvata) koji se ho e vrijednosno postulirati, nikad nisu virulentne. One se prije ogledaju u odbijanju da se ustane za vrijeme intoniranja "Krasne zemlje" ili u neizvo enju "Lijepe na e" ondje gdje nad time postoji kontrola, a druga to skupina smatra prikladnim, odnosno obvezuju im. Stajanje lanova istarskog HDZ-a za izvo enja "Krasne zemlje" koincidira sa smanjenjem politi kih napetosti na relaciji Istra Zagreb, napose s krajem ere tu manizma kao razdoblja jakog nacionalizma, "prelaskom IDS-a preko U ke" koalicijama sa strankama H-predznaka, manje vidljivih zahtjeva za autonomijom, 16 te isklju enjem Ivana Paulette 17 iz 15 To valja ista i uz izvjesnu ogradu jer zna enje umnogome ovisi o primatelju, odnosno o cjelokupnom komunikacijskom kontekstu. To potvr uju navedene negativne reakcije, izme u ostalih Izvr nog vije a Zajednice Talijana Istre i Rijeke, Zajednice Talijana Rovinja, Upravnog odjela za talijansku nacionalnu zajednicu i druge etni ke skupine Istarske upanije na prijedlog Poglavarstva Istarske upanije godine da "Krasna zemljo, Istro mila" postane upanijskom himnom. Uz to, ako je pjesma "Krasna zemljo, Istro mila" u Pazinu mogla biti itana kao ponajprije istarska, u Rovinju, gradu s brojnijim talijanskim stanovni tvom od Pazina, mogla je izazivati pone to druk ija zna enja. Tako je na sve anoj sjednici Gradskog vije a Rovinja, u rujnu godine, nakon hrvatske dr avne himne i "Krasne zemlje ", koje je izveo mje oviti pjeva ki zbor Hrvatskoga kulturnog dru tva "Franjo Glavini " uslijedilo izvo enje pjesme "Vje a batana" u interpretaciji kvarteta Zajednice Talijana. Potonje su neki od uzvanika, ba kao i dr avnu himnu, odslu ali stoje i. 16 Ta se mogu nost dodu e isticala i u 2000-ima, ali naj e e takti ki; primjerice u trenutku krize Istarske banke ili u studenom 2003., kad Jakov i izjavljuje kako je "IDS, ako Sanader sastavi vladu, spreman raspisati referendum o regionalnoj autonomiji Istre, jer prema svemu sude i s nereformiranim HDZ-om o ito nema mnogo mogu nosti razgovora" 141

14 stranke, ali i, usporedno s najavama o progla enju himne, najavom progla- enja 25. rujna danom upanije kao simboli kom potvrdom pripadnosti Istre Hrvatskoj. 18 Kona no, ono je rezultat nastojanja istarskog HDZ-a da, u tim uvjetima, prisvoji i dijelom preradi pojam istrijanstva kao nezaobilazan resurs na regionalnom politi kom tr i tu. Obratno, odricanje od istrijanstva, koje je okupirao IDS, ali i, ovisno o mogu im itanjima, istrijanstva op enito, u ranijoj je fazi pozitivne u inke za HDZ postizalo na nacionalnom politi kom tr i tu ( ine i pritom HDZ u Istri dodatno smanjeno konkuretnim), gdje je to djelovalo kao sna no mobilizacijsko sredstvo koje je po ivalo na, u javnosti stalno aktiviranim temama unutarnjih neprijatelja, straha od otcijepljenja, talijanizacije Istre itd., poma u i u takvoj konstelaciji IDS-u u u oj, regionalnoj mobilizaciji. Intenzitet i razvoj simboli kih sukoba u odnosu centra i periferija mogu e je pratiti kroz interpretacijsku prizmu socijalnih drama, liminalnih fenomena s etapama sloma, krize, izmirenja i reintegracije (usp. Turner 1974:37-42). Navedene promjene u odnosu centra i periferije, uz to i znatan integracijski u inak obrazovanjem, sportom i ostalim vidovima masovne (Laki 2003). Me utim, u javnosti ta tema vi e ni pribli no nije izazivala pa nju kao u 1990-ima. Ranije je pak, napose Rovinjskim deklaracijama, odnosno Deklaracijom o Autonomnoj upaniji Istarskoj, koju IDS donosi to zalaganje bilo intenzivnije. 17 Ivan Pauletta, prvi predsjednik IDS-a, bio je predvodnik struje unutar IDS-a koja se najizrazitije zalagala za autonomiju hrvatskoga dijela Istre. Upravo je to Pauletta navodio kao razlog svoje strana ke marginalizacije (usp. Latinovi 2000). 18 Dan je izabran kao podsje anje na Pazinske odluke iz godine o pripojenju Istre s Hrvatskom. HDZ se slagao da Dan upanije bude odre en kao podsje anje na rujanske odluke iz godine, ali se protivio da to bude 25. rujan. Klub vije nika HDZ-a u skup tini Istarske upanije predlagao je 13. rujan jer je on "znakovitiji i primjereniji". Nevio eti to obrazla e ovako: "13. rujna onaj je datum iz godine kojim su preodre ene sve budu e politi ke i dr avnopravne odluke o Istri. Tada je izra eno nedvosmisleno pravo na samoodre enje i toga dijela hrvatskoga nacionalnoga bi a. Mjesec rujan u godini zasigurno je u na oj povijesti jedan od najslavnijih i najkarizmati nijih mjeseci, a njegovi plodovi/rezultati toliko su aktualni i ivotni danas u asu nastanka Hrvatske dr ave da ih se ne mo e nikako mimoi i. Povijesna znanost ih dr i krunom u integraciji suvremene hrvatske nacije, ali i krunom hrvatskih dr avotvornih i nacionalnih nastojanja". eti se zala e za 13. rujna 1943., dan kad je okru ni narodnooslobodila ki odbor u Pazinu donio proglas koji "sadr i plebiscitarnu dr avotvornu odluku, citiram: 'Istra se priklju uje matici zemlji i progla uje ujedninjenje sa ostalom hrvatskom bra om.'" S druge strane, 25. rujan, iza kojeg je stao IDS i Savez antifa isti kih boraca (SAB), prema eti u "jest isto va an datum iz na e povijesti, ali tu se odmah javlja, uz ostalo i dvojba da li uzeti 25. ili 26. rujna, jer je skup trajao dva dana. Zapo eo je 25., a svoj proglas donio 26. rujna. I jo ne to, tada je privremeni Pokrajinski odbor NOO za Istru u Pazinu potvrdio i dalje razradio povijesni in od 13. rujna 1943., u proglasu koji je isto naslovljen Istarski narode, ali sa jednim malim dodatkom, citiram: 'S odu evljenjem pozdravljaju povijesni in od 13 rujna O odcjepljenju Istre od Italije i prisjedninjenju majci Hrvatskoj i Jugoslaviji.' O ito u proglasu od 13. rujna zaboravilo se spomenuti Jugoslaviju!" ( aki 1999). 142

15 kulture potpomogli su pomak od krize prema fazi reintegracije kao posljednjoj etapi socijalne drame. 19 U tom je smislu simboli ka reintegracija vidljiva u ustajanju ve ine politi kih aktera, pa i predsjednika Hrvatske za intoniranja pjesme "Krasna zemljo" i onda kad nije bila progla ena slu benom upanijskom himnom. NAVEDENA LITERATURA I IZVORI Ani, Alen "Nova istarska samosvijest". Arkzin, Billig, Michael Banal Nationalism. London: Sage Publications. Blagoni, Sandi "'Ne budimo ovce, glasajmo za kozu': Aktualizirana povijest i simboli u procesu objektiviranja identiteta". U Identitet Istre ishodi ta i perspektive, Marino Manin et al., ur. Zagreb: Institut dru tvenih znanosti, Canetti, Elias Masa i mo. Zagreb: Grafi ki zavod Hrvatske. [Connerton, Paul] Konerton, Pol Kako dru tva pamte. Beograd: Samizdat B92. aki, Nenad "13. rujna dan ISTARSKE UPANIJE". Istarski glas, uli, Marinko "'Tu it u HTV i HDZ'". Nedjeljna Dalmacija, Descombes, Vincent Proust, philosophie du roman. Paris: Editions de Minuit. Erceg, Heni, i Predrag Luci "Histria & Histerija". Feral Tribune, Fable, Silvana "Osnovana Zajednica udruga Hrvata u Istri". Jutarnji list, Fable, Silvana. 2001a. "U himni 'Krasna zemljo, Istro mila' Talijani tra e stih 'dome roda hrvatskog i talijanskog'". Jutarnji list, Fable, Silvana. 2001b. "Rado sjedi, Mesi stoji". Jutarnji list, Fable, Silvana "'Talijani: Ne sla emo se da Dan Istre bude na dan pripojenja Hrvatskoj'". Jutarnji list, Gugo, Ante "Tom i u i Jakov i u zajedni ko je samo to da ele sru iti HDZ". Nedjeljna Dalmacija, Harisson, Simon "Four Types of Symbolic Conflict". Journal of the Anthropological Institute 1/2: Promjene su, me u ostalim, itljive iz popisa stanovni tva godine, kad je, u odnosu na prethodni popis stanovni tva, zamjetno smanjen broj regionalno opredijeljenih. Dok se godine regionalno izjasnilo stanovnika ili 16.1% ukupnog stanovni va, godine taj broj pada na 8865, odnosno 4,30%. 143

16 Jaj inovi, Milan "Nove dvojbe". Ve ernji list, Katunari, Vjeran Sporna zajednica: Novije teorije o naciji i nacionalizmu. Zagreb: Jesenski i Turk Hrvatsko sociolo ko dru tvo. [Kertzer, David I.] Kercer, Dejvid I "Mo obreda". U Politi ka antropologija: Hrestomatija, edomil upi, ur. Beograd: igoja tampa, Laki, Tina "Jakov i : Do velja e odlu ujemo o referendumu za autonomiju Istre". Jutarnji list, Latinovi, Andrea "Razborita rije o Istri". Vjesnik, Latinovi, Andrea "Ni Talijan Furio Radin nije mogao pomiriti zava ene Istrane!". Vjesnik: Panorama, Latinovi, Andrea "Pauletta poru uje Jakov i u: Anatomijom se ne barata kao toljagom". Vjesnik, Marija i, Ivica "'Te ko je graditi hrvatsko dru tvo u Istri, jer se suo avamo s posljedicama 70-godi njeg odnaro ivanja!'". Zadarski list, Olsen, Gilliland, i Mary Kay "Bridge on the Sava: Ethnicity in Eastern Croatia, ". Anthropology of East Europe Rewiev Special Issue 11/1-2: Rihtman-Augu tin, Dunja Ulice moga grada: Antropologija doma eg terena. Beograd: igoja tampa. Straus, Erwin Phenomenological Psychology. New York: Basic Books. umelj-prskalo, Ornela "Mobilizacija vozila uzrok nezadovoljstvu". Novi list, Turner, Victor Dramas, Fields, and Mataphors: Symbolic Action in Human Society. Ithaca, NY: Cornell University Press. Uro evi. Mirko "Istra 'dom roda hrvatskog' i talijanskog". Vjesnik, u i, Branka "Stajati ili sjesti uz 'Krasnu zemlju'!?" Slobodna Dalmacija,

17 "WE RISE UP BECAUSE WE CAN NOT PERMIT THEM TO BE GREATER ISTRIANS THAT WE ARE": RITUAL PERFORMANCES IN SYMBOLIC COMPETITIONS FOR (RE)SEMANTIZATION OF ONE PARTICULAR SONG SUMMARY The transition from ethnic awareness into aroused ethnic consciousness on the territory of former Yugoslavia by the end of the 20 th century is associated with the mobilization of collective symbols. The author analyzes symbolical competitions that started in 1990 regarding the song Krasna zemljo [Wonderful Country], whose main actors were the Istrian Democratic Assembly and the Croatian Democratic Union. Possessing appreciable emotional capital, the song harnesses highly symbolic capital on the local political market, thus also leading to attempts at its (re)sematization. Observing symbolical competitions, particularly through ritual performances, changes within that competition field are interpreted through the prism of Turner's social drama, from crisis phase to reintegration. Key words: Istria, Istrian-ness, symbolic competitions, Krasna zemljo [Wonderful Country], Istrian Democratic Assembly, Croatian Democratic Union, national anthem, regionalism 145